DELNICE – Evo smo već zašli i u drugi tjedan veljače, a prave zime i snijega još nema. Istina, dio siječnja donio je snijeg, ali ne u prevelikim količinima, a veljača – koja je inače baš bogata snijegom – za sada je bez bijelog pokrivača. Sva goranska skijališta, a to su Petehovac, Čelimbaša, Rudnik kraj Tršća te Begovo Razdolje, s nestrpljenjem čekaju snijeg, jer na njima će nekog oblika skijanja biti samo ako bude snijega. Naime, niti jedno goransko skijalište nema izgrađen sustav zasnježenja pa sezona zaista ovisi o Božjoj volji što je, zna se, često popriličan problem.

Bruno Orešković

No, ne i jedini, govori nam Bruno Orešković, voditelj Planinskog centra »Petehovac« koji, govoreći o predstojećoj eventualnoj ski-sezoni na njihovom tristotinjak metara dugom skijalištu, kaže:

Skupa papirologija

»Ako snijega bude, tu će se moći skijati samo oni pojedinci i naši gosti koji se upišu u članstvo našeg kluba i koji time i prihvate uvjete na stazi. Za ostale skijanja neće biti i to iz jednostavnog razloga- zato što su troškovi otvaranja skijališta za sve za nas preveliki. Konkretno, više od 80.000 kuna treba izdvojiti samo za papirologiju, odnosno najrazličitiju dokumentaciju i potvrde da bi skijalište dobilo dozvolu za rad.

Na to idu još i troškovi servisiranja te naknada za rad članova Gorske službe spašavanja. Sve u svemu, mi bismo uoči sezone trebali uložiti oko 100.000 kuna da bi skijalište bilo otvoreno. Kako ih vratiti, pitanje je na koje još nismo našli odgovor pa stoga i ne idemo u rad skijališta, jer je jasno da uloženo ne bismo mogli vratiti čak i da imamo jako visoke cijene karata. Zbog svega toga nam je žao, ali skijalište će raditi samo za članove kluba koji će se upisati u taj naš klub«, govori Orešković dodajući kako će sanjkalište, kao i prethodnih godina, raditi.

Ljeto unosnije od zime

»Za sada za sanjkalište nisu potrebne sve te brojne dozvole kojima je cilj samo podebljati državni proračun. Na padini uz ugostiteljski objekt već nekoliko godina imamo stazu koju djeca jako vole, a uz nju ove ćemo zime, ako bude snijega, oganizirati i sanjkanje na rubnom dijelu početka skijališta. Naravno, sve te aktivnosti na snijegu bit će praćene i ponudom na otvorenom pa ćemo tako u kućici nuditi kuhano vino i domaće kobasice u pravom goranskom ugođaju«, govori Orešković koji posebno ističe činjenicu kako se, usprkos klimatskim i zemljopisnim odredbama, posljednjih godina puno više no zimi, zarađuje tijekom ostalih godišnjih doba.

»Primjerice, mi smo prošlog ljeta imali izuzetno dobru sezonu s velikim brojem gostiju i dobrim prometom. Dio od zarade uložili smo u poboljšanje ponude u svakom segmentu našeg rada, od smještaja pa do prehrane. Naravno da bismo voljeli da nam i zimska sezona bude na toj razini, ali trenutačno je to nemoguće jer su troškovi projekta zasnježenja za nas toliki da sami u taj projekt ne možemo ući. Općenito, turistički potencijali Gorskog kotara su ogromni, ali se premalo koriste jer je previše ograničavajućih okolnosti vezanih uz zakonske odredbe i birokratski sustav. To će, strah me je, dovesti do odustajanja od bavljenja turizmom domaćih ljudi te dolaska stranih imućnijih ulagača koji će, kao što su već učinili na obali, preuzeti ono najbolje, a mi ćemo kao domicilno stanovništvo biti samo dobra radna snaga«, rekao je Orešković.