Brojni Vrbenčani na predstavljanju radova / Foto Mladen TRINAJSTIĆ
Lokalnoj zajednici, koja je uz Ministarstvo kulture i Krčku biskupiju, sufinancirala projekt, sad je napokon vraćen dio ovog iznimnog vjerskog, tradicijskog i kulturološkog toposa, rekla je Tajana Pleše
VRBNIK U zajedničkoj organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i vrbničke Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u toj je župnoj crkvi održano predstavljanje svih do sad učinjenih konzervatorsko-restauratorskih radova na središnjem dijelu njenog glavnog oltara.
Prezentacija učinaka višegodišnjeg konzervatorsko-restauratorskog obnavljanja središnjeg dijela glavnog oltarnog sklopa, nimalo jednostavnih i nezahtjevnih radova, bila je prigoda i da se lokalna javnost upozna sa svime što se posljednjih godina činilo na zaštiti i vraćanju ljepote i sjaja tog iznimno vrijednog kulturnog dobra na kojemu su angažirani restauratorski stručnjaci, etapno, počeli raditi još 2012. godine.
Nastavak radova
Nakon pozdravnih riječi vrbničkog župnika Ivana Brnića i Tajane Pleše, ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda, koja je napomenula da su prezentacije učinaka resturatorskih zahvata iznimno važne za promociju njihova rada javnosti, ali i održavanja kulturno-povijesnih vrednota, povijesno-umjetničku analizu spomenutog oltara predstavio je Damir Tulić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Za konkretno predstavljanje odrađenih konzervatorsko-restauratorskih zahvata na središnjem dijelu glavnog oltara zadužena je bila viša konzervatorica-restauratorica Nevena Krstulović iz Restauratorskog odjela Rijeka. Govoreći o rezultatima zgotovljene obnove glavnog oltara Krstulović je ustvrdila da je oltarni sklop bio ozbiljno oštećen i ugrožen utjecajima vlage i crvotočine, ali i da su dugotrajni radovi oltaru vrbničke crkve vratili stari sjaj i ljepotu.
Predstavnici Resturatorskog zavoda napomenuli su i da ovime ne završavaju njihovi radovi na obnovi i učivanju vrijednih elemenata njenog interijera.
Glagoljski natpisi
Vrbnička župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije prvi se puta spominje u 14. stoljeću i to kao dvoranska građevina, dok je Agostino Valier 1579. spominje i kao trobrodnu crkvu manjih dimenzija.
– O njezinoj bogatoj povijesti svjedoče i brojni sačuvani glagoljski natpisi, prema kojima je poznato da je 1585. počela velika obnova crkve, te da je 1592. izgrađeno novo svetište. Sam polikromirani, pozlaćeni i rezbareni glavni oltar vrbničke župne crkve sastoji se od središnjeg dijela venecijanske provenijencije koji datira s kraja 16. i početka 17. stoljeća, te bočnih dvokatnih krila za koja se ocjenjuje da su mogući rad neke lokalne radionice iz sredine 17. stoljeća, istakla je Nevena Krstulović.
Cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi u vrbničkoj crkvi započeli su 2012. u riječkom Restauratorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda, a izvedeni su u fazama, zbog složene konstrukcije i dimenzija oltara. Radovi na obnovi ove iznimne umjetnine, nastavljaju se i na bočnim krilima.
– Dosad izvedeni zahvati okrunjeni su netom odrađenom montažom središnjeg dijela oltara u svetište crkve čime je lokalnoj zajednici, koja je uz Ministarstvo kulture RH i Krčku biskupiju, sufinancirala projekt obnove, sad napokon vraćen dio ovog umnogome iznimnog vjerskog, tradicijskog i kulturološkog toposa, rekla je Tajana Pleše.