SNIMIO: VEDRAN KARUZA
"HZZ ima oko 10 ključnih aktivnosti oko osiguravanja radne snage. Jedna od njih je kampanja u kojoj su izdvojili sve sezonske poslove i napravili posebnu web stranicu s njihovom ponudom", kazao je Ante Lončar.
povezane vijesti
- Glavina poručio malim iznajmljivačima: “Sustav privatnog smještaja je neodrživ, ima svega 58 dana popunjenosti”
- Tripadvisor analizirao konkurentnost ponude na Mediteranu, zanimljivo je da nas korisnici ne vide kao preskupu zemlju
- Ličko-senjskoj županiji posebno priznanje i nagrada “Hrvatska, prirodno tvoja”
Smanjenje sezonalnosti, reforma školskog kurikuluma, ali i povećanje plaća u turizmu, ključni su čimbenici koji su se iskristalizirali u današnjoj raspravi konferencije Novog lista Radna snaga u turizmu – izazovi i potencijali održanoj u opatijskom hotelu Ambasador.
O rješavanju jednog od najvećih problema hrvatskog turizma govorili su Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP), Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS), Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, Natali Komen Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) te Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU), a uvod u raspravu bila je prezentacija Tržište rada u sezoni 2022., a o čemu je govorio Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Sigurnost važna za uspjeh sezone
Skup je u ime domaćina pozdravila predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac, koja se u uvodnom obraćanju, uz ostalo osvrnula na aktualna događanja u Ukrajini koja prijete da se preliju i van granica ove zemlje, te istakla kako je u aktualnom trenutku vrlo nezahvalno prognozirati kakva nas turistička sezona očekuje.
– Sigurnost je ključni čimbenik koji ljude potiče da krenu ili odustanu od putovanja. No bez obzira na navedeno, tema ove konferencije, a to je kvalitetna radna snaga u turizmu, nikako ne smije biti gurnuta u drugi plan. Naime, svi mi koji radimo na odgovornim mjestima u tvrtkama, bez obzira na djelatnost, znamo da je stvaranje kvalitetnog kadra nimalo jednostavan i vrlo dugotrajan posao. Upravo su ljudi ona najjvažnija karika o kojoj ovisi uspješnost poslovanja svake tvrtke, istakla je Kruljac.
Govoreći o aktualnoj situaciji i mjerama koje se provode kako bi se došlo do turističkih kadrova, Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, istakla je kako Ministarstvo i čitava Vlada nastoje pridonijeti rješenju ovog problema.
Novi programi
– Znamo da imamo kratkoročna rješenja, a to je radna snaga s drugih tržišta, no mi želimo dugoročno riješiti ovaj problem, i to angažiranjem domaće radne snage. Upravo u tu svrhu radimo promociju strukovih zanimanja, kao i stipedniranje učenika i studenata turističkih i ugostiteljskih zanimanja u čemu nam je partner gospodarstvo.
Tako smo u ovoj školskoj godini povećali stipendije s 1.200 na 2.000 kuna te podignuli naše učešće na 70 posto. I ova je mjera automatski polučila uspjeh te imamo 16 novih partnera, kao i dvostruko više stipendista.
Međutim te brojke ipak nisu dovoljne i stoga ćemo više raditi na promociji ovih strukovnih zanimanja i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti uložiti sredstva u kreiranje novih programa, najavila je Herman.
Dodala je kako stipendije znače sigurnost i učeniku i gospodarstvu. U narednom razdoblju i u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. i NPOO-u bit će naglasak na domaćoj radnoj snazi.
Podsjetila je i kako je preko pet milijardi kuna uloženo protekle dvije godine u spas radnih mjesta u turizmu kroz mjeru za zaposlene čime je bilo obuhvaćeno preko 190.000 radnika u turizmu te se ove mjere nastavljaju za turističke agencije i organizatore putovanja koji su najpogođeniji koronakrizom.
Herman je isto tako ukazala kako je bitno dugoročno raditi na smanjenju sezonalnosti, kao i razvoju turizma na kontinentu, što će radnicima omogućiti dobivanje ugovora na neodređeno i veću sigurnost.
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš govorio je, uz ostalo, o aktualnim mjerama za sezonu te je tako kazao Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike radi na kratkoročnim i dugoročnim mjerama kojima bi se pomoglo u rješavanju nedostatka radne snage.
