Nakon proglašenja lockdowna u Austriji mnogim skijašima smrznuo se osmijeh na usnama / Foto HULJS
Velik dio onih koji planiraju na snijeg je cijepljen ili je prebolio COVID-19, ali i dalje ostaje puno nedoumica s obzirom na stalne promjene pravila, a stvara se i svojevrsna polarizacija između zemalja koje će skijaše mamiti blažim mjerama, i onih koje će nastojati pooštriti mjere kako bi svele na minimum širenje virusa
povezane vijesti
Odluka Austrije o dvadesetodnevnom lockdownu bila je »hladan tuš« za mnoge skijaše, ali i agencije koje prodaju skijaške aranžmane. Poznato je kako je austrijski kancelar Alexander Schallenberg rekao da će karantena trajati 20 dana, a to bi znači bilo do 13. prosinca i ostalo bi dosta da se većina skijališta otvori pod normalnijim uvjetima uoči Božića.
No, već početkom prošlog tjedan neka su skijališta, koja su već prije najave lockdowna krenula s radom – a njih je ipak manji broj – javljala kako su žičare ponovo otvorene.
Naime, iako je uveden lockdown, skijanje se smatra sportom, odnosno aktivnošću na otvorenom te je rad žičara i dalje moguć, ali uz uvjet da skijaši imaju dokaz o cijepljenju ili oporavku od COVID-19 bolesti za korištenje žičara i staza.
Uz to, FFP2 maska je potrebna u žičarama i gondolama, koje na skijalištima jedine i rade. Jasno je da se u Austriji, jednoj od najjačih europskih skijaških destinacija, do početka prave skijaške sezone žele vratiti u narančasto ili zeleno, odnosno smanjiti broj novozaraženih kako bi odradili koliko-toliko dobru zimsku sezonu.
Ljubitelji skijanja i snowbordanja
Okupljaju ljubitelje skijanja iz svih dijelova Hrvatske s idejom da svima približe taj sport i rekreaciju te pokušaju ostvariti što povoljnije skijanje. Redovito u Nassfeldu organiziraju krajem siječnja Hrvatski skijaški festival gdje se održava i utrka te party. |
Nitko nije kriv
Sa zatvaranjem Austrije, skijaški se interes počeo prelijevati u druge zemlje u kojima se odmah povećao broj rezervacija i upita. No, i u drugim se zemljama, poput na primjer Njemačke, najavljuje mogućnost nekog oblika zatvaranja, a u Italiji su ovoga tjedna najavili pooštravanje pravila oko ulaska na skijališta pa je još uvijek puno neizvjesnosti.
Svima je, naime, u interesu raditi jer su lani izgubili taj značajan dio turističkog kolača i sigurno je da bi ih gubitak još jedne sezone gurnuo u ponor, pa i ne čudi da se ove godine (još uvijek) ne čuju apeli za opće zatvaranje skijališta, kao što je to bilo lani, kada je skijanje podijelilo Europu.
Bilo je to, naime, ne samo gospodarsko, nego i prvorazredno političko pitanje. Vlade Njemačke, Italije i Francuske pozvale su tada na zatvaranje skijališta u Europskoj uniji, a tadašnja kancelarka Angela Merkel najavila je da će ispitati može li se to postići.
Najglasniji u toj inicijativi bili su Talijani koji su u prvom valu najviše bili pogođeni globalnom pandemijom bolesti COVID-19, pa je talijanski premijer Giuseppe Conte objavio kako za božićne blagdane neće biti skijanja i u razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom založio se za »europsku koordinaciju po tom pitanju«. Conteov prijedlog podržao je i bavarski premijer Markus Söder (CSU).
S druge strane Austrija je lani u ovo vrijeme bila protiv zatvaranja, te su najavili da će, ako dođe do nadnacionalnog zatvaranja skijališta, tražiti i obeštećenje od Europske unije, s obzirom na to da su procjenjivali kako bi ih zatvaranje koštalo 2,4 milijarde eura.
I sve to Austrijanci su tražili unatoč činjenici da je u toj zemlji prije točno godinu dana podignuta i prva tužba u kojoj se od države tražila odšteta za širenje pandemije. Riječ je o slučaju iz poznatog zimovališta Ischgl u austrijskom Tirolu gdje se skijalo i nakon što je bilo jasno da virus kruži među ljudima.
