Konferencija u organizaciji Novog lista, pod nazivom “Transformacija Rijeke” održana je u hotelu Hilton Costabella.

U radu konferencije sudjelovali su su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, direktor ACI-ja Kristijan Pavić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa i generalni direktor BINA Istre Dario Silić.

https://youtu.be/0LVGzUYtb3o

Oni su uz moderiranje Mislava Togonala, govorili o brojnim projektima, ponajprije infrastrukturnim, čijom se realizacijom Rijeka mijenja ne samo u fizičkom smislu, nego i u prometnom i gospodarskom, postajući jedna od vodećih luka na Jadranu, cestovno i željezničko čvorište te logistički centar i središte razvoja nautičkog turizma i novih tehnologija u pomorstvu i prometu.

Otvarajući konferenciju Novog lista o transformaciji Rijeke ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković istaknuo je da je sve što se događalo posljednjih šest godina u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji rezultat čvrstog opredjeljenja Vlade Republike Hrvatske da Rijeka kao luka bude na razini na kojoj treba biti.

Podsjetio je na najvažnije događaje u ovoj godini – spajanje Pelješkog mosta, ali i na potpis ugovora za koncesiju na Zagrebačkoj obali koji je ključan za razvoj riječke luke. Istaknuo je i važnost koncesije za luku Porto Baroš – najveće ulaganje u nautički turizam u Hrvatskoj, investicija od oko 350 milijuna kuna.

Nizinska pruga

– Drago mi je da je tu ACI kao jedna od najboljih europskih i svjetskih tvrtki, zajedno s respektabilnim investitorom Lürssenom. Nakon dodjele koncesije za luku Porto Baroš slijedi izdavanje građevinske dozvole i početak ključnog projekta za Rijeku.

Projekti Lučke uprave Rijeka uglavnom su koncentrirani na postojećoj Zagrebačkoj obali i Brajdici, a pripremaju se i veliki željeznički projekt nizinske pruge, što je ključno. Tih 30 kilometara nove pruge na potezu Škrljevo – Rijeka – Jurdani i kroz sam grad vrijedi 2,2 milijarde kuna i to je velika stvar za Rijeku.

Jer tim željezničkim prigradskim prometom olakšat će se pritisak automobila u samom gradu i promijeniti navike prometovanja građana Rijeke i prigrada. Puno je još posla pred nama i zato je dobro da smo danas ovdje, da nam to također bude poticaj da još snažnije krenemo u provedbu svih ovih projekata, kazao je Butković.

Dodao je da se ne ulaže samo u Rijeci, već da se ukupno ulaže u prometnu infrastrukturu oko 25 milijardi kuna u cijeloj Hrvatskoj, u čemu su ključni EU fondovi.

– No, Rijeka je imala tu privilegiju da je imala pripremljene projekte na kojima se radilo prije mog dolaska. A ta stigma da se gradi samo u Rijeci i PGŽ-u ne stoji, radi se i u Slavoniji, zatim autocesta prema Sisku.

Bez obzira što ja dolazim iz ovoga kraja, dobro je da se Rijeka razvija, da je ovaj dio Hrvatske gospodarski jak, zaključio je prvo izlaganje Butković.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je da svi projekti ne bi bili mogući bez suradnje s resornim ministarstvom i Vladom. Dodaje da su to bitni projekti koji vraćaju Rijeku gdje joj je prirodno mjesto.

– Neki od tih projekata su na prvu nevidljivi, ali to su projekti koji mijenjaju prometnu sliku Rijeke i stavljaju je gdje je Europska unija i zamislila da grad bude. EU je zamislio da Rijeka bude ishodište mediteranskog koridora, jer je naš grad jedna od točaka na tome koridoru.

