U Strasbourgu je upravo počelo je zasjedanje Europskog parlament  koje je u široj europskoj javnosti izazvalo silno zanimanje po jednom pitanju: Svjetska zdravstvena organizacija je europskom sustavu unutar EP fokusiranom na suzbijanje malignih bolesti, znanom po engleskoj kratici BECA – BEating CAncer – dala naputak kako je potrebno pokrenuti zakonsku proceduru koja bi mogućila izglasavanje zakona prema kojem se na etikete svih alkoholnih pića stavljaju etikete poput onih na kutijama cigareta.

Fotografije iz svijeta alkoholnih, ponajviše cirotičnih deformacija. S obzirom da je WHO bio jasan u napomeni kako nema “ni dobre ni poželjne” količine alkohola, na udaru se našlo i – vino. Preliminarno, sve je to bilo poznato još u prvoj dekadi prosinca, no u predblagdanskoj euforiji prošlo je ipak malo “ispod radara”. Sad, na Valentinovo, panika i nezadovoljstvo su skočili na najviše. Pobuna je bila silno jaka u Italiji, kao najvećem svjetskom proizvođaču vina, te u Francuskoj i Španjolskoj.

Triju koji zajedno zapravo kontrolira najveću globalnu proizvodnju vina. Oni su  ustrajni pri stavu ne samo da se vino ne smije dodatno oporezivati – nije dakako stvar samo u grozljivim etiketama nego i u silno velikim trošarinama koje u paketu dolaze – nego da ga se mora smatrati – korisnim po zdravlje.

Odmaknemo li se od spekulacija iz tih zemalja, što kažu naši zastupnici u Europskom parlamentu? Iako s malom mogućnošću utjecanja  – njih 12 na ukupno 705 parlamentaraca – itekako su kompetentni pojasniti ovu, po hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo neugodnu zakonsku inicijativu. Našem pozivi odazvali su s njih dvoje, po angažmanu jedni od najaktivnijih – Biljana Borzan i Tonino Picula. Obratili smo se još nekima – uzalud, od njih ni traga ni glasa.
– Rezolucija koju ističete je nezakonodavna. Njome se predlažu mjere, ali ne uvodi ništa. Amandman na koji se referirate kaže da bi naljepnica trebala sadržavati relevantne zdravstvene informacije i upozorenja. Smatram da nema šanse da se na alkohol primjene ista upozorenja, slike i poruke, kao na duhan, jer to nikad neće dopustiti najveći proizvođači vina – Italija, Francuska i Španjolska, tvrdi Borzan.

Tonino Picula je suzdržaniji. Iako se zalaže za proizvode s hrvatske vinske scene, najnovija je usmjerena na zaštitu prošeka, jako uvažava i zdravstvenu komponentu čitave priče.
– U izvješću Posebnog odbora za borbu protiv raka, o kojem Europski parlament počinje raspravljati daju se i određene smjernice u borbi protiv štetne konzumacije alkohola, u skladu s Komisijinim ranije iznijetim prijedlozima i u skladu s Europskim planom za borbu protiv raka. Prevencija je svakako bitan aspekt borbe protiv nezdravog načina života. Upravo su zbog toga ovih dana pokrenute i rasprave unutar naše političke grupe S&D, u svrhu formuliranja njezine zajedničke pozicije. Kolege iz mediteranskih zemalja, s jakom vinskom tradicijom, upozoravaju i naglašavaju bitnu razliku između umjerene i prekomjerne konzumacije alkohola, ističe Picula referirajući se na prosvjede Italije, Francuske i Španjolske. Da, “vinska tradicija”, ali kod njih je to moćna, u slučaju Italije i Španjolske i silno izvozno orijentirana gospodarska grana.

– Osobno snažno podržavam rad Posebnog odbora za borbu protiv raka i jasan mi je značaj teme za Hrvatsku, ali i vjerujem da je u kontekstu odgovorne konzumacije alkohola moguće postići balansirani tekst gdje bi se uzela u obzir i specifičnost i tradicija naše vinske industrije, za koju se i borim kroz svoje djelovanje u EP-u. Vjerujem i da bi se zato u pogledu označavanja mogao naći način da se adekvatno istaknu bitne informacije. Naglasio bih i da treba dati jači značaj edukaciji mladih, te razmjeni iskustava s državama članicama, zaključio je Picula.