Gabrijela Žalac / Foto Darko Jelinek
Sustav je u međuvremenu instaliran, no službenici u Ministarstvu, s kojima su istražitelji razgovarali, uglavnom uopće ne znaju čemu on služi
povezane vijesti
- Primorac opet napada Milanovića: ‘On je dosljedan jedino u odanosti Putinu i Dodiku’
- Konačnost Turudićeve odluke o oduzimanju predmeta EPPO-u ipak zakonski sporna. Slijedi li ocjena ustavnosti?
- Plenković: Beroš se neće vraćati u Sabor; parlamentarna većina je stabilna i inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh
Telegram javlja da se softver koji je u mandatu bivše ministrice Gabrijele Žalac, plaćen više od 16 milijuna kuna s PDV-om, uglavnom iz sredstava EU, uopće ne koristi.
I sama aktualna ministrica Nataša Tramišak navodno se iznenadila kada su ju istražitelji nazvali i pitali za taj skupi program.
Žalac je u srijedu ujutro uhićena zbog sumnje da je svom prijatelju pomogla da dobije posao na javnom natječaju za izgradnju ovog informacijskog sustava u Ministarstvu.
Akciju je iniciralo europsko tužiteljstvo, a osim Žalac, istragom su obuhvaćeni i Tomislav Petric, šef SAFU, agencije koja nadzire trošenje EU novca, te dvojica poduzetnika – Mladen Šimunac i Marko Jukić.
Kakav je to uopće softver?
Prema rješenju o provođenju istrage, Žalac je osigurala da Jukić. koji je poslovno povezan s njezinim prijateljem Šimuncem. sklopi s Ministarstvom ugovor za ugradnju softvera SPUR – strateško planiranje i upravljanje razvojem.
U pitanju je računalno rješenje za strateško planiranje kakvo je Šimunac imao godinama ranije i nudio ga kroz svoje usluge strateškog planiranja i modeliranja na području Jugoistočne Europe za javni i privatni sektor.
U Hrvatskoj ga je promovirao uglavnom jedinicama lokalne samouprave, a navodno je na jednoj od tih promocija upoznao i Gabrijelu Žalac.
Zanimljivo je da je za njezinog mandata Ministarstvo predložilo, a Sabor prihvatio Zakon o sustavu za strateško planiranje i upravljanje razvojem.
Prema tom Zakonu, Ministarstvu je bio potreban upravo jedan “informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem”.
Koliko je točno preplaćen?
Žalac je, sumnjaju sada europski istražitelji, napravila sve kako bi posao nabave osigurala za Šimunca, te s njim povezane firme.
Telegram je u srpnju 2019. otkrio da ga je dobila firma Ampelos i da je softver SPUR plaćen 13 milijuna kuna, iako je bio vrijedan oko 2,6 milijuna kuna.
Vještaci će kasnije to i potvrditi.
“Softversko rješenje takvih funkcija vrijedno je oko 2,1 milijun kuna”, procijenili su vještaci.
Prema Telegramovim izvorima vlasnik tvrtke Ampelos osobno je donio stick sa softverom u Ministarstvo. Tamo ga je preuzeo jedan od državnih tajnika ondašnje ministrice Žalac.
Nitko ne zna čemu služi
Sustav je u međuvremenu instaliran, no službenici u Ministarstvu, s kojima su istražitelji razgovarali, uglavnom uopće ne znaju čemu on služi.
Sama Žalac, prema sumnjama tužiteljstva, također je znala da softver kojim raspolaže Šimunac nije gotov i da nije bio funkcionalno rješenje za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova.
Tvrde da je prilagodila uvjete natječaja da se softver naknadno osposobi u samom Ministarstvu.
Telegram neslužbeno doznaje da su navodno u dva navrata pokušali koristiti tu famoznu platformu, no onda su i oni zaključili da nije funkcionalna.
Kako se branila Žalac?
U svojoj obrani što ju je iznijela nakon uhićenja sama Gabrijela Žalac također je spominjala SPUR.
Najprije je negirala optužbe o pogodovanju uvjeravajući kako se ona nije bavila javnom nabavom već je za to bila zadužena posebna služba unutar Ministarstva.
No, sve je prema njezinim riječima bilo transparentno i ni za koga se nisu namještali natječaji.
“Program SPUR je odličan program, ali ga moji nasljednici u Ministarstvu više nisu koristili. Bilo je priča i o drugim programima kao npr. o e-fondovima i slično”, detalj je iz njezine obrane koji je doznao Jutarnji list.
Zanimljivo je i da je jedna od službenica u odjelu javne nabave Ministarstva još tijekom 2018. upozorila da postupak nabavke informacijskog sustava nije u redu, odnosno da nije u skladu s pravilima.
No, kako je otkrila Slobodna Dalmacija, ona je vrlo brzo nakon toga degradirana.