ZAGREB – U ovih 30 godina održali smo stabilnost bankovnog sustava, koji je izuzetno likvidan te izuzetno dobro kapitaliziran, istaknuo je u četvrtak guverner HNB-a Boris Vujčić na 4. Istraživačkoj konferenciji – 30 godina monetarne politike.

Konferenciju je organizirala Hrvatska narodna banka (HNB) u sklopu obilježavanja 30 godina svog postojanja, a guverner Vujčić je u uvodnom obraćanju kao vrlo bitnu stvar za razvoj HNB-a i monetarne politike izdvojio izbor stabilnog tečajnog režima, koji prati politiku HNB-a od početaka do danas.

Ulazak u eurozonu

“S tim režimom ćemo ući i u eurozonu, vjerujem za godinu dana”, rekao je Vujčić.

Ocijenio je da je taj izbor bio dobar, a omogućio je stabilizaciju u zemlji koja je još za vrijeme Jugoslavije prolazila duga razdoblja visoke makroekonomske nestabilnosti, visokih stopa inflacije i čestih devalvacija, što se nastavilo i početkom 90-ih u vrijeme rata.

Za razliku od većine drugih središnjih banaka, HNB nikad nije posezao za monetarnim režimom ciljane inflacije, a nikada nije zagovarao ni izdvajanje supervizije iz područja djelovanja središnje banke, rekao je Vujčić, ocijenivši da su i oba ta izbora bila dobra.

Istaknuo je da su razvili funkciju supervizije na način na koji mogu biti ponosni i koji je omogućio da se održi stabilnost bankovnog sustava svih 30 godina. “Jedina smo središnja banka ili jedini bankovni sustav u Europskoj uniji koji je smanjio broj banaka za dvije trećine, s nekih 60 na 20, bez da smo imali financijsku krizu”, izjavio je Vujčić.

Ustvrdio je i da je hrvatski bankovni sustav izuzetno likvidan te izuzetno dobro kapitaliziran te izgleda vrlo dobro u usporedbi s prosječnim podacima za bankovne sustave eurozone.

Naposljetku, kroz izbor načina vođenja monetarne politike postignuta je monetarna stabilnost, stabilnost cijena, tečaja, kao i stabilnost bankovnog sustava, apostrofirao je Vujčić.

Neovisnost središnje banke

Guverner je kao vrlo važno istaknuo i postizanje neovisnosti središnje banke u punom smislu te riječi, za što se ključan trenutak dogodio 2001. godine, kada je donesen zakon o središnjoj banci.

Taj zakon je na suvremen način dao neovisnost središnjoj banci, čime joj je omogućio neovisan izbor instrumenata monetarne politike, nadzora banaka i financijskog sustava, kao i izgradnju kvalitetne i kompetentne institucije, ustvrdio je Vujčić.

Podsjetio je i da je Hrvatska relativno nedavno prošla kroz dvije krize – zbog kolapsa Agrokora kao najveće kompanije u Hrvatskoj i regiji, kao i one zbog pandemije koronavirusa.

U slučaju Agrokora, koji je bio snažno izložen bankovnom sustavu, Vujčić smatra da je HNB na vrijeme reagirao supervizorski, a da je i tu neovisnost središnje banke bila jedan od važnih faktora.

U slučaju pak koronakrize, istaknuo je HNB-ove intervencije na tržištu državnog duga. “To smo u suradnji s fiskalnom politikom prošle godine napravili gotovo na udžbenički način”, ustvrdio je guverner, apostrofirajući kako je to središnjoj državi cijelo vrijeme omogućavalo financiranje po povoljnim uvjetima.

Izazovi budućnosti su klimatske promjene, digitalizacija, digitalne valute, kao i problemi nejednakosti, a još treba vidjeti koja bi trebala biti uloga središnjih banaka u tim područjima, zaključio je Vujčić.