ZAGREB – Iz mjeseca u mjesec život je u Hrvatskoj sve skuplji i građanima treba sve više novca za pokrivanje osnovnih potreba, jasno je to svima koji svakodnevno u trgovinama kupuju namirnice, a mjesečna objava Državnog zavoda za statistiku o potrošačkim cijenama samo potvrđuje da inflacija u Hrvatskoj ubrzava prema kraju godine, pa je tako u studenome skoro dosegnula pet posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prošlom su mjesecu bile, prema podacima DZS-a, veće 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u samo mjesec dana, u odnosu na listopad, veće su za 0,7 posto. Najveća je to stopa inflacije još od veljače 2013., odnosno u posljednjih devet godina.

Plin i struja

I dok je na početku godine, zbog povećanja trošarina, inflaciju proizvodio rast cijena duhana i alkohola, pa je nakon toga primat preuzeo promet, zbog rasta cijena energenta, odnosno nafte, pa posljedično goriva, nakon prvog polugodišta najveći doprinos inflaciji daje rast cijena hrane. Tako su u studenome u odnosu na listopad cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 1,5 posto, dok je obuća i odjeća poskupjela za 1,3 posto. U odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima DZS-a, cijene hrane su veće za 5, 7 posto i veći rast je zabilježen jedino u kategoriji prijevoza i to za čak 12,9 posto.
Sve prognoze govore da će cijene nastaviti rasti i ovoga mjeseca, a malo je šanse da se rast zaustavi početkom sljedeće godine. Uz sve to, Hrvatsku do početka travnja sljedeće godine očekuju i odluke o novim cijenama struje i plina za kućanstva, koja su u jesen ove godine bila pošteđena udara poskupljenja tih energenata koji je pogodio kućanstva u većini europskih zemlja.

Inflatorni pritisci

Da će sljedeći mjeseci donijeti ubrzanje inflatornih pritisaka, očekuju i analitičari Raiffeisen banke, koji procjenjuju da će već u ovom mjesecu inflacija premašiti pet posto, što će, upozoravaju značiti da će prosjek u 2021. godini biti 2,5 posto.
– Inflatorni pritisci trebali bi biti izraženiji u prvoj polovini 2022., posebno potaknuti cijenama hrane i energenata. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine, navodi se u osvrtu analitičara RBA-a. Međutim, ublažavanje prema kraju godine, smatraju oni, neće biti dovoljno da stopa inflacije u sljedećoj godini ostane ispod ovogodišnje. Za 2022. godinu predviđaju stopu inflacije od čak 3,1 posto i to uz uzlazni rizik.
Što se tiče razdoblja od siječnja do kraja studenoga ove godine, u kojem je stopa inflacije 2,3 posto, iz RBA ističu da oko 50 posto ovogodišnjeg rasta odražava više cijene energije, dok je povećanje rasta trošarina dodalo 13,6 posto tom rastu, a »probuđena inflacija hrane za sada doprinosi prosječnom rastu cijena s 13,3 posto«.
– Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,4 posto uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 4,6 posto, navode iz RBA.
Ističu i to da trenutni razvoj događaja ne odražava uobičajeni obrazac kretanja, onaj prije pandemije, i uglavnom je generiran inflacijom na strani ponude radi čega monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što se u Hrvatskoj događalo tijekom listopada i studenoga.
Iz Hrvatske narodne banke naglašavaju da je porast inflacije i dalje u velikoj mjeri posljedica prelijevanja viših cijena sirove nafte i ostalih sirovina sa svjetskog tržišta, a u manjoj mjeri je vidljiv i porast cijena pojedinih poluproizvoda i gotovih proizvoda, kao što su npr. motorna vozila, zbog zastoja u globalnim lancima nabave. Uz energiju, napominju iz HNB-a, doprinos ubrzavanju inflacije daje i povećanje godišnje stope rasta cijena prerađenih prehrambenih proizvoda (poglavito mlijeka, sira i jaja, kruha i žitarica te mesnih prerađevina), što je povezano s prelijevanjem poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, rastom cijena energenata te pozitivnim učinkom baznog razdoblja, odnosno smanjenjem tih cijena u studenom 2020. godine.

Negativni rizici

U središnjoj banci očekuju da bi se inflacija potrošačkih cijena mogla u cijeloj 2021. ubrzati na 2,4 posto, U prošloj je godini bila 0,1 posto, a i u HNB-u očekuju njezino usporavanje prema kraju sljedeće godine. Prognozirali su da bi se prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena u 2022. mogla zadržati na razini od 2,4 posto, a povećani doprinos inflaciji dat će cijene hrane, dok bi se doprinos energije ukupnoj inflaciji mogao smanjiti u usporedbi s ovom godinom.
– Naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju. Među spomenutim rizicima ističu se: mogući porast određenih administrativno reguliranih cijena (primjerice plina i struje u 2022.), mogući snažniji rast osobne potrošnje, mogući izrazitiji rast plaća od očekivanog, rast cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu unatoč očekivanjima njihove stabilizacije te viša od očekivane inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, upozoravaju iz HNB-a.
Što se tiče njihove moguće intervencije, oni ističu da središnje banke u načelu ne djeluju ako ocjenjuju da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima, nego tek ako se taj rast uvoznih cijena počne u znatnijoj mjeri prelijevati u rast cijena domaćih dobara i usluga i rast plaća te se počne ugrađivati u inflacijska očekivanja. Dodaju i da HNB ocjenjuje da za sada nije došlo do primjetnijeg jačanja domaćih inflatornih pritisaka – prelijevanje više inflacije u rast plaća još uvijek nije vidljivo, više je nezaposlenih nego prije krize, a cijene usluga koje se formiraju pod utjecajem domaće potražnje ne pridonose znatno inflaciji.
– HNB je spreman djelovati ukoliko se pokaže da postoje znatni domaći izvori cjenovnih pritisaka, premda je u ovoj fazi pristupanja europodručju, tijekom koje smo u Tečajnom mehanizmu, monetarna politika nešto više ograničena u mogućnosti autonomnog djelovanja nego što je to inače slučaj, poručuju iz HNB-a.