RIJEKA – Na plaži Ploče prošloga su tjedna postavljeni crveni i žuti pametni oblutci, koji, premda izgledaju upečatljivo i podsjećaju na kakvu umjetničku intervenciju, dio su znanstvenog projekta istraživanja i praćenja ponašanja prirodnih pojava pomicanja materijala na umjetnim plažama.

Izvagani i izmjereni

Riječ je o projektu Beachex koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a čiji je nositelj Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sunositeljstvu sa Sveučilištem u Lancasteru, dok su suradničke ustanove Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Projekt koji za cilj ima ući u problematiku ponašanja umjetnih plaža i kretanja plažnog materijala provodi se upravo Rijeci i plaži Ploče koja je poligon za terenska istraživanja, a njegovi rezultati moći će se koristiti kao smjernice za čim održiviju izgradnju umjetnih i nasipavanje ugroženih prirodnih plaža. Pojasnili su nam to znanstvenici uključeni u projekt doc. dr. sc. Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Filip Kalinić, doktorand na zagrebačkom Građevinskom fakultetu te Jelena Koritnik, studentica Geologije i zaštite okoliša s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji su u subotu, nakon juga, mjerili pomicanje postavljenih oblutaka.

Doc. dr. sc. Kristina Pikelj, Filip Kalinić i Jelena Koritnik / Snimio Marko GRACIN

– Šareni oblutci nisu samo šareni, već su i pametni. Njihova boja s vremenom će se istrošiti, ali svaki oblutak u sebi ima digitalni čip i kada ih očitamo antenom, znamo točno koji je koji. Pratit će se njihovo pomicanje, odnosno generalno u kojem se smjeru šljunčani materijal pomiče i uslijed kakvih vremenskih prilika i valova. Oblutci su izvagani i izmjereni, a osim njihova pomicanja pratit ćemo i njihov gubitak mase te povećavanje zaobljenosti. Dobiveni podaci će nam reći kolika je brzina trošenja sedimenta, to jest erozija plaže. Sve navedeno se u procjenama može upotrijebiti za potrebe procjene količine i vrste novog materijala za dohranjivanje plaža, rekla je Kristina Pikelj dodajući da će se rezultati koristiti u znanstvene svrhe, ali korisne će biti i Gradu Rijeci koji održava plažu Ploče, kao i svima koji plaže posjećuju.

Drukčiji sastav

Također, istaknula je da nasipavanje plaža u Hrvatskoj nije u potpunosti regulirano zakonom te je ono često neadekvatno što se tiče materijala, koji nije prikladan veličinom zrna, ali ni sastavom. Na plaži Ploče je riječni materijal koji je prihvatljiv jer mu je veličina zrna nešto veća od uobičajeno korištenih materijala, ali njegov sastav je drukčiji od onog koji imamo na obali, a radi sastava razlikuje se i bojom.

– Cilj nam je napraviti smjernice za održivo nadohranjivanje postojećih i izgradnju novih plaža. U Hrvatskoj generalno nedostaje plažnog prostora i to je karakteristika naše obale. Međutim, to nipošto ne znači da na cijeloj obali moramo napraviti plaže, već ondje gdje su one nužno potrebne, važno je dobro proučiti kako ih dizajnirati da budu održive i za korisnike i nadležnu upravu, ali prije svega, da budu održive za prirodu.

Naime, nasipani materijal kad-tad završi u moru, gdje se nalazi živi svijet i već smo imali prilike vidjeti da se neadekvatnim nasipavanjem uništava zajednica morskog dna. Prije toga je često zamućen vodeni stupac u kojem se nalazi plankton, alge, ali i riblja mlađ, rekla je Pikelj te pojasnila kako se projekt povezuje i sa zaštitom morskog svijeta.

Snimio Marko GRACIN

Numeričko modeliranje

Projekt Beachex započeo je 2019. godine i potrajat će sve do 2023. godine, a u sklopu njega je napravljena baza podataka koja sadrži podatke o dohranjivanju plaža diljem hrvatske obale. Osim toga, 3D modeliranjem su praćene promjene volumena materijala na plaži, a monitoring se obavlja videokamerom koja bilježi doseg valova na plaži za olujnih nevremena.

Trenutačno je u procesu i numeričko modeliranje djelovanja mora na plažu, dok će postavljeni oblutci na plaži najvjerojatnije biti sve do svibnja, do kada ih se planira pratiti i na kraju izvaditi.

– Postavljeni oblutci u konačnici će nam nadopuniti dio informacija koje za sad nedostaju. Zato još jednom molimo građane da nam pomognu time da ih ne diraju, kako bi projekt rezultirao što boljim podacima. U krajnjem slučaju, mi ovo ne činimo zbog sebe već zbog njih, poručili su.