Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena suvisao je i dobro promišljen, mjere su dobre i nadajmo se održive, komentirao je za Hinu energetski stručnjak Davor Štern, a i stručnjak za energetiku Igor Dekanić smatra da su mjere ono što Vlada sada može učiniti i relativno kompletne.

“Uz ograničavanje rasta cijena električne energije i plina, dobro je da se pomaknulo i pitanje PDV-a, što će dosta značiti, to je i u sklopu pridruživanja eurozoni i to je dobro, kao i to što istovremeno idu i potpore za kućanstva i poduzetnike te druge mjere”, ocjenio je Štern.

U svemu tome važno je i kolike su mogućnosti u državnom proračunu za te mjere, jer sada, kako kaže, ima povećani priljev zbog PDV-a i cijena, ali to neće biti dovoljno za kompenzirati sve to.

Komentirajući posebice najavu limitiranja rasta cijena električne energije na 9,6 posto, a cijene plina prosječno najviše do 20 posto, kao i smanjenje PDV-a na plin i toplinsku energiju s 25 na 13 posto, kao i smanjenje PDV-a na plin na 5 posto u razdoblju od godinu dana, od 1. travnja ove do 31. ožujka 2023. godine, te kako će se to odraziti na energetsko tržište i poslovanje tvrtki na tom tržištu, Štern kaže: “Netko će to moći podnijeti, a netko neće”.

“Sigurno će biti i kritika na to, no nikada ne možete sve zadovoljiti, uvijek postoji lijeva i desna strana, tj. jedna strana je realnost, koja je ograničena BDP-om i realnim prihodima u državnom proračunu iz kojeg se i dalje moraju isplaćivati plaće itd.

Otežavajući problem je i što ima puno korisnika državnog proračuna u javnom sektoru koji nisu u proizvodnoj funkciji, no taj problem se ne može sada rješavati, ali dugoročno bi ga trebalo riješiti”, dodao je Štern.

Ocijenio je da je uglavnom, kao kratkoročna mjera za ublažavanje posljedica, paket sa svim mjerama dobar, a nada se i da će smanjivanjem napetosti između Rusije i Ukrajine doći do pada cijena plina i energenata i da ih neće biti teško održati, čak ni po sadašnjim parametrima.

“Sve mjere kojima se u nekom paketu pokušava zadovoljiti sve strane, i potrošnje i proizvodnje, odnosno uvoznika i distribubutera i potrošača, mislim da će se realnoj budućnosti iskazati kao nešto dobro”, zaključio je Štern.

Paket mjera ono što Vlada može učiniti i ne kasne

Energetski stručnjak Igor Dekanić smatra dobrim što mjere obuhvaćaju dosta toga, ali i napominje da treba biti realan, jer živimo u svijetu tržišne privrede i Vlada može jedino smanjiti svoj prihod, a to znači PDV, a na to i ide.

“Pomoć dijelu socijalno najugroženijih stanovnika i pomoć dijelu privrede, posebice ribarima i poljoprivrednicima, dobro je prikazano kao pomoć mikro, malim i srednjim poduzetnicima, i to je ono što je Vlada mogla maksimalno učiniti, i koliko sam vidio i reakcije i oporbe su pozitivne”, komentirao je Dekanić.

I on napominje da treba imati u vidu da je hrvatski državni proračun ipak ograničen, ali dodaje i da se, ako se smanjuje PDV, posebice na hranu, što također sadrže mjere, očekuje da to poveća prodaju pa će to opet povećati oporezivi iznos.

Na pitanje vjeruje li da će to ‘smiriti’ cijene odnosno bar donekle zaustaviti njihov rast, odgovorio je da “to ovisi o poznatom poslovičnom i tradicionalnom hrvatskom, ali zapravo univerzalnom, trgovačkom poštenju”, ali smatra i kako će mjere ipak utjecati da ljudi žive “manje loše”.

Mjere, kaže, ne kasne, predstavljene su u dobro vrijeme, jer do 1. travnja, kada treba porasti cijena plina, ima dovoljno vremena da se sve pripremi, i zakonski i operativno. “Važno je znati i da 1. travnja počinje tzv. ljetni semestar u energetici, naročito u plinu, i prema tome mjere sredinom i koncem veljače su dovoljno na vrijeme da se sve pripremi”, poručio je Dekanić.

Vlada je u srijedu predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode te na higijenske uloške i tampone i ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe, subvencije na cijenu plina, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.