Sada su se stvorili uvjeti da se iz faze pripreme ide u realizaciju. Drago nam je da projekti napreduju, iako bih bio zadovoljniji da idu brže, pogotovo željeznica, jer je ona ključna za daljnji razvoj. U intenzivnoj sam komunikaciji s ministrom na dnevnoj i tjednoj bazi, guramo sve projekte koji su za Rijeku bitni i važni, kazao je riječki gradonačelnik.

Osvrćući se na spajanje Zagrebačke obale s mrežom hrvatskih autocesta, tunelom i čvorom Škurinje, Filipović je rekao da se projektira, da je to u fazi studije. Spojem tog prstena od Žabice do ceste kod Metropolisa dobit ćemo prsten oko Rijeke, čime ćemo riješiti većinu naših prometnih problema.

Želimo i da čvor Kozala ide u plan hrvatskih autocesta, a iduće godine da uđe i čvor Orehovica, čime bi značajnije poboljšali pristup Riječanki i Riječana našoj zaobilaznici, jer je to jedna od najopterećenijih cesta u Hrvatskoj, a njome prolazi i velika većina turista koja dođe na ljetovanje, neovisno o tome idu li u Dalmaciju ili naše područje kazao je Filipović.

Zaključio je da su to sve projekti koji mijenjaju lice grada.

– Živjeli smo od mora, živimo uz more, a projektom marine Rijeka će postati sjedište nautičkog turizma u Hrvatskoj. Plan koncesionara je da se napravi najbolju marinu na Mediteranu.

Čestitam Lürssenu i ACI-ju koji imaju vrlo jasne rokove, rekao je Filipović i dodao da postoji mogućnost širenja marine na dio sadašnjeg dijela putničke luke te kako misli da koncesionar već čini neke korake u tom smislu, rekao je Filipović.

Radna mjesta

Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka kazao je da je prije tjedan dana održao predavanje studentima Pomorskog fakulteta te im prezentirao projekte koji se rade u Rijeci. Jer, htio im je sugerirati da će po završetku fakulteta imati zagarantirana radna mjesta.

– Oko 400 novih radnih mjesta će se otvoriti, natječaji su već otvoreni i timovi se već formiraju. Plan je da se kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea pusti u rad 1. siječnja 2024. godine, a do tada će se urediti i prostor Metropolisa gdje će biti njihovi uredi, kazao je Vukorepa.

Dodao je da imaju dobru suradnju te pohvalio sinergiju s resornim ministarstvom. Istaknuo je da može doći do pomicanja određenih rokova, no da su oni sve probleme riješili, jer je prije dva tjedna Vlada prihvatila novi “agreement”.

Samo za studijsku dokumentaciju projekta Praška obala osigurano je 4 milijuna eura, a ovih dana raspisat će natječaj za projektanta. Vukorepa kaže da je važno naglasiti da projekt terminala Zagreb Deep Sea, nije došao tek tako i da je ključno bilo iskustvo s Brajdicom te potpisivanje ugovora s privatnim operaterom.

– Da nismo potpisali taj ugovor 2011. godine ne bismo sad sjedili ovdje. Također, ključna je bila cesta D-403, a prvo svjetlo na kraju tunela je bilo u Singapuru, kad smo imali “road show” i kad smo u komunikaciji s potencijalnim partnerima vidjeli da imaju interes i da žele biti dio te priče.

No, naravno najvažnije je bilo potpisivanje 5. studenoga kada je potpisan ugovor o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskim terminalom u luci Rijeka. Time mijenjamo ne samo strukturu prometa Republike Hrvatske, nego i čitavog ovog dijela Europe, govori Vukorepa.

Osvrćući se na stanje hrvatskih željeznica, Vukorepa je kazao da stanje nikada nije bilo bolje.

– Gradi se, imamo privatne operatere, liberalizaciju željezničkog prometa. Postoji sedam operatera i možete birati hoćete li uzeti opciju a, b, c…. Stvar je vrlo jasna, danas imamo 200 blok-vlakova mjesečno s Brajdice, svi ovi projekti koji se događaju na toj trasi povećavaju kvalitetu tog samog servisa, opisuje Vukorepa.

