ČABAR – Pod nazivom »Čitanka čabarskoga kraja«, u izdanju čabarskog ogranka Matice hrvatske, objavljena je neobično zanimljiva knjiga, ujedno i vrijedno povijesno djelo. Riječ je o knjizi u kojoj je njezin autor, a to je dugogodišnji predsjednik čabarskog ogranka Matice, profesor Ivan Janeš, dao originalan i iznimno kvalitetan pregled povijesti čabarskog područja utemeljen na brojnim povijesnim dokumentima, ispravama, zapisima, knjigama, novinskim tekstovima…

Naslovnica Èitanke èabarskoga kraja

Niz godišnjica

– Zamisao o nastanku ove Čitanke rodila se prilikom obilaska arhiva u Zagrebu, Rijeci, Senju, Ljubljani i Idriji, nakon prelistavanja starih novina i časopisa tijekom prikupljanja povijesnih dokumenata za izdavanje drugog i dopunjenog izdanja »Povijesti čabarskoga kraja« Slavka Malnara 2016. godine. »Čitanka čabarskoga kraja« predstavlja pregled povijesnih zapisa, putopisa, književnih, umjetničkih i znanstvenih tekstova koji se bave čabarskim krajem od prvih zapisa 1498. godine do danas. Izabrani su tekstovi objavljivani u Ilirskim novinama, Narodnim novinama, Sv. Ceciliji, Domu i svijetu, Svijetu, Hrvatskom planinaru, Napredku, Primorcu te u knjigama. Njih su kao autori potpisali Dragutin Hirc, Emilije Laszowski, Ivan Nepomuk Jemeršić, Stjepan Frančišković, Igor Karaman, Gjuro Pilar, Željka Čorak, Višnja Stahuljak, Slavko Malnar, Mladen Koritnik, Franjo Poje, Zvonimir Bartolić, Balthazar Hacquet, Jakov Majnarić, Dušan Prašelj, Henrik Schollmayer-Lichtenberg, Antun Troha, Zvonimir Zabundžija i drugi. Tekstove smo opremili dokumentima i fotografijama iz zbirke čabarskog ogranka Matice hrvatske, kaže autor Ivan Janeš.
Knjigu izdaju u godini obilježavanja 180. obljetnice Matice hrvatske Zagreb, 145 godina djelovanja Matice hrvatske na području Grada Čabra, odnosno 30. godišnjice obnove rada čabarskog Ogranka Matice hrvatske.
– Čitanku posvećujem naraštajima dragih ljudi, dobrih prijatelja koji su svojim samoprijegornim radom doprinosili sjaju nastajanja i trajanja povjesnice čabarskoga kraja. Priredio sam je i usuglasio u suradnji s isto tako sjajnim znalcima za pojedina područja: s akademkinjom Željkom Čorak, Stjepanom Sučićem i prof. dr. Željkom Bartulovićem te urednikom Slavkom Malnarom. Također, izražavam svoje poštovanje i duboku zahvalnost svima koji su pomogli oko tiskanja ove knjige. Posebna zahvala na dosadašnjem razumijevanju rada Ogranka MH-a Čabar ide Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Čabru i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, rekao je Ivan Janeš.

Od 15. st. do danas

Slavko Malnar, urednik ove knjige, u predgovoru, između ostalog, piše da je »vrijednost knjige čitanke i u tome što su kroz nju dostupni svi zapisi, događaji i doživljaji, što ovako sakupljeni na jednom mjestu daju potpuniju sliku o čabarskome kraju«.
»K tome opovrgavaju uvriježeno mišljenje kako o nama nema mnogo arhivske ostavštine. Iz njih vidimo da je kraj, usprkos teškoj dostupnosti prouzročenoj lošim putevima u brdovitom reljefu te ometene udaljenošću od većih naseobina, ipak koračao uz bok razvijenom svijetu«, zaključuje Malnar.

Ivan Janeš

Velik doprinos nastajanju knjige dala je i ugledna hrvatska intelektualka Željka Čorak koja u pogovoru konstatira: »Nije bilo jednostavno prikupiti toliki broj starih članaka i uobličiti ih za objavu u neko daleko odmaknuto vrijeme. U prvom redu trebalo je biti uporan, ustrajan i sistematičan, provesti sate i sate u pretraživanju krhotina prošlosti u raznim izvorima i medijima a da se pronađu zapisci koji se odnose na područje Čabra. (…) Ova je čitanka kompendij pisanih izvora koji od petnaestog stoljeća do današnjih dana bilježe povijesna zbivanja, zemljopisne posebnosti i njihove mijene, prirodne raznolikosti, izvore i oblike privređivanja, društvene odnose, političku pozadinu. Od careva i kraljeva do rudara i lugara, od jela do runolista, od konja do brodova, od risova do puhova, cijeli jedan svijet vrvi na ovim stranicama: cijeli jedan narod (valjda najčešće rabljen, ali i zlorabljen pojam romantične kolektivizacije i političke manipulacije), kojega je na čabarskom području još oko 1900. bilo otprilike sedam tisuća duša, a danas se valjda broji u stotinama«, piše Željka Čorak.