RIJEKA – Viceguverner Hrvatske narodne banke Roman Šubić, koji unutar uprave središnje banke rukovodi poslovima sanacije kreditnih institucija, kupio je prošle godine nekretninu u Zagrebu procijenjenu na 3,5 milijuna kuna, i to od jedne od agencija za naplatu potraživanja, objavio je portal Index.

Donose i da je sam HNB svojevremeno dao dozvolu Zagrebačkoj banci, čije je to inicijalno bilo potraživanje od pet milijuna kuna, da ga proda agenciji, a unutar šireg paketa potraživanja od pravnih i fizičkih osoba koje svoje dugove više nisu mogle plaćati. Sam Šubić nije htio reći po kojoj je cijeni on kupio vilu od agencije, no s obzirom na to da takva potraživanja idu i u pola cijene, ili čak samo četvrtinu (o čemu postoji zbirna statistika, i to upravo HNB-ova), moguće je da je riječ o cijeni koja je daleko ispod tržišne.

Iako je HNB već odgovorio da ne vidi ništa sporno u potezima svog viceguvernera, niti misle da postoji sukob interesa jer ne nadziru ove agencije, jučer smo i mi poslali upit središnoj banci. Vide li elemente sukoba interesa, ali i povlaštenih informacija (Šubić kaže da je kuću vidio u oglasniku), a s obzirom na djelokrug posla dužnosnika, pitali smo ih opet. Viceguvernera Šubića pitali smo osjeća li se odgovornim i hoće li podnijeti ostavku.

Iz HNB-a smo dobili sličan, ako ne i isti odgovor, u kojem Šubić potvrđuje da je vlasnik kuće s okućnicom ukupne površine 1.077 kvadrata u Gornjem Stenjevcu, te da je do prve informacije o nekretnini došao putem internetskog oglasnika.

Vidio u oglasniku

– Informacija o prodaji potraživanja društva APS Delta A.S. bila je javno dostupna u internetskom oglasniku za prodaju nekretnina gdje je bila oglašena prodaja potraživanja putem javne dražbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. S obzirom da prodaja na dražbi nije uspjela, putem odvjetničkog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosu tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom te sam nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika. Zbog sadržaja potpisanih ugovora koji sadrže odredbu o povjerljivosti informacija, detalje ugovora, koji uključuju i naknadu za ustup tražbine, nije moguće učiniti dostupnim trećim stranama, ponovio je Šubić.

Navodi i kako HNB nije nadležan za nadzor aukcija u okviru kojih kreditne institucije nastoje prodati loše plasmane, niti nadzire poslovanje agencija za naplatu potraživanja, pa zaključuje da onda ni Ured za sanaciju kreditnih institucija, za čiju je koordinaciju on zadužen, nema nikakvih nadležnosti u pogledu tih aukcija. Ostavku, o kojoj smo ga pitali, ne spominje. Inače, Šubić je postao viceguverner 2018. odlukom Sabora, u kojem je većinu i tada imao Plenkovićev HDZ.

Dotad je Šubić radio kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, posebno angažiran na promicanju financijske pismenosti.

Kao što je poznato, djelatnost agencija za naplatu potraživanja prava je rak-rana domaćeg financijskog sustava. To područje formalno ne spada ni u nadležnost HNB-a, ni Hanfe, a i Ministarstvo financija od svega pere ruke. No, HNB nadzire kreditne institucije, odnosno banke, koje odobravaju kredite. Ako klijenti kredite više ne mogu vraćati, imaju problema s otplatom i slično (tzv. non-performing loans), banke ta potraživanja mogu, uz stanoviti skonto, prodati ovim agencijama koje ih onda »utjeruju« od dužnika, pa i tako što ih stalno zovu, »podsjećaju« na dugove i slično. Ljudi se žale da često nemaju ni otplatnog plana, niti imaju ikakvih prava kao potrošači. Obratiti se, međutim, nemaju kome. I umjesto da se krene u raščišćavanje ove situacije, za što je ključna politička volja, ali i volja središnje banke da to pitanje uopće stavi na dnevni red, čini se da pojedini dužnosnici HNB-a u spomenutim tržišnim kretanjima, blago rečeno, još i sudjeluju. S druge strane, iz HNB-a redovno izvještavaju kako su loši ili nenaplativi krediti u bankama na izrazito niskoj razini, pa sukladno tome i njihove rezervacije mogu biti niže, a samim time im je i veća dobit. No, naravno da je »loših kredita« u bankama malo, ako sve što »škripi« banke prodaju ovim agencijama koje jedine znaju pravo stanje stvari. A ono je vjerojatno puno ružnije od statistike koja se službeno prati.

(Ne)reguliranost

Ipak, kada smo guvernera Vujčića nedavno u intervjuu za naš list pitali upravo o ovim »tržištima koje nitko ne regulira«, a među njima i o tržištu za preprodaju bankarskih potraživanja, odgovorio je, međutim, da su ta tržišta »ipak nadzirana od strane više različitih regulatora financijskog sektora – Ministarstva financija, Hanfe i HNB-a«. Naime, kazao je Vujčić, »u dijelu kupoprodaja plasmana kreditnih institucija, HNB je nadzorno tijelo za primjenu pojedinih propisa kojima se regulira takva kupoprodaja, a prilikom koje dužnici prema novom vjerovniku ne smiju doći u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji su imali prema prodavatelju – kreditnoj instituciji«. Same agencije, međutim, nastavio je, trenutno nisu regulirane, a »djelomičnu reguliranost tržišta naplate potraživanja je na razini EU-a uočila i Europska komisija.«

Vujčić dakle govori o djelomičnoj reguliranosti (što se kosi s tezom da »nema baš nikakvih dodirnih točaka«), pa podsjeća na direktivu koja se na razini EU-a priprema, te na famoznu radnu skupinu koja je kod nas u Ministarstvu financija oformljena još u prosincu 2020. da bi izradila prijedlog zakona, no očito nije daleko odmakla.