Ne smiruje se energetska kriza koja je u Europi ove jeseni gurnula cijene plina i električne energije u astronomske visine.

Vlasti u članicama Europske unije traže različite načine kako da ograniče ta poskupljenja da bi ublažile udarac na poduzeća i građane koji su pogođeni sve višom inflacijom. Međutim, vlasti u tome samo djelomice uspijevaju, a cijene energenata na tržištu nastavljaju divljati.

Mnogi su ovih dana nakratko odahnuli jer je na Badnjak plin na europskom tržištu pojeftinio za 40 posto.

No, to im nije velika utjeha: cijena tog energenta i dalje je barem šest puta viša nego prije godinu dana i iznosi oko 1.250 dolara za tisuću prostornih metara, prema referentnoj nizozemskoj burzi.

Još prošlog utorka plin se prodavao za 2.150 dolara, po najvišoj cijeni u povijesti, deset puta većoj nego prije 12 mjeseci.

Također, cijena električne energije na europskom tržištu također je barem šest puta viša nego početkom godine i kreće se od 300 do 350 eura po megavatsatu.

Tome treba dodati da je nafta u posljednjih godinu dana poskupjela ravno 50 posto, a jučer se prodavala za 76 dolara po barelu na londonskoj burzi.

Znatna poskupljenja

Promatrači zasad ne očekuju pad cijena energije na tržištu, jer ulazimo u zimu u kojoj se potrošnja povećava.

Štoviše, neki poput portala Oilprice idućih mjeseci očekuju i produbljivanje energetske krize u Europi, osobito zbog neizvjesnosti u opskrbi zemnim plinom iz Rusije koja zadovoljava više od trećine potreba zemalja EU-a za tim energentom.

Ta će neizvjesnost imati utjecaja i na cijene struje jer se velik dio električne energije dobiva iz elektrana na plin.

Dio hrvatskoga gospodarstva već je pogođen višim cijenama električne energije jer je HEP od listopada za 40 posto poskupio struju za poduzeća kojima s istekli ugovori s tim opskrbljivačem.

Slične muke proživljavaju poduzeća u cijeloj Europskoj uniji, gdje zbog skuplje energije i sirovina rastu proizvođačke cijene te guraju inflaciju uvis.

Primjerice, cijene uvozne robe u Njemačkoj u studenome su skočile 24,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tom drastičnom poskupljenju koje se ne pamti već tri desetljeća, najviše su pridonijele više cijene plina i električne energije, kažu analitičari.

Potrošačke cijene u Njemačkoj dosegnule su u studenome stopu rasta od 5,2 posto, što je više nego u eurozoni (4,9) i u Hrvatskoj (4,8 posto).

Nesređeno tržište

Zbog nesređenog stanja na tržištu, plin i električna energija za kućanstva posvuda će poskupjeti, i tamo gdje još nisu.

Prema informacijama BBC-a, električna energija za kućanstva u Velikoj Britaniji od proljeća će biti skuplja za 45 do 50 posto.

Dramatični skok cijena energenata zabilježen je u drugoj polovini ove godine, zbog naglog oporavka gospodarstva u svijetu.

Povećana je potražnja za naftom, plinom i električnom energijom koju proizvođači energenata ne mogu u potpunosti namiriti.

Cijena energije je skočila i zato što brojni proizvođači napuštaju naftu i ugljen te se preusmjeravaju na plin koji je od svih energenata i najviše poskupio.

Za divljanje cijena krivi su i geopolitički sukobi u svijetu, posebice između Sjedinjenih Država i Rusije, u koje je uključena i Europska unija.

Nestašica plina u Europi mogla bi se smanjiti otvaranjem plinovoda Sjeverni tok 2, između Njemačke i Rusije.

Taj je plinovod završen, ali zbog napetih odnosa između Berlina i Bruxellesa na jednoj strani, i Moskve na drugoj strani, početak rada Sjevernog toka 2 neprekidno se odgađa.

Prema najnovijim vijestima, plinovod će proraditi najranije u proljeće, kad sezona grijanja prođe.

Od 1. travnja računi za struju skuplji najmanje četiri posto

Hrvatska Vlada je najavila da se cijene plina i struje za kućanstva, unatoč njihovom divljanju na tržištu, neće povećavati do 1. travnja.

Kako bi ublažila udarac poskupljenja struje na opskrbljivače električnom energijom, država je ovih dana donijela uredbu prema kojoj opskrbljivači poput HEP-a mogu više struje kupovati od proizvođača obnovljive energije koja je sada jeftinija od one na europskom tržištu.

Tako je Vlada poskupljenje struje odgodila za tri mjeseca.

– Poskupljenje električne energije od 1. siječnja nije izvjesno, ali je moguće 1. travnja. Koliko će to biti, to zasad nitko ne zna, izjavio je Lahorko Wagmann, direktor u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), govoreći prošlog tjedna na Hrvatskom radiju.

Zasad je izvjesno da će od 1. travnja građani više račune za električnu energiju plaćati i zbog poskupljenja mrežarine i prijenosa energije, koje je ovih dana odobrila HERA.

Kućanstva s prosječnom potrošnjom električne energije od 300 kilovatsati mjesečno trebala bi za mrežarinu dobiti račun veći za barem 4 posto, prema procjeni specijaliziranog portala Energetika-net.

Na skuplju mrežarinu, naravno, zaračunat će se i viša cijena struje, u još nepoznatom iznosu. Ne zna se ni koliko će poskupjeti plin.