ZAGREB – Čekaju li Hrvatsku novi izbori, to je otvoreno pitanje nakon što je HNS jasno rekao da bez povećanja plaća za učitelje neće glasati za Marićev i Plenkovićev proračun za 2020. godinu, a u tom slučaju bi Vlada u Saboru ostala bez četiri HNS-ove ruke, dok bi većina ovisila o klubu Milana Bandića te dva nezavisna zastupnika koji su dio HNS-ova kluba, Tomislavu Sauchi i Mariju Habeku.

– HDZ će imati potrebnu većinu i bez HNS-a, no ako ne podrže proračun, više ne bi imalo nikakvog smisla godinu dana održavati minimalnu većinu. Mi smo spremni raspisati izbore, poručuju iz HDZ-a. I Davor Božinović u subotu je izjavio da HDZ nitko neće ucjenjivati, a čini se da im čašu strpljenja prelijeva činjenica da ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ni sama u svoj prijedlog proračuna MZO-a za 2020. godinu nije ukalkulirala sredstva za povećanje koeficijenata za prosvjetare, osim onih 6,12 posto koje je premijer Andrej Plenković ionako najavio za sve javne službe.

Čačićeva enigma

– Za reformu pravosuđa, tablete i ostalo, osigurali su milijardu kuna, a za plaće 300 milijuna koji su ionako već ukalkulirani u cjeloviti proračun za sve javne službe. Da je u svoj proračun i sama uvrstila te plaće, dalo bi se razgovarati, ovako će to ići veoma teško, jer miriše na ucjenu, kažu jučer u vladajućoj većini. HDZ-u i HNS-u ostala su dakle još dva i pol tjedna da se pokušaju dogovoriti i usuglasiti stavove oko koeficijenata i plaća učitelja i profesora. Naime, 15. studenoga je krajnji zakonski rok u kojemu Vlada mora Saboru uputiti prijedlog proračuna i do toga datuma je moguće očekivati zauzimanje zajedničkog stava u odnosu na koeficijente i plaće profesora.

Ako ne, mogući su i novi izbori.

Sada HDZ s HNS-om ima 82 ruke u Saboru, a minimum koji je potreban za zadržavanje vlasti je 77. Ako četiri HNS-ovca odu, to je 78, a i sve će ovisiti o bivšim SDP-ovcima u njihovu klubu, Tomislavu Sauchi, koji će se držati odluke vrha HNS-a, i Habeka koji ne želi unaprijed ništa govoriti, dok se pregovori ne nastave. Zasad nije poznato ni kako bi se postavio Čačićev Reformist Darinko Dumbović. Čačić na predsjedničkim izborima podržava Zorana Milanovića, ali kao županu mnogi mu projekti ovise o Vladi, pa je moguće da Dumbović u Saboru ostane uz Plenkovića.

Ako bi HNS jedinstveno glasao protiv proračuna, praktički bi izašli iz koalicije i Plenkovićeva tajnica bi morala potpisati još jedno razrješenje, odnosno dva – za HNS-ove ministre Blaženku Divjak i Predraga Štromara, a tada bi Plenković na eventualno jednom glasu podrške na svojoj strani vage nastavio voditi Vladu koju bi pritom trebalo i još jednom rekonstruirati, da se popune HNS-ova mjesta u resorima obrazovanja i graditeljstva.

Moguće ucjene

U tom slučaju Milan Bandić ne bi ulazio u Vladu sa svojim ljudima, jer to stalno ponavlja, ali bi mogao itekako ucjenjivati HDZ i Plenkovića svojim »projektima«. Čini se, međutim, da to u HDZ-u ne namjeravaju trpiti te su spremni na nove izbore. To bi Plenkoviću kao šefu HDZ-a čak i odgovaralo, naime, u tom slučaju bi se prvo održali novi izbori za Sabor, a tek onda unutarstranački izbori, pa mu to daje sigurnost da bi na duže staze opstao na čelu stranke, ako izbore za Sabor ponovno dobije.

U vladajućem HDZ-u podsjećaju kako će plaće temeljem rasta osnovice i poreznih rasterećenja rasti više od 20 posto u ovom mandatu, a kompenzacijska mjera koju HNS predlaže značila bi da se učiteljima na ime povećanja koeficijenata na godišnjoj razini isplati dodatnih 150 milijuna kuna, te da ta mjera bude na snazi u prijelaznom razdoblju, dok se ne provede usklađivanje koeficijenata u svim službama što je najavio premijer Andrej Plenković. U HDZ-u i dalje tvrde da plaće učitelja uopće nisu tako loše kao što se to prikazuje, pa je tako jučer objavljeno i da je prosječna plaća svih nastavnika u svibnju ove godine po centralnom obračunu plaća iznosila 7.135 kuna neto, što je ipak više od prosječne plaće u Hrvatskoj koja se još kreće na oko 6.500 kuna.