KRK – Uz jedan glas protivljenja nezavisnog vijećnika Gorana Marevića te suzdržani stav HDZ-ovca Ante Čabraje, Gradsko vijeća grada Krka na svojoj ovotjednoj sjednici usvojilo je prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Krka, akta koji je, osim usklađenja pravila obavljanja te komunalne zadaće s odredbama važećeg Zakona o gospodarenju otpadom, ujedno i temelj za skoru budućnost najavljenog donošenja novog cjenika te usluge, a koji bi u narednim tjednima trebale donijeti upravljačke strukture otočne komunalne tvrtke Ponikve eko otok Krk.

Time se Grad Krk priključio ostalim krčkim lokalnim jedinicama koje su, uz izuzetak omišaljskog općinskog vijeća koje tek treba donijeti istu odluku, već dale zeleno svjetlo prijedlogu slijedom kojeg bi naplata zbrinjavanja otpada trebala krenuti po nekim drugačijim pravilima te uz izvjesno poskupljenje te usluge. Koliko i za koga, nažalost, iz trenutno dostupnih parametara jako je teško, ako ne i nemoguće dokučiti, a što je okolnost zbog koje su u raspravi o ovoj temi neki od krčkih vijećnika zapravo imali i najviše primjedbi.

Prezentaciji nove Odluke nazočili su i čelnici Ponikava – nedavno ustoličeni direktor Neven Hržić i njegov pomoćnik Ivan Jurešić, zadužen za vođenje segmenta gospodarenja otpadom. Spomenuti su, predstavljajući odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, istakli da se slijedom zakonskih propisa i okolnosti u kojima se na otoku Krku ta zadaća obavlja, istakli da se glavni element tog novog dokumenta odnosi na definiranje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada kao glavnog kriterija obračuna njegov zbrinjavanja, izražen u litrama i broju pražnjenja u obračunskom razdoblju od jednog mjeseca.

Dvije kategorije

Novina odluke je i razvrstavanje korisnika javne usluge u kategorije kućanstva i nekućanstva, ali i određivanje cijene obvezne minimalne javne usluge, odnosno onog »fiksnog« dijela računa koji će se za kategoriju kućanstva, umjesto po dosadašnjem »modelu« 39 lipa po četvornom metru objekata, odskora naplaćivati po jedinstvenoj cijeni od 69 kuna mjesečno (bez PDV-a). Cijena obvezne minimalne javne usluge za nekućanstva određena je pak na visokih 520 kuna mjesečno, uz određivanje cijelog »seta« popusta koje će pojedine kategorije nekućanstava, uglavnom obrtničkih i gospodarstvenih subjekata, ubuduće ostvarivati na spomenuti dio računa usluge zbrinjavanja otpada.

Tako je propisano i da će na fiksni dio računa za otpad obrtničko-uslužne radnje, ali i uredski prostori državne i lokalne uprave, banke, osiguranja, odvjetnički uredi, agencije, kao i vrtići, škole, crkve, muzeji i galerije te zdravstvene ustanove s manje od 10 zaposlenih ostvarivati popust u polovini tog iznosa, dok će oni s najviše pet zaposlenih moći računati na još veći popust, odnosno nižu cijenu u vrijednosti 156 kuna mjesečno. Oni s tek jednim zaposlenim obveznu minimalnu javnu uslugu mjesečno će pak plaćati 78 kuna, dok će iznajmljivači smještaja u domaćinstvu, a koji se već i Zakonom o gospodarenju otpadom tretiraju kao nekućanstva, fiskni dio računa za zbrinjavanje otpada podmirivati s popustom od 395 kuna, odnosno u mjesečnoj vrijednosti od 125 kuna.

Veći »proizvođači« otpada, kako oni u cjelogodišnjem tako i sezonskom režimu (poput hotelskih kuća i većih tvrtki), s Ponikvama će ubuduće sklapati zasebne ugovore unutar kojih će se cijene te usluge određivati i obračunavati temeljem drugačije reguliranih parametara.

Većina se složila

Iako je na račun teško dokučivog konačnog učinka novog načina obračunavanja usluge gospodarenja otpadom i među gradskim vijećnicima bilo podosta primjedbi i rezervi, velika većina na koncu se ipak složila s Ponikvinim prijedlogom, učinke kojeg tek treba »zaokružiti« budući cjenik temeljem kojeg će se naplaćivati i oni varijabilni dijelovi cijene zbrinjavanja otpada. Doznali smo i da će fiksni dio ubuduće činiti oko 90 posto ukupne vrijednosti »smetlarskih« računa, ali i da će otočna komunalna tvrtka, uz računanje na mogućnost korištenja EU sredstava, već u ovoj godini intenzivnije krenuti u smjeru uvođenja digitalnih evidencija. A one bi, posebice ondje gdje se otpad zbrinjava po modelu »od vrata do vrata«, trebale pridonijeti preciznijem, stvarnijem pa posljedično i pravičnijem obračunavanju usluge gospodarenja otpadom, ovisno o tome koliko ga pojedini korisnik uistinu i stvara.

Od kritičara usvojene odluke moglo se čuti i da Ponikve niti u ovom svom prijedlogu nisu jasno obrazložile troškovne parametre temeljem kojih se došlo do vrijednosti, odnosno cijena »fiksnog« dijela usluge koju pružaju te da ni nadalje nije jasno pokrivaju li tim sustavom otočni komunalci samo troškove sustava gospodarenja otpadom ili možda i troškove nekih neracionalnosti u svom poslovanju. Svima na Krku tek ostaje čekati iduće odluke Skupštine otočnog komunalca čije će cjenovničke odredbe zapravo kreirati financijske okvire usluge koja se na Krku odnedavna obavlja uz obvezu nimalo jeftinog odvoza miješanog otpada na županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina.