ZAGREB – Vlada je u četvrtak u drugo čitanje u Sabor uputila konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kojim se predviđa ukidanje članarine za više od 95 posto poduzetnika te transformacija Komore u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima

Konačnim prijedlogom tog zakonom propisuje se primjena modela utvrđivanja članarine, prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine, pri čemu će prva skupina biti oslobođena plaćanja članarine.

Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija – ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija – ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.

Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali će posebne usluge i proizvode HGK plaćati po cjeniku posebnih usluga i proizvoda. Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine.

Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom. Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.

Prema postojećem Zakonu o HGK, većina članica, njih 96,7 posto, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga – baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora.

Po riječima državnog tajnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ive Milatića, prijedlogom konačnog zakona uređuju se pitanja statusa, ustrojstva, djelatnosti, definiranja tijela Hrvatske gospodarske komore, njihovog sastava, načina izbora, nadležnosti i odgovornosti, prava i obveza članova te definiranja izvora financiranja na način da se sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, članarina, prihoda od imovine, prihoda od tržišnih aktivnosti te drugih prihoda.

“Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo “staro” za zadržavanje članstva”, rekao je Milatić.

U obrazloženju zakonskog prijedloga navodi se i da je donošenje novog zakonskog okvira u funkciji povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima.

Poduzetnicima je potrebno osigurati što bolju i pravedniju poziciju, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nije  zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina, doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet, ističe se u obrazloženju.