ZAGREB – Hrvatska će onima koji se požele vratiti iz inozemstva, odnosno iz neke članice Europske unije, kroz mjere samozapošljavanja nuditi dodatni poticaj kako bi se odlučili na taj korak.

Bespovratne potpore za takve će građane biti veće nego za one koji se odluče koristiti tu mjeru a žive u Hrvatskoj. Novi paket mjera najavio je jučer premijer Andrej Plenković nakon sastanka sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Bjelovaru, gdje se, među ostalim, razgovaralo o novom zakonu o odgoju i obrazovanju, jačanju obrazovne infrastrukture kroz ulaganja koja će Hrvatska dobiti kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i ulaganjima u prijevoz, posebice u linijski cestovni prijevoz.

U izjavi za novinare premijer je kazao da je jedna od ključnih tema o kojoj se raspravljalo bila i egzistencijalna tema hrvatskog naroda, pitanje demografije i politike prema mladima, pa je tako državna tajnica Željka Josić predstavila sve aktivnosti koje se odnose na različita prava, poticajna sredstva, poreznu politiku, zapošljavanje i rješavanje stambenih pitanja mladih. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović županima je govorio o novom paketu mjera zapošljavanja u 2022. godini, u koji su ugrađeni i posebni dodaci za one koji se vraćaju iz inozemstva.

Obrazovna reforma

– Tu ćemo prvi put staviti naglasak i na one naše građane koji su iskoristili slobodu kretanja i u recentnom razdoblju otišli možda u neku od članica EU-a, jednim vrlo kvalitetnim i privlačnim paketom sredstava za samozapošljavanje, plus poticajna dodatna sredstva za one koji se žele vratiti u Hrvatsku. Dakle, pokušat ćemo taj trend, koji smo oduvijek smatrali reverzibilnim, sada učiniti i dinamičnijim vrlo izdašnim paketima koji će biti predstavljeni na Vladi, a potom će odluke donositi Hrvatski zavod za zapošljavanje, rekao je premijer.

O detaljima mjera nije govorio, ali Vladina je namjera kroz mjeru samozapošljavanja, odnosno pokretanja posla, maksimalni iznos podići na 150 tisuća sa sadašnjih 130 tisuća kuna koje su se koristile tijekom 24 mjeseca. Oni koji se vraćaju iz neke članice Europske unije trebali bi na tih 150 tisuća kuna imati dodatak od 50 tisuća kuna.

U slučaju unutarnje migracije, odnosno preseljenja iz razvijenih krajeva Hrvatske u nerazvijenije, dodatak bi iznosio 25 tisuća kuna. Što se tiče obrazovanja, na sastanku je ministar znanosti obrazovanja Radovan Fuchs predstavio obrazovnu reformu, odnosno ključne promjene u Zakonu o odgoju i obrazovanju koje znače i uvođenje modela cjelodnevne nastave, ali i jačanje standardiziranog vanjskog vrednovanja i samovrednovanja škola.

Najavljeno je i ulaganje od 2,28 milijuna kuna za izgradnju, dogradnju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, dok će se u srednje škole uložiti 576 milijuna kuna. Ukupni troškovi reforme iznose 5,1 milijardu kuna, u podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta uložit će se 2,4 milijarde kuna, a novac će velikim dijelom biti osiguran iz NPOO-a.

Ulaganja u promet

U promet se, izvijestio je ministar prometa Oleg Butković, planiraju ulaganja od ukupno 11 milijardi kuna

Već na samom početku sastanka primorsko-goranski župan Zlatko Komadina predložio je dvije dodatne teme za raspravu, a riječ je o tome da Lika, Gorski kotar i Dalmatinska zagora dobivaju tek 40 posto regionalnih potpora, za razliku od subregija u Kontinentalnoj Hrvatskoj gdje su potpore 60 posto, te od novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa centralizaciju. O tim će se temama, dogovoreno je već na početku jučerašnjeg sastanka, razgovarati na sljedećem susretu Vlade i župana.

Nakon sastanka stiglo je i priopćenje iz ureda župana Komadine u kojem se pojašnjava da se novim prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa centralizacija zdravstvenog sustava, pa bi Zavod za hitnu medicinu, Nastavni zavod za javno zdravstvo, specijalističke bolnice i sanitet, umjesto županijskih, postale državne ustanove. U priopćenju se upozorava i na to da su Prijedlogom Programa razvoja brdsko-planinskog područja Gorski kotar, Lika i Dalmatinska zagora ispali iz brdsko-planinskog područja te su pripali pod regiju Jadranska Hrvatska kao sastavnice jadranskih županija.

Regionalne potpore

– Na taj način im se dodjeljuje intenzitet regionalnih potpora od 40 posto, umjesto predviđenih 60 posto, koliko pripada subregijama u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Gorski kotar, Lika i Dalmatinska zagora bi dobili intenzitet potpora isto kao Dubrovnik, Zadar, Split, Rijeka… što je neutemeljeno i nelogično, upozorava župan Komadina.

Kad je u pitanju linijski i javni prijevoz putnika, župan Komadina je istaknuo da su sredstva osigurana u državnom proračunu za tu namjenu nedostatna. Zatražio je stalne izvore prihoda kroz raspodjelu porezne stope kako bi županije mogle preuzeti trajnu obavezu financiranja linijskog javnog prijevoza jer u suprotnom neće moći potpisati ugovor s prijevoznicima.

Plenković je jučer ponovo ustvrdio da predsjednik Republike Zoran Milanović igra ulogu lidera oporbe, dodajući da je to prvi put od 2000. godine da je netko »tko je izabran na dužnost predsjednika Republike isključivo u funkciji oporbe, a ne u funkciji skladnog, jedinstvenog funkcioniranja svih sastavnica vlasti«. Iako je situacija u kojoj Milanović igra ulogu lidera oporbe, pa je prema tome uvijek protiv svega, Plenković kaže da su se u Vladi već na nju navikli i da im nije problem koliko god je neobična.