Govoreći o planovima prometa kontejnerskog terminala, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, kaže da je cilj prestići i Kopar i Trst te imati 1,5 milijuna kontejnerskih jedinica godišnje.

– Kopar ima milijun kontejnerskih jedinica godišnje, Trst oko 900 tisuća te planiramo preuzeti primat u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu, zaključio je Vukorepa.

Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić o provedbi projekata u Rijeci kazao je kako je riječ o zaista velikom broju značajnih projekata.

– Lani smo završili projekt modernizacije terminala na Brajdici, ovih dana završavamo projekt modernizacije i dogradnje intermodalnog terminala Rijeka, uz kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. Pripremamo projekt izgradnje dvokolosiječne pruge na trasi Škrljevo-Jurdani, u završnoj smo fazi projektiranja, a iduće godine ćemo aplicirati za dodjelu sredstava za gradnju.

Uz drugi kolosijek pruge, izgradit ćemo sedam novih stajališta, obnoviti postojeće kolodvore i stajališta te denivelirati sve željezničko-cestovne prijelaze, čime će se olakšati promet vozila i vlakova, a povećat će se i sigurnost prometa.

Očekujemo da će to značiti puno i za putnički gradski i prigradski promet, te da će puno veći broj građana koristiti željeznicu u svakodnevnim putovanjima na posao, u školu i slično. Do 2027. godine u Rijeci ćemo uložiti oko 350 milijuna eura, rekao je Kršić.

Dodaje kako HŽ Infrastruktura, na razini Hrvatske, trenutačno u fazi pripreme ima četiri milijarde eura vrijedne projekte, a u provedbi milijardu i pol. Od toga je 75 posto sufinancirano sredstvima Europske unije.

– Plan je da do 2030. 780 kilometara pruga rekostruiramo ili izgradimo, na što će se potrošiti više od pet milijardi eura, većim dijelom iz europskih fondova, kazao je Kršić.

Zahtjevna faza

Predsjednik uprave Bina Istre Dario Silić rekao je da se dnevno probija oko 20 metara druge cijevi tunela Učka, a na svakih 250 metara duljine radi se i spoj s prvom cijevi tunela.

– U tunelu radi oko 150 ljudi, bušenje je zahtjevno, ali nadamo se proboju u šestom mjesecu 2023. godine. Ova faza obuhvaća i izgradnju 1,9 kilometara ceste s istarske strane, te još oko 900 metara s kvarnerske.

Dosad je probijeno oko kilometar tunela, a s obje strane rade hrvatske kompanije. Cilj nam je da nastavimo i autocestu prema Matuljima. Nedavno smo, prošlo ljeto, pustili dionicu punog profila autoceste do čvora Vranja, četiri mjeseca prije roka.

Provodimo investicije vrijedne 350 milijuna eura, a s obzirom na to da nikad ne čekamo da završe radovi na jednoj dionici, da bismo započeli drugu, već krećemo ranije s pripremama. Tako je i sada, kada planiramo gradnju punog profila do Matulja, i dva vijadukta u Istri, Limska draga i Mirna.

Izgradnja autoceste s četiri trake do Matulja je složen projekt, a preduvjet je da osiguramo produljenje koncesijskog perioda za još tri godine, uz odobrenje EU-a, rekao je Silić, najavljujući početak radova na dionici do Matulja 2023. godine.

– Trasa je vrlo zahtjevna, uz velike zemljane radove morat ćemo srušiti i osam kuća na trasi, za što je, zajedno s drugim nekretninama koje su na trasi ceste, u tijeku postupak otkupa, što ga provode Hrvatske autoceste.

Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci, a vjerujem da ćemo ih završiti kao i do sad, i prije zadanog roka, a kako i HAC planira izgradnju svog dijela autoceste do Matulja, dogovorili smo se da se “nađemo” na sadašnjem semaforu u Matuljima, kazao je Silić.

