Liječnici iz Klinike za infektologiju u Zagrebu spremaju se za još oboljelih od ospica / Foto Marko PRPIĆ/PIXSELL
Dosad su u Hrvatskoj zabilježena 32 slučaja ospica, a lani ukupno 23. Nije dramatično, ali bit će još oboljelih
ZAGREB Iz zagrebačke Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« jučer je otpušten zadnji pacijent s ospicama, nakon što se sedmero osoba s tom zaraznom bolešću u zadnja dva tjedna javilo u bolnicu, a troje ih je hospitalizirano. Nitko od njih, potvrdili su nam u Klinici, nije imao teži oblik bolesti niti komplikacije koje ospice mogu izazvati.
– Ove smo godine imali ukupno devet oboljelih. U siječnju smo imali jednog pacijenta s ospicama importiranim iz Tajlanda, a u veljači jednog koji se zarazio u Rusiji. Za većinu novih pacijenata ne zna se gdje su se zarazili, a obzirom da su se javili u prvoj fazi bolesti, docijepljeni su i pušteni kući, rekao nam je infektolog prof.dr. Ivan Puljiz. Oboljeli su bili u dobi od 24 do 53 godine, a s obzirom na njihovo kretanje prije dolaska u bolnicu, moguće je da će zaraženih biti još.
Ove su godine u Hrvatskoj zabilježena 32 slučaja ospica, a lani ih je bilo ukupno 23. Po sudu dr. Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), stanje nije dramatično, ali će oboljelih po svemu sudeći biti još.
Dr. Bernard Kaić / Foto Marko PRPIĆ/PIXSELL
Nepouzdani podaci
– Možemo očekivati širenje ospica u Zagrebu, jer je petero oboljelih imalo jako puno kontakata u vrijeme kad su već bili zarazni, navodi Kaić.
Od sedmero oboljelih, samo se za jednu osobu zna kako se zarazila.
– To znači da u Zagrebu imamo neprepoznate ospice, koje su proširili oboljeli za koje ne znamo. Oboljeli su imali jako puno kontakata, poslovnih i privatnih, kad su već bili zarazni. Bili su po nekim feštama, u javnom prijevozu, na poslu, kaže on.
Većina je oboljelih u dobi od 20 do 50 godina, dakle riječ je o radno aktivnim građanima koji se svakodnevno kreću među ljudima. Put zaraze zna se samo za jednu oboljelu Zagrepčanku koja je radila u hostelu u koji je došao jedan zaraženi Francuz. Cijepni je status za većinu oboljelih u Hrvatskoj nepoznat. U Zagrebu prema dostupnim informacijama od oboljelih nije cijepljen nitko osim jedne osobe, no i taj podatak nije posve pouzdan.
– Samo za jednu mlađu osobu pouzdano znamo da nije cijepljena, jer joj je majka odbila cijepljenje, te za jedno 10-godišnje dijete da je primilo jednu dozu cjepiva – navodi epidemiolog Kaić.
Kod ostalih 30, nema pouzdanih podataka, jer se iskazu ne može vjerovati. Njih petero navodno je primilo jednu dozu cjepiva, četvero tvrdi da je primilo dvije doze, pet potvrđuje da je necijepljeno, a za 18 cijepni je status nepoznat. I lani u Dubrovniku, navodi Kaić, većina oboljelih izjasnila se da su se cijepili »protiv svega« kad su bili mali, ali kad se tražilo dokumentaciju, ispostavilo se da je nema.
Visokozarazna bolest
Malo tko, naime, kod kuće ima svoju cijepnu iskaznicu iz djetinjstva, a mnoge predškolske ambulante koje su cijepile djecu prije više desetljeća zatvorene su, ili nemaju podatke iz tog vremena.
No, epidemiolozi ističu da se osoba koja je cijepljena neće razboljeti, jer je cjepivo trajno štiti od bolesti. U slučaju da se ipak razboli, imat će blaži oblik bolesti od necijepljene osobe.
Ospice su visokozarazna infektivna bolest karakteristična za dječju dob, no od njih mogu oboljeti i odrasle osobe. Infekcija se širi kapljicama iz nosa, usta ili grla zaraženog. Razdoblje inkubacije prije no što se obično pojave simptomi kreće se od sedam do 14 dana, a nakon toga se javlja povišena tjelesna temperatura uz bolove u mišićima, suhi kašalj i upala očne spojnice, zbog čega se kod oboljelih javlja karakteristično suzenje očiju. Prati ih i grlobolja i iscjedak iz nosa, a za nekoliko dana pojavljuje se osip, prvo na sluznici usne šupljine, a onda i po koži.
Osip najčešće počinje na čelu i ispod uha te na vratu, te se u naredna dva do tri dana širi po čitavom tijelu. Liječenje je simptomatsko, kao kod svih virusnih bolesti, a sastoji se u snižavanju temperature paracetamolom, uzimanju tekućine i mirovanju.
