Marko Filipović / Foto Vedran Karuza
Ponavljam, Lukanović nam je svojim angažmanom omogućio milijunske uštede, recimo kada je riječ o povećanju kapaciteta u vrtićima. Angažman je bio potreban, Provedbeni plan je pred usvajanjem, ističe gradonačelnik Rijeke Marko Filipović
povezane vijesti
Novi riječki gradonačelnik Marko Filipović tranziciju izvršne vlasti u Rijeci započeo je lagano, puno lakše nego što se očekivalo s obzirom na to da je SDP-ova koalicija izgubila većinu u Gradskom vijeću.
Kako je krenula 2022. godina, sve se promijenilo.
Zadnjih tjedana kao da je sve protiv njega. Od rezultata popisa stanovništva koji su jako loši za Rijeku, preko bunta radnika zaposlenih u gradskim tvrtkama, a moglo bi se štrajkati i u riječkim dječjim vrtićima.
I onda gradonačelnik zabije i autogol angažiranjem za konzultanta predsjednika primorsko-goranskog SDP-a Ivice Lukanovića.
Spavam malo, no spavam mirno
Bez nekih većih problema priveli ste prošlu godinu kraju prihvaćanjem proračuna, ali početak 2022. godine ne sluti na dobro. Spavate li mirno?
– Dogovorom svih opcija u Gradskom vijeću, koje su na početku podržale i izbor predsjednice Gradskog vijeća kako bi se ono moglo konstituirati i normalno raditi, uspješno je usvojen i gradski proračun za 2022.
I to bez ikakvih većih političkih potresa.
Naravno da mi je zbog toga drago i da cijenim stabilnost koju imamo u predstavničkom tijelu. Što se tiče spavanja, posao gradonačelnika nema radno vrijeme, a radni dan nerijetko se otegne do kasno u noć.
Tako da uglavnom spavam malo, no spavam mirno. Jasno, voditi Rijeku je zaista velika odgovornost.
Kako komentirate situaciju u Autotroleju, neproduljenje pa produljenje ugovora o radu vozaču Robertu Puljiću, poskupljenje karata, a posebno onih za umirovljenike od gotovo 300 posto. Ima li direktor Alberto Kontuš još uvijek vašu podršku?
– Upravo je poskupljenje karata bila jedna od težih odluka koju sam morao donijeti i bio bih puno sretniji da do toga nije moralo doći. No, zbog enormnog rasta troškova, odnosno rasta cijene goriva, smanjenog broja putnika zbog pandemije COVID-19 i činjenice da je od 2008. godine, kada je učinjena posljednja korekcija cijena voznih karata Autotroleja, inflacija dosegnula 20-ak posto, jednostavno se moralo ići prema poskupljenju.
Što se tiče poskupljenja karata za umirovljenike, da, ono je u postotku najveće, no treba reći da će vozne karte za najugroženije skupine umirovljenika i dalje djelomično plaćati Grad Rijeka koji kroz svoj socijalni program plaća karte za javni prijevoz za čak 3.550 osoba starijih od 65 godina.
Također, Grad kroz socijalni program podmiruje troškove prijevoza i za druge kategorije korisnika socijalnog programa pa se tako iz proračuna podmiruju troškovi karata za javni prijevoz za ukupno 5.800 osoba.
Tako da socijalno najugroženiji građani neće značajnije osjetiti ovo poskupljenje i dobro je da je tako, niti u kategoriji 65 plus, niti u ostalim kategorijama.
Dalje, što se tiče umirovljeničkih karata, moram naglasiti da se radi o godišnjim kartama pa će tako nakon poskupljenja najjeftinija godišnja karta, ona za umirovljenike s najmanjim primanjima, biti 100 kuna godišnje, odnosno 8,33 kune mjesečno, a najskuplja godišnja karta, za umirovljenike s mirovinom preko 4.000 kuna, bit će 700 kuna godišnje, odnosno 58,33 kune mjesečno.
I to za sve četiri zone. Što se tiče ugovora s g. Puljićem, više sam puta rekao i ponavljam i sada – nipošto ne odobravam otkazivanje suradnje zaposlenicima ako je motivirano javnim istupima i stojim iza toga.
A s obzirom na nedostatak vozača u Autotroleju i na tržištu, dobro je da je g. Puljiću produljen ugovor. Što će dalje biti, odlučit će uprava Autotroleja u skladu sa zakonom i internim pravilnicima jer je zapošljavanje u njihovoj domeni, ne u mojoj.