Na pitanje koliko će ljudi biti zaposleno u novoj ACI marini Rijeka, direktor ACI-ja Kristijan Pavić je odgovorio kako je predviđeno zapošljavanje 130 ljudi izravno u marini, za koju je u tijeku priprema projektne dokumentacije, konzervatorske i maritimne studije, i svega što je potrebno za ishodovanje lokacijske dozvole i pokretanje radova.

– Iako je u samoj marini studijom predviđeno oko 130 radnih mjesta, vjerujem da će ukupan broj biti oko petsto zaposlenih, kad se uzmu u obzir sve djelatnosti i usluge u marini, rekao je Pavić.

Na pitanje o novim tehnologijama u ACI Marini Rijeka Pavić je najavio kako će riječka marina držati korak s razvojem svih novih tehnologija koje će biti primijenjene u raznim područjima funkcioniranja luka nautičkog turizma i sudjelovati u razvoju tih tehnologija.

– Nedavno je bila prezentacija maritimnog inovacijskog klastera, gdje se govorilo o novim tehnologijama. Naravno da ćemo sve dostupne tehnologije na tržištu implementirati u marini.

Što se tiče infrastrukture u marini, planirana je definitivno električna punionica, jer u tom smjeru će razvoj plovila sigurno ići u budućnosti, a u drugoj fazi i punionica vodika, jer vjerujem da će i ta tehnologija u budućnosti biti komercijalno prihvatljiva, kazao je Pavić.

U nastavku panela gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je da je ovo jedinstvena prilika da se svi posvete poslu jer nema izbora idućih tri godine, dok je Oleg Butković komentirao poštovanje rokova i ostvarivanje projekata. Osvrnuo se koliko na provedbu projekata mogu utjecati pandemija, inflacija, i drugi izvanjski čimbenici.

– Ne očekujem velikih problema, jer pandemija nije zaustavila infrastrukturne projekte. Ni proteklih dvije godine nismo imali značajnih zastoja, tek nešto malih tehničkih. Mislim da i pandemija ide u pravcu da su ti novi sojevi puno lakši.

No, prepustit ću to ipak struci. Kao ministar mogu reći da mi je drago što je Hrvatska u prvim godinama članstva u Europskoj uniji pokazala da može provoditi velike projekte.

Jer, neki su smatrali da će naše tvrtke poput Hrvatskih autocesta, HŽ infrastrukture ili Lučke uprave s puno poteškoća provoditi velike EU projekte. No, mi smo položili ispit jer svi ti projekti idu svome kraju. Jedino me malo zabrinjava vrijeme koje je potrebno za izvedbu projekata.

Izrada dokumentacije, projektiranje pa javna nabava, sve to skupa jako dugo traje, tako da s rokovima uvijek treba biti oprezan, opisao je Butković.

Dodao je da problem pri javnoj nabavi stvaraju tvrtke koje se žale na postupak javne nabave, što produžuje postupak, te da će se zbog toga krenuti u izmjene Zakona o javnoj nabavi.

– Ne možemo ograničiti ljude i uzeti im pravo da se žale, ali iznos žalbi će biti veći nego što je bio do sada. Tako da se na postupak javne nabave žale ljudi koji doista imaju interes za radom, a ne da se kao sada žale tvrtke s temeljnim kapitalom od 20 tisuća, kazao je Butković.

Rekao je i da u Hrvatskoj postoji problem odljeva ljudi. Iz tvrtki odlaze visokoškolovani ljudi, idu raditi u inozemstvo, u Njemačku, na bolja primanja, što se ne može zaustaviti, kaže ministar mora, prometa i infrastrukture.

– Potrebno je okupiti što veći broj sposobnih i educiranih ljudi, a to bi mogao biti najveći izazov u provedbi ovih projekata, kazao je Butković te ponovno podcrtao zloporabu žalbi na javne nabave.

