ZAGREB – Nakon sljedećih lokalnih izbora koji bi se trebali održati na proljeće 2021. godine, Hrvatska bi mogla imati za trećinu manje državnih dužnosnika, ako se ostvari plan Ministarstva uprave da se u reformi lokalne samouprave ukinu mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana.

Prema tom planu nestala bi oko 624 zamjenička mjesta, a velike su šanse da HDZ baš te promjene ponudi kao dio svojeg predizbornog programa reforme državne uprave. Uz to, razmišlja se i o smanjenju članova predstavničkih tijela, što znači da bi gradska i općinska vijeća imala i manje članova.

To je dio reforme lokalne samouprave koji se priprema u Ministarstvu uprave, ali zasad se ne govori kako bi izgledao eventualni teritorijalni preustroj koji je postao aktualan u režimu propusnica kad brojni građani nisu mogli do svoje njive ili bankomata u susjednoj općini, iako su od njihove kuće udaljeni tek nekoliko stotina metara.

Manji troškovi

O mogućnosti ukidanja zamjeničkih mjesta nedavno je govorio i ministar uprave Ivan Malenica, a kako prema Registru dužnosnika, na koje se odnosi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Hrvatska trenutno ima 1.873 dužnosnika, to znači da bi ukidanje njih 624 smanjilo broj dužnosnika za trećinu.

Smanjilo bi to i troškove lokalnih vlasti gdje zamjenici načelnika ili gradonačelnika, pa i župana, za svoj rad primaju ili punu plaću, ili volontersku naknadu. Naknade za vijećnike znatno su manje, određene su ili po sjednici ili u mjesečnom iznosu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna.

Zasad lokalne vlasti podržavaju planove racionalizacije, ali je činjenica da će brojni stranački dužnosnici na lokalnoj razini, a najviše ih na osnovi rezultata s prošlih izbora ima HDZ, ostati bez mogućnosti da ponovo postanu vijećnici ili zamjenici, odnosno više njih će konkurirati za manji broj mjesta, pa će biti zanimljivo koliko će u kampanji, ako HDZ doista istakne ovu reformu, podržavati taj Vladin plan.

Što se tiče teritorijalnog preustroja, sigurno je da sadašnji sustav županija ostaje. HDZ-u je prijedlog bio neprihvatljiv čak i u vrijeme kad je Most koaliciji uvjetovao broj smanjenja tih regionalnih jedinica. Kad su u pitanju općine, zasad se rade analize koje bi trebale pokazati koje su jedinice lokalne samouprave održive, a koje bi se administrativno, a time i financijski, trebale spajati. Zanimljivo je da su tu analizu održivosti općina radile sve Vlade proteklih dvadesetak godina.

Snažan otpor

Reforma državne uprave, koja je značila i teritorijalni preustroj, bila je jedna od ključnih stavki programa čak dvije HDZ-ove i Mostove Vlade, na njoj je radilo dvoje Mostovih ministara, Dubravka Jurlina Alibegović i Ivan Kovačević. Kasnije je i HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević isticao da se radi analiza financijske održivosti čak 555 općina i gradova, od čega je čak 428 općina, a na osnovi te analize trebalo je sačiniti i prijedlog preustroja općina i gradova.

Slične su se analize radile i u vrijeme SDP-ovog ministra uprave Arsena Bauka, ali nikada nijedna Vlada nije izašla s konkretnim prijedlogom. Po tom pitanju neće biti različita ni sadašnja vlast, koja bi konačno trebala izaći s jasnim podacima o tome kakvi su financijski i administrativni kapaciteti svakog pojedinoga grada i općine u Hrvatskoj. Podaci su to koje je država odavno trebala imati, ali očito je dosad postojao snažan otpor lokalnih vlasti bilo kakvim promjenama.

Sadašnja je kriza očito i lokalne čelnike natjerala da shvate da općina nema baš nekog velikog smisla ako uz isplatu plaća, može financirati još samo lokalnu rasvjetu, a ponekad ni to bez pomoći države, te da bi možda okrupnjeni imali veću snagu ponuditi poboljšanje uvjeta života svome stanovništvu. No, pitanje je koliko će taj novi smjer trajati.