O g. Kontušu i g. Puljiću
No, kao što sam rekao – otkazivanje suradnje motivirano javnim istupima je nedopustivo i ukoliko i dalje bude postojala potreba za vozačima, a g. Puljić bude normalno izvršavao svoje radne obaveze, ne vidim razloga da se s njim ne nastavi suradnja i očekujem da tako i bude.
Što se pak tiče mog povjerenja prema g. Kontušu, treba reći da je on, vodeći Autotrolej posljednje u tri godine, uspio smanjiti problem nedostatka vozača kojih godinama nedostaje u cijeloj Hrvatskoj, plaće su u 2019. godini povećane za oko 20 posto, stabilizirana je situacija s voznim parkom, u 2019. godini i 2021. godini nabavljeno je 54 novih autobusa, u zadnjem kvartalu 2022. godine stiže još 37 novih autobusa, provedena je reorganizacija održavanja kojom je povećana stopa ispravnosti voznog parka, prekinute su incidentne situacije zapaljenja vozila kojih se svi nerado sjećamo.
Dakle, g. Kontuš je posljednjih godina uspio stabilizirati sustav Autotroleja i vjerujem da će nastaviti u tom smjeru i u tom kontekstu ima moju podršku.
Što mislite o zahtjevu gradskih vijećnika Akcije mladih i Unije Kvarnera da je potrebno smijeniti direktora Alberta Kontuša i njihovoj najavi da prekidaju političku suradnju s vama u Gradskom vijeću? Hoće li to izazvati krizu vlasti u Rijeci?
– Hoće li ili ne izazvati krizu vlasti, vidjet ćemo.
Osobno vjerujem da neće, među ostalim i jer je situacija s g. Puljićem sada raspetljana, barem u svojoj prvoj fazi. A upravo su, radi neproduljenja ugovora g. Puljiću, Akcija mladih i Unija Kvarnera najavile poteze koje spominjete.
Isto tako, znamo da je politika umijeće mogućeg i svaka politička opcija, pa tako i Akcija mladih i Unija Kvarnera, rade to »moguće« koje im je na raspolaganju i poštujem taj njihov stav i rad.
No, u konačnici, vjerujem da će i dalje većina gradskih vijećnika znati kada treba podržati određeni projekt, naprosto kako naš grad ne bi nepotrebno stajao i kako ne bi gubili vrijeme samo zbog političkih prepucavanja.
Zato ne vjerujem da će doći do krize vlasti. No, što će u konačnici biti, pokazat će vrijeme.
Pred štrajkom su bili i radnici Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija, što se tamo dogodilo da se izbjegnu sindikalne akcije i koja je vaša uloga u tome?
– Radnici Vodovoda i kanalizacije tražili su povećanje plaća i rast ostalih materijalnih prava. Na kraju je postignut kompromis, odnosno, recimo to tako, usklađene su želje i mogućnosti.
Što se tiče moje uloge, ne smatram je presudnom.
Sudjelovao sam u pregovorima s predstavnicima sindikata, no sudjelovali su i moji suradnici. U konačnici, mislim da smo na tim pregovorima, odnosno sastancima, uspjeli razumjeti jedni druge i zahvaljujući tome postići dogovor.
Što s riječkim odgojiteljicama?
Da vam ne bude dosadno, pobrinuli su se zaposleni u Dječjem vrtiću Rijeka koji su najavili štrajk. Koji su njihovi zahtjevi, jesu li opravdani i hoćete li ih ispuniti?
– Da, i zaposleni u gradskim vrtićima žele povećanje materijalnih prava. No, i ovdje se radi o usklađivanju želja i mogućnosti jer novac se ne može samo tako stvoriti. Naime, uz ostalo, sindikati koji predstavljaju zaposlenike u gradskim vrtićima predlažu povećanje osnovice za obračun plaće od 1. siječnja i to tako da se ona izjednači s onom u osnovnim školama.
To pak znači da se iz proračuna za plaće u vrtićima mora izdvojiti dodatnih više od devet milijuna kuna godišnje.
No, s obzirom da su pregovori sa sindikatima počeli u prosincu, kada je proračun već praktički bio donesen, zamolili smo za više vremena i ponudili rast osnovice od sedam posto od 1. srpnja, tj. nakon donošenja i usvajanja šestomjesečnog izvješća o izvršenju proračuna, a za što bi se izdvojilo 4,1 milijun kuna.
