U crikveničkoj Thalassotherapiji sve je dulja lista zainteresiranih za post-COVID rehabilitaciju. Program traje tri tjedna

Foto Marko Gracin

Program rehabilitacije traje tri tjedna, a provodi se u manjim grupama pacijenata, što omogućuje kvalitetniji individualni pristup. Trošak rehabilitacije za one koji imaju plaćeno zdravstveno osiguranje, pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

povezane vijesti

Ove su poliklinike dobile najviše novca od HZZO-a: Prvoj na listi država dala 19 i pol milijuna eura
Treća srijeda u studenom u Thalassotherapiji Crikvenica posvećena podizanju svijesti o KOPB-u
Djeci s novootkrivenim dijabetesom dostupni najmoderniji inzulini. To je ogromna promjena

CRIKVENICA – Thalassotherapia Crikvenica jedina je zdravstvena ustanova na području Primorsko-goranske županije koja, uz redovite usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i stacionarnog liječenja pacijenata, korisnicima pruža cjelovitu uslugu plućne, te samim time i post-COVID rehabilitacije, odnosno multidisciplinarni pristup u liječenju plućnih bolesti i post-COVID sindroma.

Konkretno, radi se o programu plućne i post-COVID rehabilitacije koji podrazumijeva sveobuhvatni niz intervencija temeljen na procjeni svakog bolesnika, prema kojoj se zatim određuje individualna terapija vježbanja, ali i edukacija o bolesti te promjeni ponašanja.

Dvostruka procjena

Multidisciplinarni pristup rehabilitaciji u Thalassotherapiji Crikvenica korisnicima pružaju pulmolog, fizioterapeut, medicinska sestra, ali i klinički psiholog te nutricionist. Više o detaljima plućnog i post-COVID rehabilitacijskog programa razgovarali smo sa spec. pulmologije Višnjom Dukić i fizioterapeutkinjom Danielom Butorac.

Kako kaže pulmologinja Višnja Dukić, program plućne i post-COVID rehabilitacije koji uključuje multidisciplinarni pristup rehabilitaciji uvršten je među usluge Thalassotherapije u travnju prošle godine te se radi o programu koji se, osim u Thalassotherapiji u Crikvenici, nudi još jedino u Klinici za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu.

Centralizacija nije dobro rješenje

Posjet Thalassotherapiji bio je i prilika za razgovor s ravnateljicom Thalassotherapije Crikvenica Natašom Manestar. Što se tiče uvjeta poslovanja u koronakrizi, ravnateljica Thalassotherapije Crikvenica ističe kako su oni u posljednje dvije godine, naravno, bili izrazito otežani.
– Razdoblje koronakrize donijelo nam je negativno poslovanje i manjak na računu. Zahvaljujući pomoći PGŽ-a, stabilizirali smo se u 2021. godini, te nakon završnih financijskih izvještaja mogu reći da smo u prošloj godini poslovali s dobiti, kaže Nataša Manestar.
Zamoljena da prokomentira prijedlog izmjene Zakona u smjeru centralizacije županijskih zdravstvenih usluga, ravnateljica odgovara kako smatra da ona nipošto ne bi bila dobro rješenje za Thalassotherapiju Crikvenica.
– Mislim da centralizacija u našem slučaju ne bi donijela dobra rješenja, zbog toga što smo u usporedbi s velikim kliničkim bolničkim centrima mali i u čitavom sustavu činimo mali udio cjelokupnog financiranja. S druge stane, smatram da je Županija bolje upoznata s radom i djelovanjem Thalassotherapije Crikvenica te zasigurno nudi brži i lakši pristup za rješavanje naših problema, rekla je Manestar.

– Na ideju o pokretanju takvog programa došli smo još 2016. godine, kada sam se s njime susrela kroz specijalističko usavršavanje u Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Zahvaljujući našoj fizioterapeutkinji Danieli Butorac, koja je otprije podosta educirana po tom pitanju, kao i afirmativnom stavu ravnateljice Nataše Manestar, ideju smo zajedničkim snagama proveli u djelo, i to nakon što je pandemija koronavirusa uzimala sve više maha u našim životima te postala nezaobilaznim dijelom svačije svakodnevice, rekla je Višnja Dukić.

Kako pojašnjava, program post-COVID rehabilitacije odvija se u sklopu plućne rehabilitacije, a radi se o programu koji kroničnim plućnim bolesnicima i post-COVID bolesnicima služi u svrhu poboljšanja respiratornog statusa, odnosno umanjivanja zaduhe u naporu i olakšavanja simptoma.

Foto Marko Gracin

– Radimo na poboljšanju fizičke kondicije pacijenata te ih upoznajemo s načinima svakodnevnog savladavanja fizičkih napora, odnosno načinima navikavanja na život s plućnom bolesti. Kod pušača, naglasak je stavljen na prestanak pušenja. Osim vježbi s fizioterapeutom, pacijentima po potrebi nudimo i inhalacijske terapije, a tu je i trening respiratorne muskulature na posebnim uređajima.

Rehabilitacijskom se timu pridružuju i psiholog te nutricionist. Psihološka podrška pacijentima jako je važna zbog adekvatne prilagodbe i suočavanja s novonastalim problemima uzrokovanih kroničnom bolešću. Zbog učestale pretilosti ili pak kaheksije (pothranjenosti) kroničnih bolesnika, važna je i nezaobilazna uloga nutricionista, pojašnjava pulmologinja te dodaje kako se procjena bolesnika obavlja prije rehabilitacije i nakon rehabilitacije.

– Procjena uključuje pulmološki pregled, testove plućnih funkcija, šestominutni test hoda i druge fizioterapijske procjene. Dijagnostika se obavlja na našem odjelu za pulmologiju, a rehabilitacija u posebnim prostorijama, govori dr. Dukić.

Individualni pristup

Program rehabilitacije traje tri tjedna, a provodi se u manjim grupama pacijenata, što omogućuje kvalitetniji individualni pristup. U trotjednom terminu liječi se maksimalno osam pacijenata (dvije grupe po četiri pacijenata). Fizioterapeutkinja Daniela Butorac kaže kako rehabilitacijske usluge koriste pacijenti različite dobi, različitih stanja te dijagnoza. Trošak rehabilitacije pokriva HZZO, a izuzetak čine oni korisnici koji nemaju plaćeno zdravstveno osiguranje. Kako navodi Butorac, polako se počela popunjavati i lista čekanja, što znači da su ljudi zadovoljni pruženim uslugama.

– Pacijenti su zasigurno prepoznali kvalitetu naših tretmana, o čemu ponajbolje svjedoče oni koji nam se vraćaju i nekoliko puta. S pacijentima radimo segmentalne vježbe disanja, rekondicioniranja, mobilizacije, snage, relaksacije, razgibavanja… Za kronične je bolesnike korisna tehnika posturalne drenaže s vibromasažom, a koja služi za izbacivanje sekreta iz pluća. Nudimo i edukacije nordijskog hodanja, edukacije o zdravim navikama i zdravom načinu života ili pak pametne narukvice koje prate dnevnu aktivnost pacijenata kada nisu prisutni kod nas na tretmanu, a sve kako bismo našim pacijentima omogućili što bolju kvalitetu života, zaključuje Daniela Butorac.