Na kraju studenoga realno je očekivati prve mrazove, čak i u priobalnom području. Stoga nije zgorega pripremiti zaštitu za osjetljive vrste povrća kako bismo spriječili moguće štete. Neke vrste povrća, pogotovo kupusnjače, nisu pretjerano osjetljive na mraz, kelj pupčar recimo tek nakon prvog mraza postaje ukusan. Bob, grašak, luk, mrkva i peršin također mogu preživjeti niske temperature od -4 do -5°C, ali samo ako traju kraće vrijeme, pa je ipak najsigurnije pokriti ih agrotekstilom. Cikla i repa mogu biti oštećene na -3°C, pa će i njih trebati pokriti.

Najosjetljivije su mlade biljke, jer ako temperatura zraka padne ispod 0 °C, voda u stanicama biljke se smrzne i pretvori u led. On se povećava kada se voda smrzne, pa u biljkama razbija stanice iznutra, a kupusnjača umire. Posebno je opasno za biljke naglo odmrzavanje nakon izlaska sunca.

Mnogo možemo učiniti već i samim odabirom položaja na kojem ćemo posaditi kupusnjače. Dobar položaj im je na dobro osvijetljenom ilovastom tlu, zaštićenom od vjetra. Područja rizika su teška tla ili nizine, u kojima je stalna vlaga, a temperatura je tijekom mraza 2-3 °C niža nego u okolnim područjima.

Ako su kupusnjače zdrave i ojačale su do zime, onda će sadnice bolje izdržati mrazove, no tolerancija niskih temperatura sadnica također ovisi o vrsti kupusa. Primjerice, bijeli kupus može podnijeti hladnoću do -7 °C.

Nakon zamrzavanja, listovi kupusa gube gorčinu, a povrće postaje slatkasto. No, kako se ne bi brinuli o tome hoće li se naše kupusnjače zimi smrznuti, najbolje ih je pokriti, ali tako da lišće ne dodiruje pokrovni materijal. Kao pokrov može poslužiti malčiranje, agrofolija, odrezana plastična boca, stare novine, kanta, plastična vrećica, kutija i slično. Biljke se mogu zaštititi čak i zalijevanjem nekoliko sati prije početka niskih temperatura, a to je obično noću. U tom slučaju voda u mrazu isparava s tla, temperatura se blago povećava, a hladan zrak ne pada na površinu tla. Zalijevanje treba ponavljati svakih 15 do 20 minuta. Zaštita biljaka polijevanjem dat će efekte kod malih vrijednosti mraza.

Ako se kupusnjače ipak smrznu jer ih niste uspjeli na vrijeme zaštititi, možete im pomoći da prežive mraz tako što ćete ih rano ujutro prskati hladnom vodom, tako da se sporije odmrzavaju. Takvo otapanje lagano će ublažiti učinke mraza.

Male površine i gredice je lakše zaštititi nego velike površine. Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri ili cijevi, te drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama ili agrotekstilom, ali najlon može poslužiti kao zaštita samo kratko vrijeme, jer ispod njega dolazi do stvaranja i kondenziranja vlage. Na mjestu dodira s najlonom, dolazi do propadanja biljke.

Kroz agrotekstil struji zrak i vlaga, a što biljci omogućava disanje i oko nje se ne nakuplja vlaga, pa nema truljenja. Debljina agrotekstila može biti različita, što utječe i na zaštitu od vremenskih uvjeta, a po potrebi se agrotekstil može koristiti i kao dvostruki sloj. Jednostavan je za postavljanje, ne zahtijeva armaturu.

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatre na strani odakle puše vjetar, pa će dim biti nošen preko biljaka koje želimo zaštititi. Gusti dim se dobije kada palimo vlažnu slamu, sijeno, drvo, lišće, krpe ili nešto što sporo gori.