Nakon toga, nastavilo bi se kolektivno pregovaranje za daljnje povećanje osnovice, u skladu s mogućnostima. No, sindikati nisu prihvatili našu ponudu i najavili su štrajk.
Žao mi je da je tako jer, iako ne bježim od potrebe za povećanjem plaća za zaposlenike gradskih vrtića, u ovom trenutku jednostavno nije moguće prihvatiti njihov zahtjev u cijelosti, a bez povećanja cijena vrtića za roditelje, što pak nitko ne želi.
U cilju da razriješimo situaciju, pozvao sam predstavnike sindikata na još jedan sastanak koji su oni prihvatili. Drago nam je da su se odazvali jer nam to daje mogućnost da nastavimo socijalni dijalog, s obzirom na to da mi je zaista želja postići dogovor.
Mi smo sindikatima u srijedu dali vrlo konkretnu ponudu prema zaposlenicima gradskih vrtića, a to je povećanje osnovice od 3,5 posto, što bi bilo vidljivo već na plaći za veljaču, te nakon toga povećanje od 4 posto što bi bilo vidljivo već na plaći za lipanj.
Ukupno povećanje koje smo u ovom trenutku ponudili iznosi 7,5 posto.
Na sastanku smo jasno artikulirali kako ponuđeno uvećanje nije kraj, već nastavljamo pregovore k novom kolektivnom ugovoru koji bi trebao biti potpisan do 1. siječnja 2023. godine, s ciljem daljnjeg povećanja i postizanja izjednačavanja osnovice zaposlenika u vrtićima s onima u osnovnim školama. Na žalost, sindikati nisu prihvatili našu ponudu.
Čekaju li nas nova iznenađenja?
Postoji li još neka najava pokretanja sindikalnih akcija kada je riječ o gradskim poduzećima, ustanovama kojima je Grad Rijeka osnivač ili gradskoj upravi?
– Većina ih nastoji osigurati bolje materijalne uvjete za radnike, što je, uostalom, i jedna od zadaća sindikata pa su u tom kontekstu takva nastojanja očekivana i uobičajena. Ipak, kao što sam rekao, želje su jedno, stvarnost je drugo.
Valja također naglasiti da se svi kolektivni ugovori koji su na snazi poštuju, dakle poštuju se sve njihove odredbe. A proces kolektivnog pregovaranja događa se između komunalnih i trgovačkih društava kao poslodavaca i sindikata koji predstavljaju zaposlenike.
To je takva forma. Uskoro ćemo pročelnica za komunalni sustav i ja imati redovni sastanak s direktorima komunalnih i trgovačkih društava na kojem ćemo, među ostalim temama, razgovarati o statusu kolektivnog pregovaranja u društvima.
Direktori će nam na kolegiju kratko iznijeti tijek i status pregovora, odnosno zahtjeve sindikata te mogućnosti komunalnih i trgovačkih društava.
Nedavno ste poručili da se nadate da neće doći do poskupljenja komunalnih usluga. Vrlo brzo demantirani ste poskupljenjem javnog prijevoza, ali i odvoza komunalnog otpada za kućanstva. Kako to komentirate i čekaju li nas nova neugodna iznenađenja?
– Da. Nažalost, uz poskupljenje voznih karata za gradske autobuse koje je nužno zbog velikog rasta troškova poslovanja, zbog usklađivanja za zakonskom regulativom koju je donio Sabor, nužno će doći i do povećanja cijene odvoza komunalnog otpada.
A hoće li rasti i druge cijene usluga vezanih uz sustav Grada Rijeke, teško mi je reći, s obzirom na enormno povećanje cijena energenata. U svakom slučaju, bilo kakvo poskupljenje neće biti tema prije nego što se iscrpe sve ostale mogućnosti.
Za što Grad Rijeka plaća g. Lukanovića?
Kako ste došli na ideju da angažirate za konzultanta predsjednika primorsko-goranskog SDP-a Ivicu Lukanovića i mislite li da je ta odluka normalna i politički korektna, s obzirom na to da je riječ o vašem stranačkom kolegi?
– Prije svega, gospodin Lukanović angažiran je puno prije no što je postao predsjednik primorsko-goranskog SDP-a i to kao konzultant vezano uz izradu Provedbenog programa grada Rijeke. Angažiran je kao stručnjak, a ne zato što je moj stranački kolega.
U posao koji mu je povjeren utrošio je oko 400 radnih sati, što je puno više vremena od onog što je ugovoreno. Dokument Provedbenog programa Grada Rijeke je pri dovršetku i uskoro će biti donesen kao službeni dokument, među ostalim i zahvaljujući njegovom angažmanu.
