RIJEKA – Riječki željeznički kolodvor uglavnom je još uvijek okružen skelama, međutim novouređeni dio pročelja s kojeg je nedavno skinuta skela itekako daje naslutiti svu ljepotu i sjaj koji je obnova donijela ovoj povijesnoj građevini.

Dinamika

Zgrada željezničkog kolodvora dugo je vremena vapila za ozbiljnom intervencijom i kvalitetnom obnovom, kakva je sada u tijeku, a kojima bi joj se vratio nekadašnji izgled.

Obnovu je tvrtka HŽ Infrastruktura započela u ožujku 2020. godine, a prema njihovim riječima radovi bi trebali biti gotovi do ožujka ove godine, izuzme li se obnova vestibula i uređenje putničkog dijela kolodvora.

Cjelokupni projekt, čija procijenjena vrijednost iznosi 25 milijuna kuna bez PDV-a, obuhvatio je cjelovitu sanaciju pročelja zgrade, sanaciju unutrašnjeg prostora za prijam i otpremu putnika, službenih prostora prometnog osoblja te sanitarnog čvora za putnike i izgradnju klimatizacijskog sustava.

Na naš upit o dinamici i tijeku dosadašnje obnove, iz HŽ Infrastrukture pojasnili su da su do sada završeni radovi na uređenju službenih prostora prometnog osoblja, kao i sanitarnog čvora za putnike, dok su u završnoj fazi radovi vezani uz klimatizaciju zgrade.

Što se tiče sanacije pročelja zgrade ugrađena je sva vanjska stolarija i oličen veći dio fasade. Također, na pročelju je restaurirano oko 95 posto elemenata dok su na preostalom dijelu restauratorski radovi u tijeku.

Završetak svih spomenutih radova, vrijednih oko 20 milijuna kuna, očekuje se u ožujku 2022. godine, istaknuli su iz HŽ Infrastrukture.

Kulturno dobro

Jedna od najvažnijih i najdužih dijelova u obnovi riječkog željezničkog kolodvora, koji je ujedno i kulturno dobro Hrvatske, bili su konzervatorsko-restauratorski radovi za koje je bila zadužena tvrtka Terracotta iz Zagreba.

Naime, Rijeka je svoju reprezentativnu kolodvorsku zgradu dobila davne 1891. godine, a zgrada je reprezentativni primjerak rada arhitekta Ferenca Pfaffa.

On je bio glavni arhitekt Mađarskih državnih željeznica i njegove se zgrade nalaze širom ugarskog dijela bivše Austro-Ugarske Monarhije, a riječki je kolodvor bila prva željeznička zgrada koju je projektirao.

Upravo stoga, stručni tim od dvadesetak restauratora i diplomiranih kipara tvrtke Terracotta, specijalizirane za restautorske radove, više od godinu dana do savršenstva i prvobitnog stanja dovodilo je povijesne elemente pročelja zgrade.

Njihov je rad obuhvaćao cjelokupno čišćenje i retuš fasade i ukrasnih elemenata, kao i obnovu ukrasa i zamjenjivanje propalih dijelova replikama, koje su pritom sami izrađivali.

Cilj im je bio zgradi vratiti nekadašnji izgled i boju, pa iako je zgrada još u skelama, zagleda li se malo bolje, čini se da su u tome i uspjeli.

Oslici na zidovima

Svu ljepotu konzervatorsko-restauratorskih radova bit će moguće vidjeti i u putničkom dijelu kolodvora, odnosno u vestibulu gdje su pronađeni izvorni dijelovi zidova, oslici i štukature.

– S obzirom na to da je tijekom izvođenja radova na sanaciji prostora za prijam i otpremu putnika u vestibulu pronađena izvorna zidna plastika i oslici na zidovima, daljnji radovi u tom dijelu kolodvorske zgrade zaustavljeni su dok se ne izradi projekt unutrašnjeg uređenja prema zahtjevu konzervatora, kazali su iz HŽ Infrastrukture.

Ističu da je trenutno je u izradi konzervatorski elaborat koji će biti podloga za daljnje projektiranje.

Vestibul, čekaonica i hodnici prema peronima uključeni su u novi projekt, a procijenjena vrijednost preostalih radova na uređenju vestibula, čekaonice i vezanih prostora namijenjenih putnicima je pet milijuna kuna, dodali su.

Ljepša vizura grada

Prema riječima voditelja projekta, Tome Dubovečaka, konzervatorski elaborat i snimka postojećeg stanja elektroinstalacija trebali bi biti gotovi do sredine ove godine.

Prema procjeni, Dubovečaka, bude li sve išlo prema planu, radovi bi trebali započeti do 2023. godine i trebali li biti gotovi do ljeta 2023. godine kada će ova stoljetna ljepotica zablistati u punom sjaju.

Svakako, i sam vanjski dio zgrade željezničkog kolodvora zasigurno će uljepšati vizuru ovog dijela grada koja je započela obnovom kompleksa »Benčić«, a nadamo se da će služiti kao primjer i za ostale predugo zapuštene građevine najdražeg nam grada.