RIJEKA – Klinički bolnički centar Rijeka zaposlio je 27 specijalizanata koji su se u srpnju prijavili na natječaj za specijalizacije na kojem je bolnica tražila sveukupno 37 specijalizanata. Na natječaj se prijavilo 153 liječnika koji su konkurirali za specijalizacije iz dermatologije i venerologije, fizikalne medicine i rehabilitacije, hematologije, internističke onkologije, kliničke farmakologije s toksikologijom, kliničke mikrobiologije, nefrologije, onkologije i radioterapije, oftalmologije i optometrije, ortopedije i traumatologije, pedijatrije, reumatologije, urologije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, parodontologije, oralne medicine i dječje stomatologije gdje je bilo otvoreno po jedno mjesto.

Mjesta za dvije specijalizacije bolnica je otvorila iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, dječje kirurgije, gastroenterologije, infektologije, kardiologije, kliničke radiologije, neurologije, opće interne medicine, otorinolaringologije te patologije i citologije.

Brzi natječaj

Kao specijalizacije koje najviše privlače mlade liječnike i na ovom su se natječaju pokazale dermatologija i fizikalna medicina. Na dermatologiji je za jedno otvoreno mjesto konkuriralo 16 kandidata, dok se na fizikalnoj medicini za jedno mjesto prijavilo njih 15.

Sljedeće po atraktivnosti su oftalmologija i paradontologija gdje se za jedno mjesto natjecalo po deset kandidata te pedijatrija gdje je za jedno mjesto konkuriralo devetero kandidata. Slijede klinička radiologija gdje je za dva otvorena mjesta konkuriralo 17 kandidata, otorinolaringologija na kojoj se za dva otvorena mjesta prijavilo 11 kandidata te kardiologija i anestaziologija na kojima se na dva otvorena mjesta prijavilo deset odnosno devet kandidata.

– Već nekoliko zadnjih godina najveći interes vlada za dermatologiju, fizikalnu medicinu i oftalmologiju, a pri vrhu su anesteziologija i radiologija za koju je ovaj puta bilo najviše prijavljenih.

Rekao bih da prve tri spomenute specijalizacije imaju manje noćnog i smjenskog rada te potencijal za rad u privatnom sektoru, dok su anesteziologija i radiologija privlačne zbog novih tehnologija koje u ovim strukama posebno dolaze do izražaja, ali i zbog velike potražnje za ovim specijalistima na europskom tržištu rada, kaže ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac koji smatra da je odaziv na posljednjem bolničkom natječaju za specijalizacije bio dobar, štoviše, puno bolji nego zadnjih nekoliko godina te se javio velik broj zainteresiranih mladih liječnika.

No, osnovni razlog većeg broja odazvanih leži u činjenici što su na natječaj, uz liječnike koji su završili pripravnički staž, ovaj put aplicirali i oni koji su u srpnju tek diplomirali, a nemaju obavezu stažiranja.

Štimac ovome dodaje i brzinu raspisivanja natječaja, jer je natječaj otvoren odmah po dobivanju odobrenja Ministarstva zdravstva i proveden tijekom ljeta, prije no što su to učinile druge bolnice. Iz tog je razloga zabilježeno i mnogo prijava studenata koji su diplomirali i na drugim medicinskim fakultetima u Hrvatskoj.

Iako su, statistički gledano, u KBC-u Rijeka za jednu specijalizaciju konkurirala četiri liječnika, polovina raspisanih specijalizacija imala je slab ili pak nikakav odaziv. Na neurologiji se na dva otvorena mjesta prijavio samo jedan kandidat, na infektologiji su za dva otvorena mjesta konkurirala dva kandidata, na dječjoj kirurgiji za dva mjesta konkuriralo je troje kandidata, na gastroenterologiji dva su mjesta zainteresirala četiri kandidata, za dva mjesta na internoj prijavilo se troje kandidata, dok se na jedno mjesto onkologiji i traumatologiji u oba slučaja prijavilo dvoje kandidata.

Poništeni su natječaji iz šest specijalizacija, među njima i nefrologiju, patologiju i citologiju, dok su natječaji za specijalizacije iz hematologije, internističke onkologije, dječje stomatologije i medicinske biokemije poništeni iz jednostavnog razloga jer se na njih nije javio nitko.

Povlačenje prijava

– Razlozi nisu jednoznačni, a s obzirom na to da je bilo raspisano preko trideset specijalizacija, neki su kandidati tijekom samog natječaja povukli prijave za one specijalizacije koje im nisu bile prve na listi želja. Činjenica je da su zahtjevne specijalizacije, poput hematologije, internističke onkologije i nefrologije koje se bave liječenjem bolesnika sa zloćudnim bolestima ili drugim teškim bolestima, danas očigledno manje privlačne mladim ljudima.

Rijeka nema fakultet na kojem se školuju medicinski biokemičari pa je to zasigurno jedan od razloga da za ovu specijalizaciju nije bilo kandidata, dok za patologiju koja je isto tako vrlo zahtjevna i inače imamo manji broj prijavljenih, objašnjava Štimac.

Na pitanje može li se smanjen interes za pojedinim specijalizacijama dovesti u korelaciju sa smanjenjem broja liječnika u pojednim strukama i postoje li u riječkoj bolnici odjeli i klinike na kojima zbog toga jednostavno ni ne može doći do smjene generacija, ravnatelj riječke bolnice kaže kako će s novoprimljenih 27 specijalizanata KBC Rijeka imati ukupno 190 specijalizanata.

– Zaista se ne moramo brinuti o kadrovskoj obnovi. Ne postoji ni jedna klinika, pa čak ni zavod za koji bismo mogli reći da nema kadrove koji će zamijeniti one koji odlaze ili su otišli. Činjenica je da po broju specijalista u odnosu na broj kreveta ne zaostajemo za prosjekom EU-a, a kada u roku od idućih pet godina svi koji sada specijaliziraju postanu specijalisti, imat ćemo još bolju kadrovsku situaciju.

S oko 500 specijalista doseći ćemo standard koji će nam omogućiti da liječnici neće morati raditi više od 48 sati tjedno s čime ćemo se u potpunosti uskladiti sa standardima koje EU predlaže, zaključuje Štimac.