On je pomogao da mnoge stvari, teme i projekti koji su nam važni budu sagledane i uvrštene u plan i da se postignu uštede u proračunu. Angažiran je isključivo zbog velikog iskustva koje ima u javnom i u privatnom sektoru, budući da je bio gradonačelnik Kastva u dva mandata, a godinama je i uspješan poduzetnik.
Upravo zato smatrao sam da će njegove sugestije dobro doći u kreiranju spomenutog dokumenta, a sve u želji da daljnjem razvoju našega grada udarimo što bolje i što čvršće temelje. Radi se o specifičnoj kombinaciji znanja i vještina koju nema mnogo ljudi i nije lako pronaći kvalitetne suradnike takvog profila.
Omogućio nam je milijunske uštede!
Razmišljate li o nastavku suradnje s Lukanovićem i ako da, na koji način?
S gospodinom Lukanovićem ću nastaviti surađivati na razini stranke gdje razmatramo i razgovaramo o socijaldemokratskim politikama, ali i o razvoju grada Rijeke i naše županije. Posve je normalno da surađujemo.
U ovom trenutku nema potrebe za uključivanje u izradu konkretnog dokumenta kakav je bio Provedbeni program o kojem ste pitali, pa takvog angažmana u ovom trenutku neće ni biti. U svakom slučaju, njegovi su savjeti uvijek dobrodošli s obzirom na znanje i iskustvo koje posjeduje.
Kada govorite o suradnji Grada Rijeke s Lukanovićem, navodite – u ovom trenutku. Znači li to da u perspektivi planirate nekakav sličan model suradnje?
– Suradnju da, a model je druga tema. Ponavljam, Lukanović nam je svojim angažmanom omogućio milijunske uštede, recimo kada je riječ o povećanju kapaciteta u vrtićima. Angažman je bio potreban, Provedbeni plan je pred usvajanjem.
S njim ne mislim prekidati suradnju, on je predsjednik primorsko-goranskog SDP-a, ja gradskog, i normalno je da ćemo surađivati.
Da pojasnimo, hoćete li vi nastaviti dalje suradnju na način da Grad Rijeka iz proračuna plaća za konzultantske usluge Ivici Lukanoviću?
Za sada nema potrebe za tim.
Nismo odustali od projekta Kantrida
U kojoj je fazi realizacija projekta Kantrida i tko je uopće vlasnik zemljišta?
– Cijela priča počela je 2012. godine i preoblikovanjem tadašnje HNK Rijeka u sportsko dioničko društvo u kojem je Grad Rijeka vlasnik 30 posto, a 70 posto tada je imao Social sport.
Suradnjom s upravom HNK Rijeke sam zadovoljan, oni rade dobar posao, što su pokazali sportski rezultati.
Realiziran je i projekt Rujevica. Što se tiče Kantride, zemljište na kojem je stadion je u vlasništvu Grada Rijeke jedan kroz jedan.
Ideja je bila gradnja stadiona, nije do toga došlo, a Rujevica je postala novi dom HNK Rijeke. Stadion na Kantridi kojim upravlja Rijeka sport je u funkciji i koriste ga brojni sportaši.
Projekt bi se trebao realizirati i na pomorskom dobru, a to je u našoj domeni samo kada je riječ o prostornom planiranju, ali mi nismo ovlašteni za koncesioniranje.
U našem vlasništvu je i istočni ulaz prema stadionu. Činimo sve da zajedno s čelnim ljudima HNK Rijeke i tvrtke Stadion Kantrida pronađemo partnera za realizaciju toga projekta.
Ne mogu reći hoće li to biti sutra ili prekosutra, bilo je određenih kontakata, razmišlja se o izmjeni određenih uvjeta koji su na snazi.
Mi smo partneri u jednom složenom projektu od kojega nismo odustali. S tvrtkom Stadion Kantrida smo potpisali ugovor o pravu građenja koji vrijedi do 31. ožujka 2023. godine.
Podsjetio bih da sama gradnja stadiona nije isplativa i zato projekt uključuje i realizaciju niza popratnih sadržaja poslovne namjene.
Formulira se natječaj za kolodvor Žabica
U kojoj je fazi realizacija projekta novog autobusnog kolodvora?
– U fazi smo dovršetka formuliranja natječaja kojim ćemo tražiti privatnog partnera za realizaciju ovog projekta. Grad će pritom biti zadužen za javni dio investicije.