Više od 6.000 ljudi iz 45 zemalja navodno se zarazilo upravo tamo, zbog čega je pod istragom bilo pet osoba, uključujući četiri lokalna dužnosnika, a državu Austriju tužila je jedna udovica čiji je suprug preminuo od COVID-19 bolesti.
Tražili su odštetu od oko 100.000 eura, ali novac neće dobiti jer, kako je ovih dana objavilo tužiteljstvo u Innsbrucku, istraga o širenju koronavirusa u Ischglu u proljeće 2020. godine je obustavljena i protiv nikoga neće biti podnesene kaznene prijave. »Nema optužbe. Nema dokaza da je netko krivo učinio bilo što ili propustio učiniti išta kako bi povećao rizik od zaraze«, objavilo je tužiteljstvo.
Gubitke nadoknađuju skupljim ski passom
Općenito govoreći o navikama hrvatskih skijaša, rekao je kako u Hrvatskoj postoje dvije skupine skijaša. Prva su oni koji imaju velike budžete za skijanje i nisu toliko ograničeni cijenama. Oni idu u hotele. Drugi su oni koji paze na financije i radije biraju smještaj u apartmanima. Tu je i skupina skijaša koja i najčešće putuje s HULJS-om, a to su oni koji preferiraju jednodnevne, dvodnevne, trodnevne izlete. – To sve više građana preferira i to najviše oni u dobi između 40 i 50 godina čija djeca ne skijaju ili su već odrasla, kaže predsjednik HULJS-a. |
Polarizacija zemalja
Ova godina u odnosu na lanjsku ipak je drukčija jer je velik dio onih koji planiraju na snijeg cijepljen ili je prebolio COVID-19. No, i dalje ostaje puno nedoumica oko toga kamo se i pod kojim uvjetima može, s obzirom na stalne promjene pravila.
Pitanje je i kamo mogu djeca mlađa od 12 godina koja nisu u režimu cijepljenja, a čini se da će se stvoriti i svojevrsna polarizacija između zemalja koje će skijaše mamiti blažim mjerama, i onih koje će nastojati smanjivati brojke i pooštriti mjere kako bi izbjegle, odnosno svele na minimum širenje virusa. Potvrđuje nam to i Nino Stančić Vidrač, predsjednik Hrvatske udruge ljubitelja skijanja i snowbordanja (HULJS).
– S obzirom na to da pandemija bjesni u cijeloj Europi, pravila se učestalo mijenjaju, odnosno postrožuju, tako da oni koji nisu cijepljeni moraju računati na mnogo neizvjesnosti. Kao prvo, mogu li na skijališta, a drugo, i tamo gdje teoretski mogu na skijalište i bez testa, kao što je slučaj u Francuskoj, pitanje je kakav je režim ulaska u zemlju, kaže Stančić Vidrač, pojašnjavajući kako u Austriji u sadašnjoj situaciji lockdowna može skijati prvenstveno lokalno stanovništvo, kao i jednodnevni posjetitelji, ali je pitanje može li se doći u Austriju, odnosno hoće li netko na granici raditi probleme.
Naime, prema informacijama iz Austrije, dio skijališta je ostao otvoren jer ih tretiraju kao sportska borilišta na otvorenom i kao takvima im je dozvoljen rad. No nema smještaja, ni restorana, ni barova jer je taj dio ponude, dok je na snazi lockdown, zatvoren.
– Interes hrvatskih građana za skijanjem je ove sezone dobar. Ne jako velik, ali daleko od toga da nije dobar. Ono što je vrlo bitno jest da nam školski praznici padaju u termin Nove godine, što svim roditeljima predstavlja veliki problem s obzirom na to da su ti termini iznimno skupi.
S druge strane, jače europske zemlje su isto tada na praznicima i oni su već bukirali pa su hrvatske agencije koje su htjele bukirati smještaj za razdoblje od 2. do 9. siječnja na poznatijim skijalištima mogle dobiti iznimno mali kapacitet.
Kada je riječ o Austriji, problem je i taj što je ta zemlja uvela obvezu da svi stariji od 12 godina moraju biti cijepljeni, a u Hrvatskoj je mali broj djece od 12 do 15 godina cijepljen. Vidjet ćemo što će biti s Italijom koja od 6. prosinca uvodi takozvanu »nadpropusnicu«, odnosno super greenpass.
