RIJEKA – Dolaze blagdani, svi se pripremaju za velika slavlja i to je jako loše. Ljude bi trebalo odvraćati od velikih okupljanja, jer omikrona ima i kod nas i sigurno ima osoba za koje ni ne znamo da su zaražene novim sojem.

Velika bi okupljanja mogla jako pogoršati situaciju – upozorio je epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić na jučerašnjem stručno znanstvenom simpoziju »Cijepljenje djece i mladih protiv COVID-19 – zaštita od bolesti i posljedica, protuepidemijski, psihološki i društveni doprinos« koji je održan na riječkom Medicinskom fakultetu.

Spriječiti bolest

Dodajući da je rizik od širenja omikrona u Europi vrlo visok, Kaić je napomenuo da se i cijepljeni mogu puno lakše zaraziti novim sojem nego što je to bio slučaj s prijašnjom varijantom virusa te je još jednom ponovio da booster doza puno bolje neutralizira virus nego samo prve dvije doze. Ujedno je preporučio i cijepljenje djece ustvrdivši da odaziv cijepljenju nije briljantan.

– Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno nekoliko stotina djece u dobi od 5 do 11 godina i uglavnom je riječ o djeci koja nisu u povećanom riziku razvoja teških oblika bolesti. Podaci pokazuju da što je niža dob, niži je i postotak cijepljenih i po tome odaziv na cijepljenje djece u dobi od 5 do 11 godina ne zvuči obećavajuće, ustvrdio je Kaić.

U Primorsko-goranskoj županiji, dodala je voditeljica školske medicine Nataša Dragaš Zubalj, prošli je tjedan cijepljeno dvadesetak djece te je napomenula da su benefiti cijepljenja djece sprečavanje razvoja komplikacija bolesti, a posebno je naglasila da se cijepljenje preporuča djeci s kroničnim bolestima, djeci koja žive s bolesnicima te onoj djeci koja žive u kolektivima. Djeca su vrlo otporna i vrlo rijetko obolijevaju od težih oblika COVID-19, ali i ona mogu oboljeti. Imunolog s Medicinskog fakulteta Stipan Jonjić istaknuo je da je u SAD-u od sedam milijuna djece, koja su imala COVID-19, umrlo njih 700.

– Netko će reći da to statistički nije veliki broj, ali svaki čovjek je važan. Postoji i nešto što nedovoljno razumijemo, a to su dugoročne moguće komplikacije. I dalje mislim da nema dobrog razloga zašto se djeca ne bi cijepila. Postiže se učinak u smislu širenja bolesti, a najvažniji učinak je spriječiti bolest, istaknuo je Jonjić.

Nova cjepiva

Napomenuo je i to da Hrvatska nije uspjela u cijepljenju, jer je gotovo 50 posto pučanstva necijepljeno, a da se ne zna što nas čeka s novim valom i novim sojem virusa te je najavio da će nam u budućnosti trebati i nova cjepiva. Glavni riječki epidemiolog Dobrica Rončević cijepljenje je ocijenio prvorazrednim civilizacijskim dostignućem koje je u ovoj pandemiji već dalo izvrsne rezultate unatoč nesavršenosti te je ustvrdio da će upravo cijepljenje dovesti do izlaza iz pandemijske krize. Osvrćući se na skepsu prema cijepljenju djece, Rončević je napomenuo da se nuspojave kod cijepljenja djece mogu svesti na potencijalno neugodne poput glavobolje i temperature, ali da nisu rizične za ljudsko zdravlje.

– Opasna nuspojava koja je iznimno rijetka i prihvatljivi rizik od cijepljenja je upala srčanog mišića i uglavnom je povezana sa starijom djecom te u osnovi ne ostavlja posljedice. Do sada je u Hrvatskoj zbog COVID-19 hospitalizirano 1.100 djece u dobi do 11 godina života. To nije veliki broj, ali neka djeca razviju vrlo teški oblik komplikacije, multisistemski upalni sindrom i očekuje da će se i to cijepljenjem uspjeti spriječiti, kazao je Rončević.

Nadbiskup Mate Uzinić: Vjerujmo kompetentnima

Podršku jučerašnjem simpoziju pružio je i msgr. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije poslavši poruku da moramo imati povjerenje u druge i u one koji su kompetentni donositi odluke.