Do sada je u fokusu aktivnosti bilo sprječavanje gubitka velikog broja radnih mjesta te se invenzivno provodilo mjere očuvanja radnih mjesta kroz koje je isplaćeno preko 12 milijardi kuna i obuhvaćen je ogroman broj poslodavaca i radnika. Naglasio je i da se resorno Ministarstvom trenutno nalazi pred ogromnim izazovom pripreme ove turističke sezone, ali i svih sljedećih sezona.
Lista deficitarnih zanimanja
-Najbitnije je da pripremamo mjere aktivne politike zapošljavanja i niz mjera koje su usmjerene na sve poslodavce, ali i specifični sektor turizma poput mjere stalnog sezonca. Drugi naši napori usmjereni su prema aktivaciji domaće radne snage, što činimo kroz selekciju osoba koje su prijavljene u našoj evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Onda kada nismo u mogućnosti aktivirati domaću radnu snagu, pokušavamo dovesti strane radnika. Zbog toga je ukinut kvotni sustav, a uveli smo listu deficitarnih zanimanja za koje se ne mora raditi test za tržište rada.
Proces je maksimalno olakšan, a osim regulative, intenzivno radimo i na tehničkom olakšanju samog procesa dobivanja radne dozvole za strane radnike.
Naime, proces smo sasvim digitalizirali te smo povezali s drugim ministarstvima i ustanovama, rekao je Vidiš dodajući da je prošle godine u sektoru turizma izdano oko 17 tisuća radnih dozvola za strane državljane, od čega 75 posto dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine, a ove godine očekuje se da će ta brojka biti još veća. Nova digitalna platforma za prijavu stranih radnika, trebala bi zaživjeti do kraja ožujka, najavio je.
Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, je, pak, ukazao kako na Zavodu ima oko 130.000 nezaposlenih s time da je u proteklim godinama evidentan pad nezaposlenosti. Što prati i potražnja za zaposlenih u turizmu. HZZ ima oko 10 ključnih aktivnosti oko osiguravanja radne snage. Jedna od njih je kampanja u kojoj su izdvojili sve sezonske poslove i napravili posebnu web stranicu s njihovom ponudom.
Ona je namijenjena ne samo onima na Zavodu, već i svima ostalima koji žele raditi, bilo da se radi o primjerice umkirovljenicima ili studentima. Preko ove platforme se i bez pomoći HZZ-a ondje može povezati s potencijalnim poslodavcima.
Provodi se i kampanja na društvenim mrežama u kojoj se na učinkovitiji način pruža informacija o svim poslovima. Ukazao je kako su poslodavci već ujesen najavili potrebe za radnom snagom, od čega će dio morati tražiti i na stranim tržištima. Stoga je Upravno vijeće Zavoda već u siječnju donijelo odluku o deficitarnim zanimanjima za koja nije potreban test tržišta rada.
Cjeloživotno obrazovanje
– Napravljen je okvir prema kojem poslodavci na vrijeme mogu planirati politiku kadrova. Naime, lani je sezona kasnije krenula tako da su neki tek 15. lipnja krenuli s poslovnim aktivnostima i nisu mogli naći radnike. Sada smo svi na vrijeme krenuli s našim aktivnostima i očekujemo da ćemo biti pouzdan partner, kazao je ravnatelj HZZ-a.
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK, se, pak, osvrnuo na hrvatski apsurd, a to je da imamo na Zavodu 130.000 nezaposlenih, i paralelno veliki definit kvalificirane radne snage. To je, kazao je, posljedica dugogodišnjih loših obrazovnih politika, kao i činjenice da smo do prije par godine u EU bili zemlja s najnižom stopom cjeloživotnog obrazovanja.
– U ovom su trenutku na vidiku značajni pomaci, no nužna je i reforma kurikuluma strukovog obrazovanja koje se mora prilagoditi potrebama tržišta rada, poručio je Kovačević.
Govornici su se dotakli i pitanja plaća u turizmu te je Natali Komen Bujas kazala kako su u Europi plaće u turizmu prosječno 84 veće u prosjeku nego u hrvatskom turizmu. Ali i navela da se povećavaju brže od europskog prosjeka.
Sandra Janković, dekanica FMTU-a, je, pak, naglasila i kako je pitanje i same iskorištenosti kapaciteta. Naime, prije covida neke su destinacije poput Dubrovnika, Zagreba i Opatije, imale i do 80 posto godišnje iskorištenosti kapaciteta, međutim, ostali imaju samo 40 posto i to se sigurno reflektora na plaće zaposlenih.