To znači da svi koji su se planirali testirati, nažalost, u Italiju neće moći na skijanje, odnosno da će od 6. prosinca na talijanski snijeg moći samo oni koji su preboljeli COVID-19 ili su cijepljeni. Važno je naglasiti i to da će COVID-potvrda vrijediti devet mjeseci, a ne godinu dana, kaže predsjednik HULJS-a, poručujući svima koji su planirali u Italiju na skijanje, a nisu cijepljeni, da će od toga morati odustati.
Slovenska skijališta preživjela zahvaljujući državi
Iako je snijeg padao sve do svibnja. Manuela Božič Badalič, predsjednica Udruženja slovenskih operatera žičara za slovenski je dnevni list 24ur kazala kako u Sloveniji očekuju da će ove godine situacija biti ipak normalnija, jer je lani bila »čista katastrofa«. – »Normalno« znači dovoljno snijega i barem malo smirivanje epidemije, kazala je, dodajući kako mnoga skijališta ne bi preživjela ponovno zatvaranje. Prošlogodišnja zatvaranja gurnula su ih »u ponor« i većina je imala čak 80 posto pad rezervacija i prodaje. Primjerice, na Kaninu skijaši u normalnim godinama skijaju gotovo šest mjeseci, a lani su skijali samo 35 dana. Skijališta su preživjela samo zbog pomoći države koja je sufinancirala djelatnike te pokrila 40 posto izgubljenog prihoda. Da skijaši vjeruju u skijašku sezonu na, primjerice, Pohorju, piše ovaj list, dokazuje i ovogodišnji rekord pretprodaje sezonskih ulaznica. Do sada ih je prodano više od 1.600, što je 30 posto više od najboljih godina do sada. I to unatoč činjenici da su sezonske karte skuplje 10 posto, a dnevne čak 20 posto. Karte su na većini slovenskih skijališta u prosjeku poskupjele za najmanje pet posto. U pretprodaji, koja za većinu skijališta traje do kraja ovog mjeseca, mogu se kupiti i jeftinije. |
Jahorina rasprodana
No, moći će, primjerice, u Francusku ili tamo gdje su mnogi bili i lani – na Jahorinu, u susjednu Bosnu i Hercegovinu.
– Francuska je uvijek »in« za određeni dio skijaša iz Hrvatske. Imaju mali i skučeni smještaj za naše pojmove, nije preskup, a skijališta nude jako puno.
Staze su dobre i dugačke, 300 do 500 kilometara, što se teško može naći u ijednom od talijanskih ili austrijskih skijaških centara. Aranžman za Francusku, s uključenim smještajem, prijevozom i ski passom, može se naći već za 3.500 kuna po osobi i ove godine će velik broj hrvatskih skijaša otići u manja francuska skijališta koja su puno povoljnija, kaže Stančić Vidrač, koji također vjeruje da će mnogi na kraju opet i ove godine put Bosne i Hercegovine koja je lani, s obzirom na činjenicu da je velik dio zapadnoeuropskih skijališta bio zatvoren, jednostavno – eksplodirala.
– Jahorina je jako puno uložila u infrastrukturu već lani, ulažu i ove godine, i dobar dio ljudi će se sigurno vraćati tamo jer im je lijepo, blisko mentalitetu, cijene su povoljne… Dodatno, na Jahorini sada moraju implementirati sve svoje znanje, posebno ako ne bude puno snijega kako je bilo i lani.
Koliko sam čuo, lani je jako puno Istrana otišlo na Jahorinu i čini se da dio planira ići i ove godine, dodaje predsjednik Hrvatske udruge ljubitelja skijanja i snowbordanja.
Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, kaže kako je samo ove godine u ovo skijalište koje sada ima kapacitet od oko 7.000 ležajeva i na kojemu se trenutačno gradi čak 17 hotela istovremeno, u infrastrukturu uloženo oko 60 milijuna eura.
– Ove godine u pogon ćemo staviti pet novih žičara. Sada traju posljednji testovi i sve će od 1. prosinca biti u funkciji. Tu je i nova gondola Poljica čiji dizajn potpisuje poznati talijanski dizajnerski studio Pininfarina i koja ima toplu vezu s Olimpijskim barom.