Gradska željeznica

O prigradskom i gradskom prometu govorio je riječki gradonačelnik Marko Filipović, koji je kazao da je suradnja s HŽ infrastrukturom dobra te kako oni planiraju sljedeće godine raspisati natječaj za građenje.

– Optimalni rok za sve to, i za dvostruki kolosijek kroz Rijeku je oko 3 godine izgradnje. Mi smo u Urbanističkom planu predvidjeli stanice brze gradske željeznice. To je projekt koji zadire u srž i u srce grada, prolazi kroz gotovo sve naše mjesne odbore, od krajnjeg istoka do zapada.

Od Zameta, Kantride, Krnjeva, gdje će biti neke od stanica gradske željeznice, pa prema centru – Mlaka, centralni kolodvor, pa Školjić, Pećine, Vežica. Dvojbe koje su postojale su razriješene i pazili smo da ostanemo u okvirima.

Svega nekoliko objekata je predviđeno za rušenje, nastojat će se maksimalno iskoristiti prostor. Nema više prijelaza preko pruge u nivou, sve mora biti ili nadzemno ili podzemno, rekao je riječki gradonačelnik.

Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, prije završnog obraćanja ministra Butkovića istaknuo je da je dubina gaza na Zagrebačkoj obali komparativna prednost Rijeke u odnosu na druge luke sjevernog Jadrana.

– Kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea ima dubinu 20 metara i svi znaju što to znači. No, nemojmo zanemariti ni Brajdicu, prije dvije godine smo potpisali “grant agreement” gdje ćemo sto metara obale produbiti na 16.5 metara, to je naša prednost, kazao je Vukorepa.

Završnu riječ na konferenciji Novog lista “Transformacija Rijeke” uputio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je kazao da sve što se gradi u Rijeci i okolici Rijeka to i zaslužuje te kako želi još snažnije krenuti u realizaciju svih velikih projekata.

– Još je puno posla pred nama, ali želim zahvaliti svim ljudima koji su ovdje na konferenciji, kao i svima koji sa mnom rade, državnim tajnicima, svima uključenima u ove projekte. Svi ovi projekti o kojima smo danas govorili jako su bitni i mi smo radi njih rušili sve barijere.

Ako ćemo spomenuti i Istarski ipsilon, koji je 2016. godine bio zakočen, nije bilo zelenog svjetla za gradnju, mi smo relativno brzo našli zajednički nazivnik i uz pomoć Državnog odvjetništva i Bruxellesa riješili cijelu proceduru.

Hvala svim ljudima, hvala i bivšem i sadašnjem gradonačelniku Rijeke. Oni znaju da su moja vrata, kao i cijele Vlade i premijera, otvorena, bez obzira na političke opcije.

Nikad nismo pristupali da neke stvari kočimo, nego smo uvijek željeli biti korak ispred. Mislim da je to primjer kako treba raditi da Hrvatska uspije. Treba raditi bez političkih predznaka, bez strančarenja, kako bi se radilo i napravilo. U tom smislu trebamo nastaviti dalje, zaključio je konferenciju Novog lista ministar Oleg Butković.

ACI marina Rijeka je šlag na torti svih razvojnih projekata grada

Direktoru ACI-ja postavljeo je pitanje hoće li marina i njezini sadržaji biti dostupni građanima, a ne samo gostima marine.

– Nema niti jedne ACI marine koja je zatvorena za javnost pa zatvorena neće biti ni marina u Rijeci, rekao je Pavić koji se osvrnuo i na projekt marine u kontekstu ostalih velikih infrastrukturnih projekata u gradu i okolici.

– Potencijal Rijeke s ovim projektima je ogroman, zbog toga je i došlo do ideje razvoja ove marine s Lürssenom, kao i razvoja svih planiranih tehnologija u samoj marini. ACI marina Rijeka je šlag na torti svih razvojnih projekata grada, kazao je Pavić.