UGP: Vladine mjere idu u dobrom smjeru, trebale bi stupiti odmah na snagu

Udruga Glas poduzetnika (UGP) smatra da Vladine mjere za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata idu u dobrom smjeru, no da je riječ o vatrogasnim mjerama s kojima se kasni te predlažu da stupe na snagu odmah, a ne od travnja, izvijestili su u srijedu iz te Udruge.

Vlada je u srijedu predstavila 4,8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, kojima će se rast cijena električne energije limitirati na 9,6 posto te plina na najviše 20 posto, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.

“Udruga Glas poduzetnika smatra kako donesene mjere za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata idu u dobrom smjeru, no s istima se kasni, stoga apeliramo na Vladu da startaju odmah, a ne od travnja, a i ne vide se nikakve reforme na obzoru”, navodi se u priopćenju UGP-a.

Iz Udruge su izrazili zadovoljstvo što se prihvatio i njihov prijedlog za smanjivanja PDV-a na plin na 5 posto. No, ističu kako ne vide niti jedan razlog zašto mjere stupaju na snagu tek u travnju. Do tada će, kažu, mnogi poduzetnici zbog poskupljenja biti na koljenima. Stoga predlažu stupanje tih mjera na snagu odmah.

Napominju i kako val poskupljenja poduzetnici već osjećaju jer plaćaju i tri puta veću cijenu plina, a praktički je poskupjelo sve – od hrane, građevinskog materijala, pa do rada. “Poduzetništvo je već na udaru te ako se prvenstveno njima ne pripomogne, inflacija će jako rasti, što će u konačnici dovesti do toga da će ispaštati cijelo hrvatsko gospodarstvo”, poručili su iz UGP-a.

Navode i kao su u Hrvatskoj cijene energenata za poduzetnike i građanstvo ogromne, a na štetu gospodarstva, što je, kažu, “u potpunosti suludo”. UGP traži istu tarifu za sve jer je “naš jedini izlaz kao društva upravo razvoj poduzetništva i to prvenstveno malog i srednjeg, uz jake i jasne reforme”.

Vezano uz mjeru smanjenja PDV-a na plin sa 25 na 5 posto u razdoblju od 1. travnja ove godine do 31. ožujka 2023. iz UGP-a drže kako se i PDV na struju treba smanjiti s 13 na 5 posto.

Osvrnuvši se na potporu koju će dobiti mikro, mali i srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom struje do 10 gigavatsati (GWh) od 15 lipa po kWh, naglašavaju da je “nužno povećati iznos od 15 lipa po kWh, jer će ova mjera samo djelomično pomoći onima koji dobiju povećani račun”.

Također ih zanima koja je konkretna mjera za plin budući da je smanjenje PDV-a prolazna stavka te će pomoći samo paušalnim obrtnicima. Kako bi se izbjegla velika šteta na teret poduzetnika, u mjerama je bilo potrebno ograničiti cijenu plina na 0,382 kn/kWh, navode iz UGP-a.

“Podržavamo mjere, no smatramo da se s istima kasni i da su nažalost uvijek i samo vatrogasne. Ono što tražimo su ključne reforme kako bismo kao društvo napravili iskorak”, kazao je predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.

Smatra i da su nam potrebni novi modeli energetske politike za građanstvo i za poduzetnike, što znači ujednačavanje cijene za jedne i druge. “Zašto bi poduzetnici uvijek trebali nositi sav teret društva? Želimo napokon i tu temu staviti na stol!”, kazao je Bujas.

HUP: Mjere na tragu onoga o čemu smo razgovarali s Vladom

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) su kazali kako je današnji paket mjera koje je predstavila Vlada na tragu onoga što su posljednjih tjedana razgovarali s Vladom.

“Mjere su na tragu onoga što smo posljednjih nekoliko tjedna razgovarali s Vladom. Paket je sveobuhvatan i smatramo da će rezultirati suzbijanjem poskupljenja. Hrvatska udruga poslodavca će pratiti provedbu mjera i zalagati se za daljnje rasterećenje poslovanja poduzetnika”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Saborska oporba: Mjere za gospodarstvenike stižu prekasno

Oporbeni zastupnici u srijedu kao dobrodošle pozdravili mjere protiv inflacije za građane, smanjenje PDV-a i socijalni paket, no mjere usmjerene gospodarstvenicima uglavnom su ocijenili nedovoljnima i zakašnjelima, uz upozorenje da bi marže mogle porasti, a cijene ostati iste.

Zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac pozdravio je paket mjera istaknuvši da je sveobuhvatan i dosta izdašan.

“Ove mjere će sigurno ublažiti inflatorne učinke, i da će se ipak sad tržište stabilizirati i da postoje instrumenti da se ove iznenadne situacije instrumentima ublaže”, rekao je dodavši da bi bilo dobro da Vlada uvede monitoring cijena kako bi se utvrdilo je li smanjenje PDV-a zaista smanjilo i cijene proizvoda za građane.

U komentaru na Vladine mjere koje je danas predstavio premijer Andrej Plenković, Stijepo Bartulica (DP) izjavio je novinarima u Saboru da je trebalo ranije reagirati na inflaciju, da su Vladine mjere dobrodošle, ali ih je premalo i stižu prekasno.

Marijan Pavliček (Suverenisti) ističe da su Vladine mjere dijelom dobre, ali zakašnjele i da treba veću pozornost usmjeriti na pomoć poljoprivrednicima kojima je cijena repromaterijali “otišla gore za 400 posto”.

Romana Nikolić (Klub Socijaldemokrata) isto smatra da su Vladine mjere zakašnjele i dijelom promašene. Smatra da bi bilo bolje da su se prihvatili prijedlozi njezinog kluba koji je predložio smanjenje PDV-a na struju i plin i povećanje neoporezivog dohotka s 3800 na 5000 kuna, što bi značilo automatsko povećanje svih plaće za 300 kuna. Ovako, smanjenje PDV-a na hranu može dovesti do toga da se povećaju marže, a cijene ostaju iste, upozorila je Nikolić.

Anka Mrak Taritaš (Glas) za Vladine mjere protiv inflacije rekla je da su mjere pomoći ljudima dobre i korektne, ali prema gospodarstvu nisu dostatne, zakašnjele su i samo gase požar. “Puno je prekasno. Vladajući trebaju prihvatiti oporbene prijedloge i smanjiti cijenu rada kao pomoć gospodarstvenicima”, rekla je Mrak Taritaš.

Mostov Zvonimir Troskot također smatra da su mjere došle prekasno, ali je ipak pozdravio smanjenje PDV-a i preusmjeravanje socijalnih transfera iz Fonda za energetsku učinkovitost. Istaknuo je da u mjerama ima i prijedloga o kojima je Most već govorio, a kao problem vidi u nepostojećoj dugoročnoj energetskoj politici.

“Na koji način ćemo smanjivati ovisnost o plinu i električnoj energiji iz Mađarske”, upitao je Troskot.

Zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) istaknula je da su mjere više od onoga što se očekivalo.

“Smatram da je socijalni paket dobar, da je obuhvaćen širok broj ljudi i da je to dobro. Dobro je i da naknade za troškove grijanja, plina i struje idu prema svim kućanstvima”, rekla je Benčić dodavši da su, međutim, iznosi subvencija za gospodarstvo trebali biti veći, jer je gospodarstvo daljnji generator inflacije.

Također, pozdravila je smanjenje PDV-a, no upozorila je da bez kontrolnih mehanizama ekstra profita na maržama, građani možda ni neće osjetiti snižavanje cijena.

HOK: Vladine mjere zaštitit će više od 200 tisuća radnih mjesta u obrtništvu

Iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) u srijedu su ocijenili da će Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata zaštititi više od 200 tisuća radnih mjesta u obrtništvu, no kažu i da je pitanje u kojoj mjeri se može očekivati smanjenje cijena proizvoda i usluga s obzirom na to da brojni obrtnici već trpe štete zbog višestruko većih računa.

Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.

“Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata koji je danas predstavila Vlada sveobuhvatno je rješenje kojim će krizu lakše premostiti i gospodarstvo i građanstvo”, istaknuli su iz HOK-a.

Iz tog udruženja pozdravljaju napore Vlade da se ublaži cjenovni udar zbog višestruko povećanih cijena energenata. Predstavljeni paket mjera, ističu, uključuje i prijedloge HOK-a o primjeni šireg spektra mjera za mikro, male i srednje poduzetnike i obrtnike. Prvenstveno se to odnosi na vaučere za plin za koje će se moći prijavljivati kroz aplikaciju agencije Hamag-Bicro, navode.

Iz HOK-a poručuju da će tražiti sastanak s predstavnicima navedene agencije te resornih ministarstava kako bi se dogovorio što jednostavniji i brži postupak ostvarivanja potpora kroz vaučere.