Naime, ne radi se samo o autobusnom kolodvoru, već i o garaži za automobile i autobuse, komercijalnim prostorima i potpuno novom prometnom rješenju preko Trga Žabica te Ulicom Riva i Adamićevom ulicom.
Što će biti s gradnjom garaže i tko će njome upravljati?
– Ono što se trenutno događa s gradnjom prometne infrastrukture podiže vrijednost ovog projekta jer bi do Žabice trebala biti izgrađena nova cesta od Zagrebačkog terminala, praktički nastavak ceste D 403 i spoja na Škurinje.
Projekt će biti prostorno bolje pozicioniran. Model izgradnje je takav da pripremamo tender u kojemu bismo prodali zemljište investitoru koji će izgraditi komercijalne sadržaje, garažu i autobusni kolodvor.
Funkcioniranje autobusnog kolodvora bi se riješilo ugovorom koji će proizaći iz natječaja, a potencijalno time bi mogao upravljati i Rijeka plus. Garažom bi mogao upravljati i privatni investitor, ali i Rijeka plus.
Što se tiče utjecaja na cijenu parkiranja, riječ je o garaži od oko 800 mjesta. Naša je obveza očistiti Rivu od automobila.
Upravljao time privatnik ili Rijeka plus, to neće bitno utjecati na cijenu parkiranja jer ako bude previsoka, tamo nitko neće parkirati.
Nema rasprodaje gradske imovine
Krajem godine donesena je odluka o mogućnosti prodaje poslovnih prostora u gradskom vlasništvu. Zašto je ta odluka donesena i je li to prekid s dosadašnjom praksom da Grad Rijeka ne prodaje svoju imovinu kada je riječ o poslovnim prostorima?
– Ne, ta odluka nipošto ne znači nekakvu rasprodaju gradske imovine ili nešto slično, već samo ukidanje onih propisa koji u praksi ustvari potpuno onemogućuju prodaju bilo kakvih poslovnih prostora, čak i onih koji su zbog svog stanja ili lokacije Gradu ustvari neisplativi.
Naime, tom su odlukom ukinuti dodatni kriteriji koje je bio propisao Grad Rijeka, a ostavljeni su samo zakonski uvjeti koji su i sami po sebi dosta strogi i zahtjevni.
Tako i dalje nije moguće prodati poslovni prostor koji kumulativno ispunjava četiri uvjeta: da se nalazi u nultoj ili prvoj zoni gradova i općina – u našem slučaju to je strogi centar grada, da su ulični poslovni prostori s izlogom koji gledaju na uličnu stranu, da se nalazi u prizemlju, te čija je vrijednost zakupnine za 15 godina jednaka procijenjenoj vrijednosti nekretnine ili veća od procijenjene vrijednosti nekretnine.
Tek ukoliko jedan od tih kriterija nedostaje, poslovni prostor može ići na prodaju, a to su, u praksi, manje atraktivni prostori koje je nerijetko teško i iznajmiti.
Ovdje svakako želim napomenuti da će sav prihod koji se prikupi od prodaje poslovnih prostora ulagati u objekte odgoja i obrazovanja, odnosno u vrtiće i škole.
Je li moguće da se Grad Rijeka odluči na prodaju, uzmimo primjer, poslovnih prostora na Korzu?
– Intencija ove odluke je funkcionalnije upravljanje poslovnim prostorima. Što se tiče poslovnih prostora na Korzu, oni se neće prodavati.
Osim toga, ova odluka ide na Gradsko vijeće, a ako bude prihvaćena, o prodaji će također odlučivati Gradsko vijeće.
Rijeka je siguran grad
Što mislite je li Rijeka siguran grad, s obzirom na ono što se dogodilo prije nekoliko dana i kakvu suradnju imate s PU primorsko-goranskom?
– Uvijek i u svakoj sredini postoje psihički bolesni ljudi koji ne znaju što rade ili pak kvarni pojedinci koji ne prežu ni pred čim, pa tako niti pred ovako gnusnim i okrutnim zločinom.
Žao mi je što se to dogodilo, žao mi je žene koja je izgubila život i njezinih bližnjih koji sada sigurno pate.
No, sve to ne znači i ne može značiti da je cijeli jedan grad nesiguran, loš, grad slučaj ili što već.
Rijeka je siguran grad, grad dobrih i pametnih ljudi koji prihvaćaju drukčije od sebe. I takav će i ostati.
A što se tiče suradnje s policijom, ona je korektna i surađujemo u svim segmentima u kojima je to potrebno.