Pri niskim temperaturama koje su nam već pokucale na vrata, fiziološki procesi u biljkama usporavaju, a voda se u stablu biljke prestaje kretati. To se događa pri temperaturama od -7 do -8 ºC, no ne zaboravimo da je takva temperatura česta pri tlu, iako na visini od 2 m, gdje se obično mjeri, zna biti i puno viša. Otpornost na niske temperature kod različitih biljaka je također različita.

Toploljubivim biljkama kao što su krastavac, rajčica, tikvice, paprike, ali i mahunarke, pri niskim temperaturama se narušava proces metabolizma. Smanjuju se procesi sinteze, a povećavaju procesi oksidacije i hidrolize. U organizmu se nakupljaju produkti otrovni za biljku, pogotovo organske kiseline i rastvorljiva jedinjenja dušika, što dovodi do smrti biljke.

U slučaju najave mraza najbolje je pobrati povrće koje mraz može nepovratno uništiti. Paprika i rajčica mogu dozrijeti i naknadno, na sobnoj temperaturi, pogotovo ako uz njih stavite i neko zrelo voće, poput jabuke ili banane, koje ispušta etilen i ubrzava dozrijevanje zelenih plodova.

I neke vrste cvijeća su osjetljivije na mraz, a pogotovo dalija, dragoljub, kadifice i uresnice i njih prva hladnoća najčešće uništava. Ako rastu na zaštićenom položaju, koji nije izložen vjetru, izdržat će duže. Duže će izdržati i na mraz manje osjetljivo cvijeće, kao što je gaillardija, neven i kalifornijski mak.

Dalijama još ne morate vaditi gomolje, kao ni kanama, freziji i sličnim biljkama, jer prvi mrazevi još ne znače smrzavanje tla i ono u pravilu ne nastupa tako brzo nakon prvog mraza, pa za vađenje tih lukovica i gomolja imate vremena. Obično budu oštećeni tek nadzemni dijelovi biljke i onda ih treba početi vaditi i ostavljati na tamno, prohladno i zaštićeno mjesto.

Korjenasto povrće poput cikle, mrkve, peršina, pastrnjaka, repe i rotkve može podnijeti prve blaže mrazeve, ali uskoro će ih trebati povaditi. Ako ovo povrće uberete s nekoliko centimetara peteljke i tako spremite u prohladnu prostoriju, duže će trajati.

Proljetna salata, matovilac, luk i češnjak će bez problema rasti tijekom jeseni i zime, pa ih ne morate zaštititi, ali će ih ipak povremeno trebati okopati i ukloniti korov.

Blitvu ćete još dugo moći brati, premda joj lišće može malo stradati od jačeg mraza, ali kako ona iznova raste ako zatopli, može prezimiti do proljeća.

U povrtnjaku sada uživaju kupusnjače, koje nakon prvog mraza postaju još ukusnije. Kupus ipak treba pobrati prije jačih mrazeva i spremiti glavice na prohladno mjesto jer nije otporan na mraz koliko i druge vrste.

I atraktivna crvena cvjetača ili šenon i brokula često prežive prve blaže mrazeve i tek tada počnu obilnije rađati, ali veća zahlađenja će ih ipak uništiti.

Vrijeme je da sada spremimo i pelargonije i druge lončanice koje su do sada mogle ostati vani i koje smo uzgajali na visini, na balkonima i terasama. Uskoro možemo očekivati veće hladnoće i na tim visinama. Ako posadimo nešto drugo umjesto njih, primjerice maćuhice, ciklame ili zumbule, opet ćemo imati obilje cvijeća, možda čak i jednog od najljepših botaničkih vrsta.