Arhiva NL
Prostirat će se na sto tisuća četvornih metara, imat će 535 bolničkih postelja i 257 onih za dnevnu skrb, 68 mjesta predviđeno je za jedinice intenzivnog liječenja, a kirurzi će raditi u 11 operacijskih dvorana
povezane vijesti
Nova dječja bolnica u Blatu od dvije milijarde kuna imat će 535 kreveta i 11 operacijskih dvorana, a prve pacijente primit će u veljači 2028. piše u nedjelju Jutarnji list.
Jednom kad konačno sve bude gotovo, nova bolnica na kraju grada prostirat će se na sto tisuća četvornih metara, imat će 535 bolničkih postelja i 257 onih za dnevnu skrb, 68 mjesta predviđeno je za jedinice intenzivnog liječenja, a kirurzi će raditi u 11 operacijskih dvorana.
Svoje mjesto imat će i rodilje, koje će imati najsuvremenije metode poroda. Roditelji neće morati ostaviti dijete samo na bolničkim odjelima ili sjediti na drvenom stolcu, kao što je to sada slučaj. Bit će to, kako i priliči, rooming in za roditelja uz dijete. Također, svi oni koji godinama bezuspješno pokušavaju postati roditelji, uz najsuvremenije metode moći će se podvrgnuti izvantjelesnoj oplodnji. Riječ je Sveučilišnoj dječjoj bolnici čija se gradnja napokon čini realnijom nego dosad.
Svoje mjesto tamo će s vremenom naći cijela Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, Kukuljevićeva, pedijatrija i ginekologija KBC-a Sestre milosrdnice i KB Merkura.
„Ovo je važan korak, istina početni, ali bitan napredak u nastavku realizacije projekta gradnje nacionalne dječje bolnice na južnoj obali Save uz buduću Sveučilišnu bolnicu, čime bismo znatno povećali razinu kvalitete pružanja zdravstvenih usluga najmlađim pacijentima ne samo iz Zagreba, već i svih drugih krajeva Hrvatske”, kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da je riječ o modernoj bolnici, opremljenoj najsuvremenijom opremom, ali i uz koncentraciju izvrsnosti stručnog liječničkog i drugog medicinskog kadra trebala bi predstavljati još jedan centar izvrsnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu. I to je, smatra, važan poticaj da se ustraje na ostvarenju ovog ambicioznog projekta.
Čak 85 posto gradnje subvencionirali bi izvori europske unije, a ostatak bi išao na teret državnog proračuna, donosi Jutarnji list.
