Zbog asfaltiranja rotora Plumbum do pet sati ujutro u subotu zatvoren je sav promet na Šetalištu XIII divizije, kao i samo raskrižje Plumbum do spoja s Radničkom i Spinčićevom ulicom.

Stanarima je tijekom noći omogućen prolaz do stambenih objekata kao i stanarima ulica Pećine i dijela zatvorene ulice Janka Polić Kamova.

HC vozače upućuje na obilazne pravce te moli sve sudionike u prometu da poštuju privremeno postavljenu prometnu signalizaciju, te budu strpljivi.

Obilazni pravci

Obilazni pravci kretanja vozila su:

• „Rijeka – Kostrena“ – DC8/DC404 (raskrižje Delta/Brajdica) – DC 404 (tunel Pećine) – odvojak „Tower centar“ – kružno raskrižje „Tower centar“ (Radnička ulica – Spinčićeva ulica) – raskrižje NC/DC8 (Spinčićeva ulica – DC8) – DC 8 (Martinšćica);
• „Rijeka – Kostrena“ – DC8 (raskrižje Ul. Slavka Cindirća – Šetalište XIII divizije) – raskrižje Kumičićeva ulica/Kvaternikova ulica – raskrižje Kvaternikova ulica/Radnička ulica – kružno raskrižje „Tower centar“ (Radnička ulica – Spiničićeva ulica) – raskrižje NC/DC8 (Spinčićeva ulica – DC8) – DC 8 (Martinšćica);
• „Kostrena – Rijeka“ – DC8 (raskrižje DC8/Spinčićeva ulica) – kružno raskrižje „Tower centar“ (Spinčićeva ulica ulica – Radnička ulica) – Centar/Vežica

Izgradnja rotora na Plumbumu izvedena je u sklopu sanacije opasnih mjesta na državnim cestama, ovim projektom kao “optimalno rješenje” navedeno je upravo kružno raskrižje.

Ipak, iako je već prije postavljanja završnog sloja asfalta bio pušten u promet, mnogi su već bili sumnjičavi u svrsishodnost novog riječkog rotora.

Ovo raskrižje označeno je kao opasno mjesto na mreži državnih cesta, te je iz tog razloga određena njegova rekonstrukcija, a dio troškova rekonstrukcije pokriven je iz sredstava EU-a.

Izvođač radova na Plumbumu je Strabag, vrijednost ugovorenih radova iznosi 2.491.105,78 kuna (bez PDV-a). Uslugu kompletnog nadzora nad radovima obavlja tvrtka Investinženjering d.o.o., a projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka Rijekaprojekt iz Rijeke.

Je li ovo imalo smisla?

Je li taj novac mogao biti pametnije utrošen?

Kao opravdanje za izgradnju rotora naveden je podatak da se u razdoblju od 2010. do 2020. godine na tom raskrižju dogodilo 35 prometnih nesreća: 11 nesreća u kojima je 15 osoba lakše ozlijeđeno, pet prometnih nesreća u kojima je pet osoba teže ozlijeđeno te još 19 prometnih nesreća koje su rezultirale samo materijalnom štetom.

Međutim, sama kontradiktornost izgradnje rotora pojačana je kod većine stanovnika tog dijela grada činjenicom da će, prema najavama, na Šetatištu XIII. divizije, koja je državna cesta, odjednom, nakon dugo godina »legalno« dozvoliti parkiranje na desnoj kolničkoj traci.

Iako stanovnici tako već parkiraju godinama, sada će se iscrtati parkirna mjesta, jer je mišljenje stručnjaka da je s izgradnjom riječke obilaznice i državne ceste D-404 promet u tom dijelu grada značajno opao, pa je procijenjeno da je jedna kolnička traka dovoljna za normalno odvijanje prometa.

Rotor je – zakasnio

Naime, upravo je mišljenje stanovnika tog dijela grada bilo da rotor nije potreban, jer je promet opao, a crtanje parkirnih mjesta, najprije kao besplatnih, navode kao uvertiru u parking koji će se naplaćivati.

Ovog srpnja, dok je rotor još bio daleko od završetka, razgovarali smo sa stanovnicima ulica Šetalište XIII. divizije i Janka Polića Kamova, ali i stanovnicima Kostrene koji nisu baš oduševljeni ovim poduhvatom, jer smatraju da je rotor – zakasnio.

Oni s kojima smo razgovarali smatraju da je na Plumbumu trebao rotor, ali onda kada je veliki dio prometa išao tom dionicom kao glavnom cestom prema Krku, Crikvenici i dalje prema Senju.

Izgradnjom istočnog dijela obilaznice promet je toliko smanjen da je rotor sada potpuno nepotreban.

Građani su svoje nezadovoljstvo uglavnom izražavali negodovanjem, jer kako kažu, ionako ništa ne mogu promijeniti, pa se obraćaju medijima.

Promet ne trpi improvizacije

Većina nezadovoljnih građana smatra da su radovi jako zakasnili, pa su danas potpuno nepotrebni, a komentari se kreću od toga »da je netko dobio novac pa se posao mora odraditi« pa do toga da će konačno rješenje stvoriti samo nove prometne probleme i zastoje na kružnom toku jer je u blizini semafor.

– Gradnja jednog rotora ima smisla ako sinergija poštuje protočnost, što neminovno zahtijeva usklađenost povezivanja s ostalim rotorima, a promet ne trpi improvizacije ili drugim riječima semaforni break (prekid) među rotorima, rekao nam je Dražen Stević, profesor tehničke kulture, koji učenike podučava prometnoj kulturi i inteligentnim rješenjima u prometu, a u ovom rješenju ne vidi baš neki smisao.

S njim se tada složilo nekoliko sugovornika, koji su negodovali na nelogično postavljene semafore tijekom radova, koji nepotrebno ne samo da su stvarali gužvu, već i moguće konfliktne situacije.

– Bolje da ništa ne kažem za novine, rekao je u srpnju jedan ogorčeni promatrač prometne situacije na Plumbumu.