Foto Damir Spehar PIXSELL
Svaki treći obiteljski liječnik stariji je od 60 godina, ističe Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a
povezane vijesti
ZAGREB – Samo u posljednjih tjedan dana Hrvatsku je napustilo još pet liječnika, upozorio je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić na konferenciji »Planiranje kadrova u zdravstvu – nemoguća misija ili nova prilika?«, održanoj u Školi narodnog zdravlja »Dr. Andrija Štampar« u Zagrebu, uz sudjelovanje domaćih i europskih čelnika zdravstvenih tijela i institucija.
U situaciji gdje samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo 350 ambulanti bez liječnika, a svaki treći obiteljski liječnik stariji je od 60 godina, ključno je pitanje kako liječnike zadržati u Hrvatskoj, a to uz postojeće uvjete, gdje oni ne mogu čak ni pregovarati o svojim osnovnim materijalnim pravima, nije lako, upozorio je Luetić.
S gotovo tisuću liječnika koji su otišli od 2013. do danas, Hrvatska je u boljoj poziciji od Rumunjske koju je napustio svaki treći liječnik, ili Poljske koju je napustio svaki četvrti liječnik. No, stanje nije dobro, a još uvijek nemamo jasan plan o tome koliko liječnika i drugog medicinskog kadra trebamo obrazovati, upozorio je Marijan Klarica s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, te poručio kako je pandemija pokazala da treba reorganizirati sustav jer »negdje izgaraju od posla, a negdje ih ima viška«. COVID-kriza je pokazala kako se nosimo s pitanjem ljudskih potencijala u zdravstvu, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
– Bolnice i primarna zdravstvena zaštita ne komuniciraju dovoljno, zato imamo problem s brojnošću pacijenata u bolničkom sustavu, a nedovoljno ih je u primarnoj zaštiti. Što smo sebi napravili u zadnjih nekoliko desetljeća, teško je zamisliti, zato sada treba zasukati rukave.
Ovo nije nemoguća misija, to je ne samo nova prilika, nego naša obveza i zadatak, ustvrdio je Beroš.
Govoreći o uvjetima rada liječnika u Hrvatskoj, Luetić je rekao kako nedostaje cjelovita reforma sustava specijalizacija, kako se ne bi vrednovalo vrijeme, nego kompetencije stečene za vrijeme specijalizacije. Dvije godine rada pod nadzorom, pokazala je anketa HLK-a, pokazale su snižavanje ocjene s četvorke na trojku u zadnjih godinu dana, pa je pitanje je li takav rad kvalitetno proveden.
– Jedna smo od rijetkih zemalja koja u kaznenom zakonu ima kazneno djelo nesavjesnog liječenja. U zapadnoj Europi to je nepoznato kazneno djelo, kod nas ne samo da je u KZ-u, nego se liječnici i procesuiraju i samim time provode defenzivnu medicinu, a to može biti jedan od argumenata za odlazak. Bilježimo i napade na zdravstvene radnike, nažalost i fizičke, a imamo i sindrom sagorijevanja, gdje je jedan od elemenata enorman prekovremeni rad, upozorio je Luetić.