Završetak božićnog vremena

Sutra je blagdan Sveta tri kralja, misno slavlje u Katedrali sv. Vida predvodit će riječki nadbiskup mons. Devčić

Sanja Gašpert

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin



RIJEKA – Katolička crkva sutra, u četvrtak, 6. siječnja slavi blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, jedan od najstarijih katoličkih blagdana. Tim povodom u riječkim su župama organizirana misna slavlja prema župnim rasporedima.


U riječkoj Katedrali sv. Vida u četvrtak, 6. siječnja svečano liturgijsko slavlje u 11 sati predvodit će riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić.


Mise u bazilici Majke Božje Trsatske služit će se toga dana u 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18.30 sati, dok će u crkvi sv. Jurja misa biti služena u 10.30 sati.




Po kršćanskoj tradiciji blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. siječnja i znači objavu Boga čovječanstvu u ljudskom liku – u osobi Isusa Krista. Riječ je o svetkovini Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo krštenje te Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju završetak božićnog vremena. Sveta tri kralja u kršćanskoj tradiciji, koja ih naziva Gašpar, Melkior i Baltazar, kraljevi su, ili mudraci, koji su se prema Evanđelju došli pokloniti Isusu Kristu nakon rođenja u Betlehemu. Iako se Bogojavljenje slavi i na Istoku i na Zapadu, ono se u nekim stvarima ipak razlikuje.


U Rimokatoličkoj crkvi Božić se počeo slaviti prije Bogojavljenja – 25. prosinca. Kada je s Istoka, potkraj 4. stoljeća, uvedena proslava Bogojavljenja 6. siječnja, Božić je ostao blagdan Isusova rođenja, a Bogojavljenje je bilo slavlje u spomen pohoda tri mudraca i Isusova krštenja.


Tri kralja se od srednjeg vijeka uglavnom prikazuju tako da je jedan od njih starac, drugi muškarac srednjih godina, a treći mladić, što je, kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djece pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.