RIJEKA – Savez slovenskih društava u Hrvatskoj, čije je sjedište u Rijeci, ove godine obilježava tridesetu godišnjicu postojanja. Riječ je o krovnoj organizaciji koja je i osnovana u našem gradu te okuplja sva slovenska društva u Hrvatskoj s osnovnom zadaćom organizacije, udruživanja i povezivanja te oblikovanja zajedničkih stajališta Republike Slovenije i Hrvatske.

Osnovni ciljevi

– Savez slovenskih društava osnovan je 1992. godine u Rijeci krajem siječnja. Nastao je nakon osamostaljenja Hrvatske kada Slovenci više nisu bili konstitutivni narod već su postali nacionalna manjina, a tada je nastala potreba za krovnom organizacijom koja bi bila adekvatan sugovornik u obje države. U početku su u savez bila uključena tri društva, a nakon što su ljudi koji imaju slovenske korijene osvijestili da kao pripadnici manjine mogu ostariti svoja prava, došlo je do porasta broja slovenskih društava. Danas Savez slovenskih društava okuplja 16 društava, među kojima najviše ima onih kojih djeluju na pograničnim područjima unutar Primorsko-goranske, Istarske i Varaždinske županije, ali ima ih diljem Hrvatske, kazala je predsjednica Saveza slovenskih društava Barbara Riman.

Osnovni ciljevi Saveza, govori nam Riman, jesu povezivanje i koordinacija slovenskih društava, ali i organiziranje aktivnosti te očuvanje nacionalnog identiteta Slovenaca, kao i slovenskog jezika i kulturne baštine. Društva svojim članovima pružaju pravnu pomoć, surađuju s državnim tijelima i društvenim organizacijama, upozoravaju na izazove s kojima se slovenska zajednica susreće. Osim toga, organiziraju razne kulturne aktivnosti, bave se i izdavačkom djelatnošću te znanstvenim istraživanjima, proučavanjem procesa unutar slovenske nacionalne manjine i očuvanja slovenske povijesti na prostoru Hrvatske.

Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj ima 10.517 Slovenaca, a u Primorsko-goranskoj županiji boravi 2.300 slovenaca, od čega je čak 2.018 osoba slovenski materinski jezik.

– Savez slovenskih društava, između ostaloga, radi i u smjeru ostvarivanja prava koja nam pružaju zakoni Republike Hrvatske, a jedno od njih je i učenje materinskog jezika pripadnika nacionalne manjine, naglasila je Riman ističući da je učenje slovenskog jezika po modelu C u školama unutar šireg riječkog prstena dugogodišnja praksa. Slovenski jezik tako se može učiti u OŠ Pećine, Kozala, OŠ Klana i OŠ Dr. Andrije Mohorovičića Matulji te Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, ali i u Slovenskom domu Bazovica u Rijeci koje će ove godine proslaviti veliku 75. godišnjicu djelovanja, naglasila je Riman.

Inače, Slovenski dom – Kulturno prosvjetno društvo Bazovica jedno je od najstarijih slovenskih društava u Hrvatskoj. Ovo društvo trenutno okuplja oko 150 aktivnih članova te čak 1.500 potpornih članova. Osim nastave slovenskog jezika za predškolsku i školsku djecu, društvo provodi i organizira niz kulturnih aktivnosti, a unutar njega djeluje likovna, fotografska, glazbena, folklorna i dramska skupina, kao i planinarska.

Jako dobra uključenost

Uz Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, društvo pripadnicima slovenske nacionalne manjine pomaže u ostvarivanju prava, poput državljanstva, stipendija, mirovina i slično.

– Uključenost slovenskih društava i slovenske zajednice u Hrvatskoj jako je dobra, posebno u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji gdje postoji odlična suradnja s lokalnom vlasti koja nas podupire u svim djelatnostima i aktivnostima, ocijenila je Riman.

Službena proslava u svibnju i studenom

Barbara Riman istaknula je, međutim, i da je slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj s godinama sve manja.

– Ipak, slovenska zajednica u našoj blizini, odnosno Savez slovenskih društava, a s njime i Kulturno prosvjetno društvo Bazovica, desetljećima se trudi osvijestiti slovensku zajednicu i potaknuti na aktivnosti te će svoje obljetnice službeno proslaviti u svibnju i studenom ove godine.