Pokretanje obrazovnog smjera šumarski tehničar u Srednjoj školi Delnice za sada je, čini se, nemoguća misija, ali od te ideje ne treba odustati, jasno je nakon sastanka Koordinacije goranskih čelnika održane u Mrkoplju.

Podsjetimo, ideja o obnovi mogućnosti školovanja za šumarske tehničare prvi je put javnosti predstavljena pred više od godinu dana, a prošlog je proljeća, na temelju te ideje iznesene upravo od strane goranskih načelnika i gradonačelnika, provedena i anketa među goranskim osnovcima.

Potom je SŠ Delnice uputila prijedlog Ministarstvu ali je, napomenuo je Josip Brozović, aktualni predsjednik Koordinacije, iz Ministarstva prosvjete na adresu Srednje škole stigao negativan odgovor. Pojedinosti je pojasnila sjednici nazočna Slađana Srkoč, ravnateljica SŠ Delnice:

»Anketom smo obuhvatili 260 goranskih osnovaca starosti od petog do osmog razreda. Po svakoj godini spomenutih uzrasta zanimanje je iskazalo 16 do 20 učenika pa smo nakon toga napravili analizu materijalnih i kadrovskih uvjeta vezanih uz pokretanje tog smjera.

Materijalne uvjete zadvoljavamo bez problema, a kad je o kadrovskima riječ, trebali bismo zaposliti tri diplomirana inženjera šumarstva. Sve to uobličili smo u prijedlog i poslali nadležnom Ministarstvu, odakle nam je stigao odgovor da, budući da ne zadovoljavamo kadrovske uvjete, ne možemo pokrenuti taj smjer jer bi morali zaposliti troje ljudi, a sukladno važećim zakonskim odredbama, zapošljavanja novih ljudi u državnim službama ne smije biti, i to bez obzira na izvore financiranja«, rekla je Srkoč, a sliku trenutačnog stanja u goranskim osnovnim i srednjim školama potom je ponudila Edita Stilin, pročelnica Odjela za odgoj i obrazovanje PGŽ-a.

Brojke ne idu u prilog

»U deset goranskih osnovnih škola trenutačno je 1.088 učenika, a u tri srednje je njih 303, pri čemu ih je u Željezničko-tehničkoj školi Moravice 154, u SŠ Delnice 112 te i čabarskoj SŠ »Vladimir Nazor« 37. Po prvim razredima u Moravicama ih je 41, Delnicama 25 i Čabru šest.

Broj učenika osmih razreda ove školske godine u goranskim je osnovnim školama 139, a budući da pri upisima u srednju školu iz Gorskog kotara odlazi minimalno njih oko 40 posto, jasno je da za iduću školsku godinu možemo računati na 70-ak učenika.

Njima je ponuđeno devet obrazovnih smjerova, a bi li među tih sedamdesetak bilo njih dovoljno za novi smjer, teško je u ovom trenutku reći. No, mi ćemo kao PGŽ sigurno podržati vašu inicijativu, mada odluku o novom obrazovnom programu donosi Ministarstvo prosvjete, a ne mi«, rekla je Stilin, dodavši kako brojke Goranima baš i ne idu u prilog.

Borivoj Dokmanović, ravnatelj ŽTŠ-a Moravice, trenutačno najveće goranske srednje škole, pojasnio je proceduru koju bi trebalo poštovati, a to znači da bi najprije, da bi se otvorio novi smjer, trebalo u SŠ Delnice ugasiti jedan od postojećih, i to četverogodišnji, te nakon toga raspisati upise u novi smjer, pri čemu na umu treba biti da se minimalno šestero učenika mora prijaviti u taj novi smjer.

Ako se taj uvjet ne zadovolji, Ministarstvo ne dozvoljava otvaranje novog smjera.

Tako »zbore« zakoni, pravila, paragrafi i odredbe, a stanje na terenu je potpuno drukčije, o čemu je sjajno posvjedočila za tu temu itekako meritorna osoba, voditeljica Uprave šuma podružnice Delnice – jedne od najvećih hrvatskih podružnica HŠ-a – Ivana Pećnik Kastner, čije je riječi itekako moguće shvatiti kao zvono za uzbunu, ne za školarce, već za temeljnu goransku djelatnost, što šumarstvo nedvojbeno jest:

»Na području naše podružnice, a ona uz cijeli Gorski kotar obuhvaća i Rijeku te Klanu, mi imamo zaposlenih 170 šumskih tehničara. Njihova prosječna životna dob je 51 godina, a u nekoliko narednih godina – po procjenama koje smo napravili – u mirovinu odlazi njih 80, znači gotovo pola!

Naravno da nam odlazak tolikog broja stručnjaka predstavlja problem pa smo u potpunosti uz inicijativu o obnovi obrazovnog smjera šumarskog tehničara u SŠ Delnice, a u našem postojećem kadru čak imamo i mogućnost rješenja za mjesta profesora«, najavila je Pećnik Kastner.

Treba se boriti

Sjednici nazočni goranski čelnici nisu se mirili s činjenicom da zakoni u tako velikoj mjeri mogu blokirati opstanak i razvoj šumarstva koje je stoljećima tradicija ovog kraja.

David Bregovac, načelnik Općine Fužine, rekao je kako se, bez obzira na važeće zakonske odredbe, treba boriti za otvaranje ovog, kao i eventualno drugih obrazovnih smjerova jer je to uvjet opstanka ljudi na ovom prostoru.

Gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić istaknula je kako interes dvadesetak učenika po generaciji predstavlja snažan argument te treba raditi sve da bi se prema potrebama Gorskog kotara načinila zakonska iznimka, a načelnik Skrada Damir Grgurić rekao je kako se protiv pesimizma i rečenica tipa »ne možemo zbog zakona ovo, ne možemo ono« treba boriti jer da su se Hrvati tako ponašali 1991. godine, Hrvatske ne bi bilo.

Mišel Šćuka, načelnik Ravne Gore, predložio je da se pokuša razmišljati u smjeru ukidanja obrazovnog smjera za stolare koji je, pokazuju upisi posljednjih godina, potpuno neatraktivan.

»Umjesto njega pokrenimo program obrazovanja za šumarske tehničare«, predložio je Šćuka, a ravnateljica Srkoč rekla je kako ukinuti jedan smjer nije nimalo lako, jer to znači i otkaze uposlenicima, ali će o toj ideji svakako raspravljati na Školskom odboru.

Novi rok 30. lipnja

Zaključak najzanimljivije točke sastanka Koodinacije je bio da će se s aktivnostima vezanim uz obnovu obrazovnog programa za školovanje šumarskog tehničara nastaviti kako bi se najkasnije do 30. lipnja iduće godine iznova mogla ta ideja prijaviti Ministarstvu prosvjete.