Riječ je o sigurno najmodernijoj gondoli u Europi koja ima i polaznu i izlaznu stanicu s njihovim dizajnom, a kapaciteta je 3.600 skijaša na sat. Radili smo i nove dvije šesterosjedne žičare, od kojih je svaka kapaciteta 2.400 skijaša.
Isto tako smo napravili dva nova ski lifta tipa sidro i tipa tanjur na lokaciji Rajska dolina. Osim toga, nakon čak 30 godina smo obnovili stazu Olimpijski spust. Pored šestosjeda Trnovo smo uredili novi poligon za djecu s pokretnom trakom dužine 170 metara.
Uložili smo i u rasvjetu staze »Novak Đoković« tako da sada imamo pet kilometara staze pogodne za noćno skijanje. A novost je i sedam kilometara sustava za zasnježivanje, rekao je Ljevnaić, ističući kako su već sada prosinac i veljača na Jahorini – rasprodani!
– Ostali su nam slobodni siječanj i ožujak, kada planiramo još jedan DJ festival Brodolom sa svjetskim imenima, kazao nam je direktor OC-a Jahorina, dodajući kako su jako puno uložili i u marketing te organiziraju čitav niz koncerata kako bi privukli goste.
Tako će otvorenje biti uz Ćevap party 3. prosinca, kada nastupa Toni Cetinski, a kroz čitav prosinac na ovom će skijalištu gostovati brojne zvijezde s ex-Yu prostora, među ostalima i Bijelo dugme koje će se u punom sastavu okupiti nakon punih trideset godina.
Kronplatz i dalje popularan, čak i ljeti
Kazao je kako je lani sve bilo zatvoreno čak osam mjeseci, nešto su radili samo skijaši profesionalci, ali i kako je nakon tog dugog lockdowna ovog ljeta bio nikad veći interes za ljetnim dolascima. – Ja sam gore već 30 godina i nisam mogao vjerovati koliko smo tijekom ljeta imali upita i rezervacija, ne sjećam se da je ikad bilo toliko. Nevjerojatno koliko smo posla imali, kazao nam je ovaj Riječanin. |
Korona-garancija
Ekspanziju ovog skijališta pratila su i ulaganja u komunalnu infrastrukturu u okruženju skijališta. Tako je ove godine kompletno rekonstruirana prometnica od Pala do Jahorine, a izgrađena je i još jedna obilaznica kako bi pristup skijalištima bio olakšan.
– No, ulažemo puno i u promociju jer želim da Jahorina postane centar dobrog skijanja i provoda. Isto tako je važno da imamo najbolji odnos cijene i kvalitete. Ako odete u Italiju, Austriju, nebitno koju zapadoeuropsku zemlju, ski pass ćete platiti 50 ili 55 eura.
A tu je sve isto, samo u markama, znači upola jeftinije. A žičare su sve bolje, staze uređenije, kupili smo i nove ratrake… Osim toga, dajemo korona-garanciju. Naime, tko god bukira i mora odustati zbog oboljenja, vraćamo mu novac, tako da skijaš nema nikakav rizik.
Što se tiče mjera, prije nekoliko dana smo potpisali ugovor s privatnim laboratorijem tako će se na Jahorini provoditi testiranja na COVID-19 za sve one koji pri povratu u svoju zemlju trebaju PCR test. Gosti neće morati odlaziti u laboratorij, već se im djelatnici laboratorija doći napraviti test u sobu.
Jednostavno, potrudili smo se da sve bude dobro organizirani. Isto tako, svaku večer se dezinficiraju žičare, a obavezna će biti maska ili bandana preko lica. To je mjera koja će na svakoj žičari biti obavezna, rekao je naš sugovornik.
S obzirom na to da su im već dva mjeseca sezone rasprodana, očekivanja su velika, pa se tako na Jahorini nadaju najboljoj sezoni dosad.
– Lani, ali i u godinama prije pandemije, osjetilo se povećanje dolazaka skijaša iz Hrvatske, pa tako i s Kvarnera i iz Rijeke. Odmah nakon proglašenja lockdowna u Austriji, imali smo porast upita iz Hrvatske, kazao nam je na kraju Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, inače Riječanin koji je ove godine ponudu popularnog BiH skijališta predstavio i u gradu na Rječini.
