ZAGREB – Najveći trošak prilagodbe uvođenju eura u Hrvatskoj imat će banke. Naravno, ako hrvatski trgovci ne iskoriste uvođenje eura i ne počnu podizati cijene, što bi dodatni teret svalilo na leđa građana. Taj zaključak proizlazi iz procjene učinaka Zakona o uvođenju eura što ga je na portalu e-savjetovanja objavilo Ministarstvo financija. Glavna je teza tog dokumenta da će uvođenje eura u Hrvatskoj imati snažan pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo pa navode uklanjanje valutnog rizika, smanjenje rizika za financijsku stabilnost te povećanje konkurentnosti.

Ističe se da je najveća pojedinačna korist od uvođenja eura ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru, kojemu je hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo. No, to onda znači i da više nema troškova zamjene kuna u eure ili zarade na valutnim razlikama, što je bankama donosilo značajne prihode.

Gubitak prihoda

Ministarstvo financija ukupan neto iznos »potreban za prilagodbu uvođenju eura za bankovni sustav« procjenjuje na 2,257 milijardi kuna. Riječ je o procjeni po neto principu, što znači da je ukupan trošak umanjen za očekivane uštede i dodatne prihode banaka povezane s uvođenjem eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na gubitak prihoda banaka zbog smanjenog obujma mjenjačkih poslova te gubitka prihoda od pozitivnih tečajnih razlika, ali navodi se i da banke očekuju materijalno značajno smanjenje neto prihoda od kamata te naknada.

Napominju i to da se očekuje da banke dio troškova vezanih uz uvođenje eura evidentiraju kao ulaganje što će u godinama nakon uvođenja eura biti predmetnom amortizacije, kao i da će se efekt gubitka prihoda od mjenjačkih poslova te pozitivnih tečajnih razlika materijalizirati i u 2022. (manji dio) i u 2023. (veći dio). To bi značilo da trošak prilagodbe neće poslovanje banaka opteretiti samo u jednoj godini. Banke će s odlaskom kune u povijest trajno izgubiti zaradu na mjenjačkim poslovima, ali i pozitivnim tečajnim razlikama, a ako posljedica bude i trajniji pad kamata, prostor za zaradu i dalje će biti u rastu bankarskih naknada, pa bi u konačnici dio troškova oko uvođenja eura mogli platiti klijenti banaka kroz više naknade. Već krajem prošle godine dio hrvatskih banaka objavio je podizanje pojedinih naknada u ovoj godini.

S druge strane, građani i poduzetnici više neće plaćati mjenjačke troškove zamjene kuna u eure i obrnuto, pri čemu je trošak koji je proizlazio iz razlike kupovnog i prodajnog tečaja, dodatno bio povećan i naknadama i provizijama banaka i mjenjačnica. Procjena je Ministarstva financija da će hrvatsko gospodarstvo na tome imati godišnju uštedu od 1,2 milijarde kuna.

– Po ovoj će osnovi najviše profitirati subjekti koji intenzivno trguju s europodručjem, budući da poduzetnici pri uvozu i izvozu robe više neće morati kupovati, odnosno prodavati eure, kao i oni koji posluju u sektoru turizma jer gosti iz europodručja više neće morati kupovati kune u mjenjačnicama i bankama po dolasku u Republiku Hrvatsku, što će dodatno ojačati konkurentski položaj hrvatskog turizma, navodi se u procjenama učinaka uvođenja eura.

Osim banaka, trošak će imati i ostatak financijskog nebankarskog sektora, pa je ukupan neto iznos potreban za prilagodbu u tom sektoru procijenjen na više od 154 milijuna kuna. Ministarstvo je do tog iznosa došlo prikupljajući podatke od 15 društava za osiguranje, ali on posredno pokriva i iznose prilagodbe za 323 društva za zastupanje i 62 društva za brokerske poslove u osiguranju ili reosiguranju.

Valutni rizik

U prilog uvođenju eura Ministarstvo financija navodi i činjenicu da je ukupan devizni dug svih domaćih sektora, uključujući i dug u kuni s valutnom klauzulom, 522 milijarde kuna, što iznosi 140,6 posto BDP-a, pa su valutnom riziku izloženi svi domaći sektori, država s 234 milijarde kuna deviznog duga, poduzetnici s 203 milijarde kuna deviznog duga i stanovništvo sa 64 milijarde kuna deviznog duga. Više od 90 posto deviznog duga vezano je uz euro, što znači, navodi se u Obrascu, da bi snažnija deprecijacija kune prema euru znatno povećala teret otplate duga za domaće dužnike.

– Primjerice, ako bi kuna oslabjela prema euru za 10 posto, glavnica ukupnoga deviznog duga trenutačno bi se povećala za više od 52 milijarde kuna, odnosno za 14 posto BDP-a, što bi rezultiralo zamjetnim povećanjem izdataka za otplaćivanje duga, upozorava Ministarstvo financija i dodaje da uvođenjem eura valutni rizik nestaje te dug u eurima postaje dug u domaćoj valuti.

Očekuje se i smanjenje naknada za nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima, što bi trebalo smanjiti transakcijske troškove onima koji su uključeni u vanjskotrgovinsku razmjenu s europodručjem. U Procjenama učinaka navodi se i to da će zaduživanje postati povoljnije, da će se kamatne stope približiti onima u državama europodručja, a zaključak je i da će pozitivni učinci uvođenja eura biti trajnog karaktera, dok će troškovi biti jednokratni.

U svojoj procjeni učinaka konverzije kune u euro na povećanje potrošačkih cijena Ministarstvo ostaje kod toga da će utjecaj biti blag, odnosno oko 0,2 postotna boda u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije. Što se tiče poslovnih subjekata, oni će, prema toj procjeni, imati jednokratne troškove koji su uzrokovani pribavljanjem kovanica i novčanica kune te prilagodbom informatičkih i računovodstvenih servisa.