Obersnel: Rijeka je imala pripremljene planove kad se otvorila EU “špina”

Bivši gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel vjeruje da će do preobrazbe grada novim projektima doći brzo i efikasno.

– S akterima ovih projekata kao gradonačelnik sam utirao put njihovoj realizaciji i svima koji su bili uključeni ovom prilikom zahvaljujem. Transformacija je započela odavno, planiranjem, a sada smo u ključnoj fazi realizacije projekata planiranih prije mnogo godina, od marine, gradske željeznice, do lučkih terminala.

Sve je to definirano prostornim planovima Grada Rijeke. Puno je toga već napravljeno, od kampusa do Brajdice. Mislim da je Rijeka imala prednost u tome što je imala pripremljene planove, a kada su se otvorili europski fondovi, otvorila se “špina”.

Tko je imao gotove projekte, dobio je novac i zbog toga su ovi projekti u realizaciji, dok u nekim drugim gradovima vidimo da se slični zahvati tek planiraju. Ne vjerujem da bilo što može spriječiti realizaciju svih ovih i drugih projekata. Može doći do problema i odgoda, ali će sigurno biti završeni, kazao je Obersnel.

Kamen iskopan u tunelu Učka koristi se za daljnje radove

Za velike infrastrukturne projekte često je problem velika razlika cijena materijala i radne snage od trenutka ugovaranja projekata do njihove realizacije. Kako se s tim problemom nose u Bina Istri, objasnio je generalni direktor BINA Istre Dario Silić koji je prethodno kazao i gdje završava kameni materijal iskopan u tunelu Učka.

– Ogromne količine materijala se iskapaju u tunelu. Taj je kamen državna imovina, ali smo s državom našli rješenja za njegovo odlaganje i korištenje. Jedan dio kamena se koristi za proizvodnju betona za oblaganje stijenki tunela, dio za sanaciju kamenoloma Vranja, a s Kvarnerske strane dobar dio će završiti za nasipavanje odmorišta Kvarner, te dio za daljnje radove na cesti prema Matuljima.

Cijene građevinskog materijala i radova su veliki problem. Problem se javlja kod projekata po principu ključ u ruke – s izvođačima se posao ugovara dvije-tri godine ranije, a kasnije dolazi do rasta cijena sirovina i radne snage.

Zbog toga se maksimalno trudimo izaći u susret izvođačima po pitanju cijena, jer bi neki od njih inače završili u stečaju. Tu je Bouygues grupacija maksimalno fleksibilna. Primjerice, radovi za vijadukte Mirna i Limska draga ugovoreni su već odavno, a u međuvremenu je cijena čelika eksplodirala.

Zbog toga smatram da i Europska unija mora definirati klizne cijene izvođenja radova, u ovisnosti o cijeni materijala i radne snage. Padom velikih građevinskih tvrtki, poput Vijadukta, Hidroelektre i drugih, koje su radile i na Istarskom ipsilonu, angažiramo domaće, manje kompanije koje rade. Okupili smo sve koji imaju radnike i strojeve s obje strane Učke, kazao je Silić.

Projekt dvokolosiječne pruge u roku od četiri godine

Kada bi Rijeka mogla dobiti nove prigradske vlakove i javni željeznički promet sličan onome na širem području Zagreba pitanje je koje je bilo upućeno predsjedniku uprave HŽ Infrastrukture Ivanu Kršiću.

– Od potpisa ugovora, projekt izgradnje dvokolosiječne pruge bi trebao biti završen u roku od četiri godine. Projekt nije niti najskuplji ni najdulji koji provodimo, ali je najkompliciraniji.

Važno nam je u postupku javnog natječaja dobiti kvalitetnog izvođača, jer u suprotnom se može dogoditi da izvođač ne može završiti projekt na vrijeme. Kada su se gradile autoceste, imali smo domaće tvrtke koje su ih mogle graditi, sada više nemamo domaćih tvrtki koje bi bile sposobne realizirati ovaj projekt, rekao je Kršić.