RIJEKA – Nedavno je objavljen novi broj poznatog i popularnog časopisa Jurina i Franina, istarskog kalendara za 2022. godinu. Riječ je o 68. broju ovog zavičajnog godišnjaka koji će iduće godine biti stogodišnjak. Naime, istarski kalendar s prekidima izlazi od kraja 1922. godine, kada je prvi broj s nazivom Jurina i Franina, narodni koledar za Istru u Trstu tiskan za 1923. godinu.

Ove godine, u 99. godini od izlaženja prvog broja, istarski je godišnjak dobio novog urednika – novinara Vladu Mandića te novog izdavača – porečku tvrtku 5 do 12 Vladimira Bugarina, kao i novo, a dijelom staro uredništvo u kojem su: uz urednika Mandića, Vanesa Begić, dr. sc. Slaven Bertoša, Vladimir Bugarin, dr. sc. Darko Dukovski, Marijan Milevoj, dr. sc. Ivona Orlić, Milan Rakovac, Mirjan Rimanić, dr. sc. Evelina Rudan i Davor Šišović.

Istarski zavičajni časopis

Novo uredništvo časopisa na tragu je prethodnih uredništava, pa je Jurina i Franina ostao veoma sadržajan, štoviše obimniji je od prethodnih, te brojne i raznolike priloge donosi na 220 stranica. Koliko je Jurina i Franina za Istru važan, govori već prvi prilog novoga broja u kojemu Goran Prodan piše o preminulom Dragi Orliću, prethodnom uredniku i izdavaču časopisa, koji je pak njegovo uređivanje i izdavanje 2018. preuzeo od Miroslava Sinčića i buzetske tvrtke Reprezent. Citirajući Orlićeve riječi iz godine u kojoj je preuzeo odgovornost za godišnjak: »Ne moremo puštiti da se Jurina i Franina zatare. To je naš ponos, naše bogatstvo…«, Prodan zapravo sažima i stav i entuzijazam sadašnjeg uredništva.

– Jurina i Franina je istarski zavičajni časopis. Njeguje običaje Istre i istarsku narodnu kulturu te čakavsko narječje. Istru doživljava u njezinim geografskim granicama (ispod linije Muggia – Preluk s otocima Cresom i Lošinjem te lošinjskim arhipelagom). Tako u novom broju piše i o Kastavštini, Slovenskom primorju te Cresu i Unijama. Zbog njegove zavičajne uloge časopis financijski podupire Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije. Časopis izlazi na hrvatskom standardnom jeziku, a mnoge teme obrađene su i istarskim dijalektom. U ovom broju tradicionalni narodni likovi Jurina i Franina razgovaraju na labinjonskoj cakavici. Autori su istaknuti novinari, publicisti, znanstvenici te kulturni i javni djelatnici, objasnio je urednik Mandić.

Iz sadržaja

Spominjemo samo ponešto iz sadržaja broja za 2022. godinu. Veliki uvodni prilog posvećen je istarskim voltama, a potpisuje ga urednik Mandić; Ana Galant piše o likovnoj reinterpretaciji Jurine i Franine, Denis Kontošić o tome kako je praideja o prirodnoj poljoprivredi rođena u Barbanu, Davor Mandić o prvoj istarskoj partizanskoj četi, a također o Istranima na Golom otoku. Mirjan Rimanić analizira što pričaju grbovi na pazinskom kaštelu, o skulpturama na Vangi piše Anton Percan, o Fažani kao nekada zabranjenom mjestu za turiste priču donosi Zvjezdan Strahinja, a Jerko Sladoljev promišlja aktualna pitanja pod naslovom: Turizam nakon respiratora. Ivona Orlić predstavlja šest desetljeća Etnografskog muzeja Istre, Sandra Zrinić Terlević potpisuje priču o revitalizaciji željezničke pruge Rovinj – Kanfanar. U nizu povijesnih, ali i aktualnih tema je i ona Davora Šišovića o istarskoj supi, kao i priča Branka Šuljića o kastavskoj Beloj nedeji. Godišnjak donosi i priloge o više poznatih osoba podrijetlom iz Istre – Marčelu Brajnoviću, Antunu Motiki, Antonu Martiju, Klaudiju Žiganteu…, objavljuje skladbu Eufrazijana Danijela Načinovića te njegove zagonetke po labinjonski…

Narodni likovi

– Naziv je godišnjak dobio po dva istarska narodna lika – Jurini i Franini. Oni se u dijalozima na istarskom dijalektu kritički osvrću na aktualne događaje i najstarija su kolumna u istarskoj publicistici. Prvi put su se ti narodni junaci pojavili u Našoj slozi prije 150 godina, 16. kolovoza 1871. godine. Dijaloge je napisao urednik Naše sloge Matko Baštijan, svećenik u hrvatskome narodnom preporodu pod vodstvom biskupa Jurja Dobrile. Potom se Jurina i Franina sele u godišnjak Jurina i Franina gdje ostaju do danas. Njihovi dijalozi izlazili su i u Istarskoj riječi te potom desetljećima u Glasu Istre. Od 1960. i utemeljenja Radio Pule i danas svake nedjelje na valovima tog radija Jurina i Franina razgovaraju o aktualnim temama u Istri. Ovi ćakuloni čuli su se i na valovima Radio Rijeke i Radio Kopra, podsjeća Mandić.
Prema njegovim riječima, godišnjak je od prvog broja, od 1922. godine, izlazio u Trstu do 1929. kada su talijanske vlasti zabranile hrvatski tisak. Ponovo je pokrenut 1952. godine i do danas doživio dva kraća prekida izlaženja, kao i promjene imena u Jadranski kalendar te Franina i Jurina. U svojoj dugoj povijesti časopis je promijenio mnoga uredništva i izdavače, a krajem 20. stoljeća nekoliko je godina izlazio tri puta godišnje kao revija za domaćinstvo. Godine 2000. vraćen je tradiciji godišnjaka, a od 2018., brojem za 2019. godinu, izlazi s prvotnim nazivom Jurina i Franina.