Novi mandat

Redatelj Dražen Ferenčina opet potvrđen za ravnatelja kazališta Gavella

Hina

Foto D. Višnjić PIXSELL

Foto D. Višnjić PIXSELL



Zagrebačka Gradska skupština na svojoj je osmoj sjednici za ravnatelja Gradskoga dramskog kazališta (GDK) “Gavella” ponovno imenovala akademskog redatelja Dražena Ferenčinu, na četiri godine, na prijedlog Kazališnog vijeća tog kazališta.


Kazališno vijeće GDK “Gavella” objavilo je u listopadu prošle godine natječaj za imenovanje ravnatelja na koji su pristigle ponude Dražena Ferenčine i Siniše Ružića. Utvrdilo je da se prijava Siniše Ružića smatra nepotpunom jer nije sadržavala vlastoručno potpisanu prijavu kandidata.


Nakon provedene rasprave vijeće je jednoglasno predložilo Dražena Ferenčinu za ravnatelja GDK “Gavella”. U obrazloženju su naveli da je Ferenčina režirao stotinjak predstava u profesionalnim kazalištima u Hrvatskoj, u kojima je na scenu postavio osim klasičnih autora i suvremene dramske tekstove, a često je režirao i u kazalištima za djecu. Za svoje predstave dobio je niz nagrada, a za tri predstave Nagradu hrvatskog glumišta. Imao je i nekoliko uspješnih suradnji u “Gavelli”. Bio je i umjetnički ravnatelj Gradskog kazališta “Zorin dom” u Karlovcu.




Kazališno vijeće zaključilo je stoga da je Dražen Ferenčina renomirani kazališni umjetnik koji može pridonijeti razvoju kazališta, te da se njegov program uvelike naslanja na dugogodišnju tradiciju djelovanja “Gavelle” kao kazališne institucije koja preispituje klasike svjetske i domaće dramske književnosti, a istovremeno nudi zajednici uvid u kretanja suvremene svjetske i domaće dramske i prozne književnosti.


Također su naveli njegovo uspješno vođenje “Gavelle” u prethodnom mandatu u nepovoljno vrijeme obnove i pandemije, te dokazanu otvorenost prema drugačijim formatima i prostorima izvedbe što će tom kazalištu biti potrebno i u razdoblju koje slijedi.


“Kad zaživi i ‘Gavellina’ nova scena omogućit će se i daljnji razvoj Kazališta koje će pod ravnanjem Dražena Ferenčine postati ishodište vrhunskog dramskog teatra kao što je bilo u vremenu slavnih dana ‘Gavelle'”, poručili su. Odbor za izbor i imenovanja Gradske skupštine podržao je prijedlog Kazališnog vijeća da se Dražen Ferenčina imenuje za ravnatelja GDK “Gavella”.


Gradska skupština na sjednici je prihvatila i prijedlog Odbora za izbor i imenovanja da se Tedi Lušetić razriješi dužnosti člana Upravnog vijeća Zagrebačke filharmonije, a da se umjesto njega imenuje Ana Žuvela.


Također, Skupština je prihvatila prijedlog Odbora za izbor i imenovanja da se Veljko Đorđević razriješi dužnosti člana Upravnog vijeća Kulturnog informativnog centra, a umjesto njega imenuje Miljenka Buljević.


Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine na sjednici su odlučili i da se neimenovani park u Maksimiru, koji je smješten istočno od Ulice Lavoslava Švarca, imenuje u spomen na tekstilnu dizajnericu i slikaricu Otti Berger i dobije ime Park Otti Berger.


Otti Berger (Zmajevac, 1898 – Auschwitz, 1944), bila je dizajnerica i nastavnica u tekstilnoj radionicu na umjetničkoj školi Bauhaus u Dessauu, u Njemačkoj. Pohađala je Kraljevsku akademiju za umjetnosti i obrt u Zagrebu, a 1927. upisuje se na Bauhaus, gdje je diplomirala na tekstilnoj radionici 1930. Te je godine izlagala kao gost na izložbi grupe Zemlja u Zagrebu.


Eksperimentirala je s novim materijalima, oblicima i bojama te surađivala s velikim tekstilnim tvornicama u Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Čehoslovačkoj. Nakon dolaska nacista na vlast i zatvaranja Bauhausa, te zbog židovskog porijekla, teško je nalazila posao. Vratila se u rodno selo 1938. gdje se brinula o teško bolesnoj majci te je s ostalim Židovima u Baranji 1944. uhapšena i deportirana u Auschwitz gdje je po dolasku ubijena u plinskoj komori. Njezina umjetnička ostavština čuva se u Bauhaus-Archivu u Berlinu, Art Institute of Chicago, u Muzeju za umjetnost i obrt te u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.


Istaknuto je kako se imenovanjem parka po Otti Berger odaje počast velikoj hrvatskoj i europskoj umjetnici, a Mjesni odbor “Mašićeva” i širi dio grada koji sada nema nijednu javnu površinu nazvanu po nekoj ženi dobiva svoju prvu “žensku” javnu površinu. Ujedno, bit će to i prva javna površina na svijetu nazvana po Otti Berger.