Foto Davor Kovačević
Milanovićev ured objavio je cijelo pismo premijeru „kako bi javnost u cijelosti bila upoznata s razlozima“ zbog kojih je predsjednik nezadovoljan dokumentom Vijeća, usvojenim nakon dvije godine.
povezane vijesti
- Otvorena izložba “Pod nebom vedre vjere – Islam i Europa u iskustvu Bosne”. Pouka suživotu i poštovanju
- Što je istina o padu drona u Zagrebu? Plenković: “Nemam informacije, Ukrajina nam dosad nije odgovorila”
- Plenković: “Ovo je nešto nečuveno, za reakciju javnosti i velike demonstracije na klizištu na Pantovčaku”
ZAGREB – Ured predsjednika Zorana Milanovića u četvrtak je u cijelosti objavio dan ranije poslano pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojemu se kritizira podrška vlade Zaključku Vijeća EU-a o proširenju jer se u tom završnom dokumentu ne spominju konstitutivnost i legitimno političko predstavljanje Hrvata u BiH.
Ured predsjednika u srijedu je priopćio da je Milanović u pismu premijeru „izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje“ Zaključcima Vijeća Europske unije o proširenju i Procesu stabilizacije i pridruživanja jer se njime „ne jamče prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda“.
Ministar vanjskih i europskih poslova u četvrtak je prozvao Milanovića za „zlonamjernu i po hrvatske interese štetnu insinuaciju“, proglasivši to „udarom na vladu“.
Milanovićev ured objavio je cijelo pismo premijeru „kako bi javnost u cijelosti bila upoznata s razlozima“ zbog kojih je predsjednik nezadovoljan dokumentom Vijeća, usvojenim nakon dvije godine.
Predsjednik smatra kako bi se „Zaključci mogli tumačiti kao potvrda nastojanja onih koji se protive promjenama izbornog zakona kojima bi se omogućilo legitimno predstavljanje Hrvata u BiH“.
Milanović piše da je vlada „korektno postavila inicijalne prijedloge“, kako bi se u dokument unijele „konstitutivnost, predstojeće izborne reforme u BiH i legitimno predstavljanje Hrvata“.
Predsjedniku je „nerazumljivo“ zašto je vlada tijekom pregovora odustala od takvih „minimalnih zahtjeva“, posebno jer dokument nije mogao biti donesen bez hrvatskog pristanka, a naglašava kako se time i odstupilo od stavova Vijeća za nacionalnu sigurnost s početka studenoga.
U Zaključcima Vijeća ne spominje se konstitutivnost, niti se ijednom riječju spominju Hrvati. U točki 59 govori se o „institucionalnim mehanizmima, uspostavljenima Daytonskim mirovinskim sporazumom“ u odnosu na koje BiH mora „provesti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurao jednakost i nediskriminaciju svih građana“.
Ministar Grlić Radman kazao je kako “spominjanje Daytonskog mirovnog sporazuma (u tekstu) automatski podrazumijeva i konstitutivnost naroda u BiH”.
Zaključci pozivaju i na implementaciju slučaja Sejdić-Finci. Ta je presuda „potvrdila diskriminatornu prirodu izbornog sustava u BiH“ koji je spriječio da se na izborima za Predsjedništvo ili Dom naroda kandidiraju oni koji se ne smatraju pripadnicima jednog od tri konstitutivna naroda, stoji na stranicama Europskog suda za ljudska prava o tom slučaju nazvanom po Romu Dervu Sejdiću i Židovu Jakobu Finciju.
Vijeće EU-a u Zaključcima poziva i na „potpunu provedbu“ niza odluka bosanskohercegovačkog Ustavnog suda. Ta je institucija 2016. u slučaju Ljubić utvrdila da postojeći izborni zakon u BiH diskriminira konstitutivne narode.
Milanović u pismu premijeru tvrdi kako se vlada „deklarativno zalaže za zaštitu prava Hrvata u BiH, a istovremeno se povlači kad god je potrebno poduzeti neku odlučnu akciju“, poput eventualne blokade tog „neprihvatljivog dokumenta“.
Naglasio je da Hrvatska „ne smije podržati bilo koji dokument za čije donošenje je potrebna naša suglasnost, a koji ne bi sadržavao temeljne elemente zaštite hrvatskog naroda, kao što su konstitutivnost sva tri naroda, jamstvo njihovog legitimnog zastupanja i puno poštivanje Daytonskog sporazuma“.
„Očekujem, stoga, da Vlada RH u svojim nastupima, prvenstveno u EU – ali i u svim drugim forumima i međunarodnim organizacijama kojih je Hrvatska članica – na taj način postupa. Jedino takav jasan stav i njegova čvrsta i beskompromisna provedba dobit će i moju punu podršku kao sukreatora vanjske politike Republike Hrvatske“, zaključio je predsjednik svoje pismo.