Okrivljeni u takozvanoj aferi Dijagnoza, koje je USKOK još prije 11 godina optužio za lažiranje dokumentacije potrebe za stjecanje statusa invalida Domovinskog rata najvjerojatnije će se izvući zbog – zastare.

Visoki kazneni sud odlučio je, naime, prihvatiti žalbe Dragiše Šušića, Marija Tafre, Valtera Nutrizija, Borana Uglešića, Borisa Samardžije i Suzane Jelavić, koji su u veljači preko branitelja tražili da se iz spisa izdvoje svi nalozi istražnog suca za provođenje tajnih mjera, kao i dokazi koji su prikupljeni na taj način. Taj je prijedlog tada iznio odvjetnik Željko Gulišija, jedan od trojice branitelja okrivljenog psihijatra i sudskog vještaka Borana Uglešića, a pridružili su mu se i odvjetnici ostalih okrivljenih. Na taj se način željelo spriječiti da se tijekom suđenja javno preslušavaju tajno snimljeni telefonski razgovori okrivljenika, koji su jedan od ključnih dokaza u ovom predmetu, piše Slobodna Dalmacija.

Sudac Dinko Mešin tada je odbio te zahtjeve, a nakon žalbi Visoki kazneni sud doveo je u pitanje pravilnost njegove argumentacije.

U svakom od naloga suca istrage, a ima ih sedam u razdoblju od srpnja 2007. do siječnja 2008. godine, navodi se kako su zahtjevi USKOK-a osnovani, no nema interpretiranja sadržaja zahtjeva. Visoki kazneni sud obrazlaže da u svim nalozima piše da se dokazi ne bi mogli osigurati na drugi način, no ne navode se stvarni detalji, činjenice i okolnosti slučaja koji bi ukazivali na to da postoji osnova sumnje da su kaznena djela počinjena, niti da se dokazi ne mogu osigurati na drugi način osim nadziranjem telefonskih razgovora. Vrhovni sud Hrvatske prije je bez problema ovakve naloge sudaca istrage proglašavao zakonitima i odbijao prijedloge za izdvajanje kao nezakonitih dokaza, a velika većina naloga bili su baš ovako obrazloženi. No nakon toga su uslijedile packe Europskog suda za ljudska prava koje su u dva slučaja poklopile domaće pravosuđe i zbog kojih je Vrhovni sud promijenio svoju praksu.

Slobodna navodi kako se radi o već “čuvenim” slučajevima Ante Dragojevića, dilera iz Korčule, koji je dobio desetak tisuća eura odštete od države jer mu je protuzakonitim snimanjem telefonskih razgovora povrijeđeno pravo na poštovanje njegova privatnog života i korespondencije, te Josipa Matanovića, nekadašnjeg potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je osuđen zbog koruptivnih kaznenih djela na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina, a kojemu je EU sud za ljudska prava dodijelio četiri tisuće eura odštete zbog povrede prava na poštovanje privatnog života i povrede prava na pošteno suđenje.

U prvoj optužnici bili su i Mladen Jelavić, suprug Suzane Jelavić, kao i liječnik Damir Rebić. Obojica su u međuvremenu umrli. Tereti ih se da su omogućili stjecanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida za petnaestak osoba, piše Slobodna Dalmacija.