Francuski predsjednik

Macron stiže u Hrvatsku, donosi li kao dar ulazak u Schengen?

Jagoda Marić

Andrej Plenković i Emmanuel Macron / Foto Reuters

Andrej Plenković i Emmanuel Macron / Foto Reuters

Konačna odluka bi mogla biti donesena za francuskog predsjedanja koje počinje 1. siječnja



Dolazak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj u javnosti se ponajprije gleda kroz potpisivanje ugovora o kupnji 12 borbenih zrakoplova Rafale, ali u Vladi naglašavaju i važnost podrške koju će Hrvatska dobiti za ulazak u eurozonu i šengenski prostor.


Tako primjerice po pitanju Schengena očekuju da bi još za slovenskog predsjedanja Europskom unijom, odnosno u prosincu ove godine, mogao započeti pravni postupak za donošenje formalne odluke za pristupanje toj zoni, a da bi konačna odluka mogla biti donesena u vrijeme francuskog predsjedanja koje počinje 1. siječnja sljedeće godine.


I Europska komisija i Europski parlament već su potvrdili da je Hrvatska spremna za Schengen, a u Vladi ističu da na to upućuje i činjenica da se u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj, za razliku od ostalih članica Unije gdje nelegalne migracije rastu, broj nelegalnih prelazaka granice smanjio za 38 posto, što dodatno potvrđuje da je hrvatska policija spremna čuvati i vanjske granice Europske unije.


Nadzor teritorija




Ugovor o kupnji Rafalea značit će da, kako kažu u Vladi, Hrvatska dobiva najmoćniji zrakoplov na području između Njemačke i Grčke, u »mekom trbuhu Europe«, što će, tvrdi izvor iz Vlade, povećati i hrvatsku geopolitičku važnost jer u blizini nema zrakoplova koji se s Rafalom može mjeriti.


Hrvatska će prvi put imati prigodu nadzirati cijeli svoj teritorij, kopneni i morski, i isključivi gospodarski pojas, a očekuje se da će prvi avioni u Hrvatsku stići krajem 2023. ili početkom 2024. godine.


Uz taj ugovor u četvrtak će Macron i premijer Andrej Plenković potpisati i Sporazum o strateškom partnerstvu, koji će značiti suradnju u okviru Europskog obrambenog fonda, a Francuska je najveća vojna sila u EU-u i jedina članica EU-a koja ima nuklearno oružje.


Uz to je jedina stalna članica Vijeća UN-a, jedno od najvećih svjetskih gospodarstva, i jedna od stožernih država u Uniji, pa nije čudo da u Vladi imaju viska očekivanja od Macronovog dolaska.


Dvije države sličan su sporazum potpisale i 2010. godine, a sada će on značiti, napominju u Vladi, primjerice i suradnju po pitanju održivog turizma, ali i lokalne uprave.


Posebice je to važno jer je Francuska država koju posjeti najviše turista, a Hrvatska je država koja u EU-u ima najviše turista po glavi stanovnika, te obje moraju tražiti rješenja za održivi turizam.


Očekuje se i suradnja, posebice kad je u pitanju očuvanje kulturnih dobara, u obnovi od potresa.


Jačanje stabilnosti


Uz jačanje bilateralnih odnosa, sporazum će značiti i suradnju u jačanju stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi, a hrvatsko iskustvo i poznavanje prilika u, primjerice Bosni i Hercegovini, Kosovu ili Sjevernoj Makedoniji, nema nijedna članica Europske unije.


Takvo bi strateško partnerstvo, uvjereni su u Vladi, zapravo trebalo značiti da Hrvatska postaje »privilegirani partner Francuske u ovom dijelu Europe«.


Predsjednik Macron u Hrvatsku stiže u srijedu popodne i za taj dan je, kako se doznaje u Vladi, predviđena radna večera s premijerom Plenkovićem. U četvrtak ujutro će Macrona sa svim državnim počastima primiti hrvatski predsjednik Zoran Milanović.


Potom će francuski predsjednik na Spomeniku domovine položiti vijenac, a ta je lokacija odabrana jer je iskazao želju da oda počast Hrvatskoj i njezinim građanima. Tada slijedi sastanak s premijerom Plenkovićem koji je njegov službeni domaćin u Hrvatskoj.


Posjet francuskog predsjednika završit će svečanim ručkom na koji su, osim državnih dužnosnika, pozvani i uzvanici iz gospodarskog, kulturnog, znanstvenog i sportskog života koji su godinama radili na jačanju veza između dviju država.


Na ručak pozvani i Skoblar, Ćiro i Tereza


U Vladi doznajemo da će među uzvanicima na svečanom ručku biti i Josip Skoblar, nekadašnji nogometaš NK Rijeke, ali i francuskog Olympique Marseillea, koji je 1971. godine postavio rekord tamošnje lige, aktualan i danas, s 44 postignuta gola.


Te godine Skoblar je osvojio i Zlatnu kopačku.


Pozvani su još i Miroslav Ćiro Blažević, ali i Tereza Kesovija, te predstavnici koncesionara Bina Istre, gdje je privatni partner francuska tvrtka Bouygues.