Pomoć ribarima i poljoprivrednicima, kako navode, iskazat će se kroz potpore male vrijednosti. Poljoprivrednicima za nabavu umjetnih gnojiva, dok će ribari i uzgajivači ribe potporama u iznosu od 50 milijuna kuna kompenzirati rast cijena plavog dizela.

“Predstavljeni paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata zaštitit će preko 200 tisuća radnih mjesta u obrtništvu”, istaknuli su iz HOK-a.

Napominjući kako paket mjera na snagu stupa 1. travnja iz HOK-a kažu kako “ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri se može očekivati smanjenje cijena proizvoda i usluga s obzirom na to da velik broj obrtnika već trpi štete zbog višestruko većih računa”.

HGK: Paket mjera neće bitnije ublažiti troškovni udar poduzetnicima

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu je poručila da je Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata najvećim dijelom usmjeren građanima, pri čemu će zaštita njihove kupovne moći imati posredan utjecaj na gospodarstvo, no nedovoljan, kao i da neće bitnije ublažiti troškovni udar poduzetnicima.

Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.

Iz HGK pozdravljaju komunikaciju i otvorenost za razgovor s HGK i ostalim udruženjima poduzetnika i obrtnika te trud Vlade uložen u izradu paketa mjera, koji je u ovom trenutku svakako jedan od sveobuhvatnijih paketa pomoći ove vrste na razini EU. Izrazili su uvjerenje da će se to nastaviti i dalje kako bi se taj paket proširio i drugim potrebnim mjerama za poduzetnike, a koje su predlagali u dosadašnjim razgovorima.

“Predstavljeni paket je potvrdio najave da će mjere najvećim dijelom biti usmjerene građanima kako bi se poboljšao njihov položaj, a pogotovo pomoglo socijalno ugrožene. Zaštita kupovne moći građana i socijalni transferi imat će posredan utjecaj na gospodarstvo, međutim po našoj procjeni ipak nedovoljan te neće bitnije ublažiti troškovni udar poduzetnicima”, ističu u svom komentaru, odgovarajući na upit Hine.

Naveli su i da su na svim sastancima s Vladom jasno tražili primjenu mjera što je moguće prije. Početak primjene mjera s 1. travnja ne ublažava ogromni rast troškova od prosinca prošle godine, napominju. “Za poduzetnike bi primjena mjera trebala biti retroaktivna”, poručuju iz HGK.

U pogledu modaliteta pomoći tvrtkama, Komora se prvenstveno zalagala za podmirenje dijela troškova za energente izravnim subvencijama i porezno rasterećenje, i to ne samo u dijelu PDV-a, nego i u dijelu umanjenja iznosa obveze poreza na dobit za ulaganja u obnovljive izvore energije.

Neke od konkretnih mjera koje su predložili bile su da se donesu ciljane mjere državne potpore za podmirenje dijela troškova za energente; osigura stabilnost ugovora sklopljenih između poduzetnika i opskrbljivača, odnosno primjenu ugovorenih nepromjenjivih cijena (za plinsku godinu); a naknade i druge regulirane elemente cijene energenata (kao što su mrežarine, naknada za OIE, trošarine i dr.) zadrže barem na istoj razini, ako ne postoji objektivna mogućnost njihovog smanjenja, dok se tržište ne stabilizira.

Nadalje, zalagali su se da se za sve poduzetnike, bez obzira na veličinu, umanjiti iznos obveze poreza na dobit do 50 posto vrijednosti ulaganja u obnovljive izvore energije za vlastitu potrošnju te da se poduzetnicima maksimalno administrativno olakšaju i ubrzaju ulaganja u vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost.

“Vlada je prihvatila prijedlog koji nam je bio najvažniji, a to je da se poduzetnicima podmiri dio troškova za energente. Skrećemo pažnju da će za mikro, male i srednje tvrtke kod korištenja najavljenih vaučera biti ključni jednostavnost procesa prijave i brzina rješavanja zahtjeva te isplata pomoći. Međutim, problem je da velika poduzeća i veliki potrošači energije nisu obuhvaćeni mjerama, a njima je udio energije u troškovima poslovanja značajan”, upozoravaju iz HGK.

Napominju i da je ostalo neriješeno pitanje stabilnosti ugovorenih cijena u ovoj plinskoj godini za industriju.

Iz HGK još ističu da je Vlada prihvatila njihov prijedlog da se ograniči rast naknada za električnu energiju, a pozdravljaju i mjeru smanjenja PDV-a u cilju održanja likvidnosti poduzetnika.