RIJEKA – Gotovo 8 tisuća učenika i 1.500 nastavnika jučer nije došlo u hrvatske škole jer su ili pozitivni na COVID-19, ili su bili u kontaktu s pozitivnom osobom. Naime, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, hrvatske su škole jučer imale 5.788 COVID-pozitivnih učenika i 1.296 djelatnika škola s pozitivnim testom, a istovremeno zbog izrečene epidemiološke mjere samoizolacije u sustavu nije i 2.173 učenika te 171 školski djelatnik.

Rapidan je to rast u odnosu na ponedjeljak i prvi dan polugodišta, kad su škole brojale 990 COVID- pozitivnih djelatnika i 4.116 učenika. U svega dva nastavna dana broj pozitivnih učenika povećao se za njih 1.672, a djelatnika za 306. Na dnevnoj bazi zbog COVID-19 iz obrazovnog sustava ispada tisuću učenika i stotinjak nastavnika, a epidemiološki u goroj su situaciji osnovne nego srednje škole, jer one u masi oboljelih participiraju više.

Vrtoglave brojke

Tako su jučer osnovne škole brojile 3.291 COVID-pozitivnog učenika i njih 1.609 u samoizolaciji. Istovremeno učenici 25 škola u Hrvatskoj drugo polugodište nisu započeli u učionici, već online, a uglavnom je riječ o dalmatinskim školama.

U situaciji kad broj slučajeva COVID-pozitivnih u općoj populaciji bilježi eksponencijalni rast, porast broja pozitivnih učenika s početkom novog polugodišta bio je očekivan, a upravo su stoga pojedini zdravstveni stručnjaci zazivali produljenje zimskih praznika. Međutim, odluku da otvori škole i ne pribjegne prošlogodišnjoj praksi produljenja zimskih praznika spajanjem siječanjskog raspusta s onim predviđenim u veljači, Ministarstvo obrazlaže činjenicom da su se ti učenici zarazili izvan škole te da se njihovim povratkom u školske klupe ograničava druženje te ih se potiče na pridržavanje epidemioloških mjera koje se u školama provode. Međutim, tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan kaže da su školske epidemiološke mjere daleko od stvarnosti i da je jasno kako će doći vrijeme kada se nastava u školama zbog velikog broja nastavnika u izolaciji zapravo više uopće neće moći provoditi, a trenutnu epidemiološku situaciju u školama ocjenjuje neodgovornom.

– Broj zaraženih učenika i nastavnika vrtoglavo raste, a epidemiološke mjere se ne prilagođavaju. Mjere su orijentirane na maske i testiranje dijela zaposlenika, a već odavno znamo da se virus prenosi aerosolom. Čak na službenim Vladinim web-stranicama Koronarvirus.hr stoji da se od aerosola treba štiti prozračivanjem, a da maske mnogo slabije štite. Naše škole imaju stare ventilacijske sustave i prozore koji se otvaraju na kip. Nemaju dovoljno tehničko-pomoćnog osoblja iako je ono bilo obećano školama, kazala je Tuškan.

Loši uvjeti

– Dakle, uvjeti za prozračivanje su nikakvi. Nema tko prozračivati i čistiti, škole svakodnevno zovu zbog problema sa spremačicama koje obolijevaju, a i inače održavaju kvadraturu daleko veću od one zakonom propisane. U Francuskoj su u škole uveli senzore za CO2 i kada se postigne određena razina, učionice se prozračuju ili ako se ne mogu prozračiti jer ventilacijski sustav ne radi, što je kod nas čest slučaj, stavljaju se izvan funkcije. Naše mjere nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama, kod nas je nevažno koliko imamo zaraženih, je li to puno ili malo, jer mjere su uvijek iste. Nemamo nikakve kriterije prema kojima bi se epidemiološke mjere mijenjale, ističe Tuškan.

Dodajući kako situacija nije dobra te da će se dogoditi da škole neće moći naći zamjenu za oboljele nastavnike i prisilno će prijeći na online nastavu, Tuškan kaže kako ni stav Ministarstva da je poveći broj COVID-pozitivnih učenika rezultat zimskih praznika, nema uporišta.

– Prošle školske godine prvih dana drugog polugodišta imali smo 2.817 pozitivnih učenika. Dakle, nisu praznici razlog zbog čega imamo tako velik broj pozitivnih, već lošija epidemiološka situacija i mjere koje su se mogle, a nisu se provele. Ovo je rezultat ublaženih mjera na vrhuncu novog vala. Ono što mi je žao, jest da netko od te djece ima u obitelji starijeg ili bolesnog člana i da to neće dobro završiti, upozorava Tuškan.

Teško planirati

Međutim, ne dijele svi prosvjetni sindikati isto mišljenje, jer se predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić slaže sa stavom da je škole trebalo otvoriti bez obzira na lošu epidemiološku situaciju, što obrazlaže činjenicom da je svaki dan nastave uživo za učenike dragocjen.

– Podržavam prosvjetnu administraciju u odluci da nastava u školama opstane koliko je to moguće. Nitko ne zna do kad će to moći ići, ali do sada se to pokazalo kao najmanje loše rješenje. Ne može se očekivati da škole budu izuzetak, jer brojke zaraženih eksponencijalno rastu. Problemi koje smo u studenom imali u školama vezano za COVID-potvrde nastavnika sad su riješeni i svi se pridržavaju pravila. Međutim, ono što nije riješeno je ignoriranje problema zaostataka u savladavanju gradiva. To svi ignoriraju i nitko ništa ne poduzima. I dok je nastava uživo, obrazovni se proces odvija u nestabilnim uvjetima, jer nastavnici ništa ne mogu planirati, a sve se to reflektira na nastavni proces i savladavanje gradiva. Ne želimo se suočiti s realnošću i vidjeti učinak zadnje dvije godine i koliko su djeca zaista savladala gradivo, zaključuje Stipić.

U PGŽ-u sve teže

U primorsko-goranske škole jučer zbog pozitivnog testa nije došlo 644 učenika, što je čak 111 učenika više nego u utorak, a 189 učenika više u odnosu na ponedjeljak. Istovremeno su COVID-pozitivna i 104 djelatnika škola, a Primorsko-goranska županija na ljestvici s najvećim brojem oboljelih učenika i djelatnika drži treće mjesto. Ispred nje su Grad Zagreb s 1.666 oboljelih učenika i 515 djelatnika, te Splitsko-dalmatinska županija koja ima 1.269 COVID-pozitivnih učenika.