Potrebno je puno truda da se naš način razmišljanja pomakne prema optimizmu i pozitivnom razmišljanju. Mnogo puta možemo vidjeti različite negativne faze života, i mnogo je lakše podleći tim negativnim mislima i osjećajima nego imati pozitivan pogled u tim situacijama.

Nekim ljudima je lakše usvojiti pozitivan stav nego drugima, što utječe na njihov odgovor na životne neuspjehe. Razlika u načinu na koji percipiramo i reagiramo na događaje i izazove u našim životima važna je za našu sreću i zdravlje. Kada svoj način razmišljanja preusmjerimo prema više optimizma, bolje smo u stanju ublažiti učinke uobičajenih stresora u svakodnevnom životu, a i dalje se osjećamo sretnima.

I, kao što je pokazalo jedno istraživanje, optimizam je zdrav za nas: ljudi u dobi od 40 do 90 godina živjeli su dulje ako su bili optimističniji – čak i uzimajući u obzir druge čimbenike, poput prehrane, pušenja i konzumiranja alkohola, depresije i zdravstvenih stanja.

Evo dobrih vijesti za one od nas koji imaju problema s pozitivnim mislima: naš način razmišljanja može se promijeniti. Svoj stav možemo promijeniti u optimističnijem smjeru, bez obzira na našu prirodnu sklonost, s vremenom, energijom i trudom.

Evo pet strategija temeljenih na istraživanju za to

Preoblikovanje stresora

Stres je neizbježan. Svi se susrećemo sa svakodnevnim gnjavažama – poput dugih redova, iritantnih kolega i beskrajnih popisa obaveza. Iako ne možemo eliminirati sav stres, možemo odabrati način na koji ćemo razmišljati o izazovima s kojima se suočavamo i usvojiti novi, pozitivniji način razmišljanja oko njih, piše The Minds Journal.

Naravno, čini se da neki optimistični ljudi to čine prirodno. Lako prolaze kroz život uočavajući pozitivno u iritacijama i lošim događajima, što im pomaže u zaštiti raspoloženja. Ako vam pozitivno preoblikovanje ne dođe prirodno, počnite pokušavajući se usredotočiti na ono što je dobro u stresorima vašeg svakodnevnog života umjesto na ono što je loše u vezi s njima. Na primjer, ako ste zapeli u prometnoj gužvi, uzmite si vremena da kroz prozor pogledate prirodu i usredotočite se na njezinu ljepotu.

Evo nekoliko primjera kako možete pretvoriti nazadovanje u nešto pozitivno:

Zapeli ste u zračnoj luci? Smatrajte da je to neočekivano slobodno vrijeme da nazovete prijatelja ili pročitate dobru knjigu.

Nemate planova za doček Nove godine? U potpunosti prihvatite ugodan boravak ispred TV-a i ugodno gledanje svečanosti ili možda cijenite rani početak te novogodišnje odluke da očistite svoj prepun ormar. Ne možemo kontrolirati što nam život donosi, ali svi možemo prakticirati preoblikovanje teških događaja kao izazova koje treba ublažiti, a ne kao nesreće.

Vježbajte samosuosjećanje

Neki ljudi imaju sklonost povrjeđivati sami sebe kada stvari ne idu kako treba – što ih, što nije iznenađujuće, ne čini bolje. Kako bismo svoj način razmišljanja preusmjerili prema više optimizma i sreće, možemo si jednostavno dati oduška i tretirati se ljubazno, na isti način na koji bismo se ponašali prema bliskom prijatelju koji ima teškoće. Stoga, kad se loše stvari dogode, malo se opustite. Oprostite sebi, budite ljubazni prema sebi i ponašajte se s pažnjom i suosjećanjem.

Pustite

Osim što sami sebe okrivljuju za neuspjehe, ljudi također mogu upasti u zamku razmišljanja o lošim događajima dugo nakon što su gotovi. Umjesto da prihvate ono što se dogodilo i nastave dalje, oni zapnu u svojim negativnim osjećajima – a onda, da stvar bude još gora, muče se zbog lošeg osjećaja!

Ljudi koji sami sebe kritiziraju zbog negativnih misli i osjećaja imaju višu razinu depresije i tjeskobe, te nižu razinu psihičkog blagostanja i zadovoljstva životom. To je zato što kada krivite sebe za svoje osjećaje, to stvara začarani krug u kojem preživanje dovodi do loših osjećaja koji dovode do opetovanih proživljavanja ružnih događaja.

Izbjegavajte usporedbe i umjesto toga vježbajte zahvalnost

Dok se ljudi znatno razlikuju po tome koliko su uključeni u društvene usporedbe, oni od onih s negativnijim načinom razmišljanja to teško mogu izbjeći, osobito na društvenim mrežama. Većina ljudi objavljuje samo dobre dijelove svog života – uspješnu djecu, fantastične odmore, impresivne karijere – što nas može navesti da vjerujemo da se naši životi ne mogu mjeriti.

To je možda razlog zašto studenti vjeruju da doživljavaju više negativnih događaja (npr. loše ocjene) i manje pozitivnih događaja (npr. zabavne zabave) od svojih vršnjaka, što ih čini usamljenima i nezadovoljnima životom. Nasuprot tome, studenti koji se potiču na prakticiranje zahvalnosti brojeći svoje blagoslove obično su sretniji od svojih vršnjaka.

Ako se nađete u zamci usporedbe, pokušajte napustiti svoje navike na društvenim mrežama ili barem promijeniti svoje razmišljanje o pretjerano pozitivnim prikazima koje tamo nalazite. Umjesto da se osjećate tužno zbog toga što vam život ne odgovara, usredotočite se na vrlo stvarne stvari koje su dobre u vašem životu – npr. moje dijete nije odlikaš, ali ima sjajnu grupu prijatelja, ne ljetujemo na Bahamima, ali smo se lijepo proveli na Jadranu.

Humor

U gotovo svakoj situaciji moguće je pronaći malo humora, a ulaganje truda u to može vam pomoći da kasnije promijenite način razmišljanja prema optimizmu.

Pronalaženje humora pomaže ljudima da se nose s malim iritacijama svakodnevnog života, ali je posebno važno u suočavanju s ozbiljnim životnim okolnostima. Na primjer, ljudi s fibromijalgijom (oslabljujuće i kronično stanje obilježeno raširenom tjelesnom boli) koji su se oslanjali na osmijeh i smijeh kako bi se nosili s malim stresorima u svakodnevnom životu – kao što je konobar koji vas prolijeva vodom – prijavili su niže razine psihičkog stresa i manje fizičkih simptomi.

Ova sposobnost shvaćanja stvari smanjuje stres i njegove negativne učinke na tjelesnu i psihičku dobrobit.