OPATIJA – Ove godine ne očekuje se posebno visoka stopa inflacije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na tradicionalnom godišnjem savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista, koje je jučer počelo u Opatiji na temu »Ekonomska politika 2022. – postpandemijski izazovi«.

Pojasnio je i da je inflacija u velikoj mjeri rezultat lanjske deflacije i aktualnog rasta cijena energije.

– Najvećim dijelom inflacija je uzrokovana rastom cijena energije, ali raste i temeljna inflacija, odnosno rast neenergetskih dobara i usluga.

Prema njegovim riječima, cijene ostalih sirovina nemaju tako snažan rast kao što je to sa skokom cijena nafte.

– Inflaciju uzrokuju i poremećaji u lancima opskrbe zbog čega proizvodnja ne može biti tako efikasna, što onda dovodi do rasta cijena.

Manjak materijala i opreme postali su najvažniji ograničavajući faktori proizvodnje, uz nedostatak radne snage.

Guverner HNB-a dotaknuo se i rasta cijena nekretnina koje, prema njegovim riječima, u posljednjih šest godina rastu brže od potrošačkih cijena, u EU-u čak i brže nego što je to slučaj s Hrvatskom.

Dosegnuti ciljevi

– Teško je pretpostaviti da ne postoji direktna veza monetarne politike s ovim rastom cijena. Vrlo niske kamatne stope omogućavaju jeftinije zaduživanje za kupovinu nekretnine, a s druge strane potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine. Ne vidim neki odgovor na ovaj rast cijena nekretnina dok se cijena novca, odnosno kamatnih stopa, ne promijeni, kazao je Vujčić. Dodao je i kako su se stvarne i percipirane stope inflacije u Hrvatskoj posljednjih nekoliko mjeseci znatno razdvojile, slično kao što je to bilo i 2008. godine, samo što je ovog puta to razilaženje još oštrije, zaključio je guverner te dodao da bi se, prema sadašnjim očekivanjima, stopa inflacije u idućoj godini trebala zadržati oko 2,2 posto, zaključio je Vujčić.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je pak strateške ciljeve svoje Vlade.

– Hrvatska u iduće tri godine ima i četiri ključna strateška cilja, od kojih su tri izravno povezana s dubljom integracijom u Europsku uniju. Prvi je cilj dovršiti Pelješki most, čime ćemo riješiti pitanje cjelovitosti hrvatskog državnog teritorija te omogućiti gospodarski zamašnjak jugu Hrvatske. Druga dva cilja su ulazak u Schengenski prostor 2022. i u europodručje 2023. godine, čime ćemo podići razinu sigurnosti granica i razvijati ekonomsku otpornost Hrvatske. I četvrto, nabava modernih višenamjenskih borbenih aviona, koji će u Hrvatsku stići 2024. godine, kojima ujedno postižemo i višu razinu sigurnosti stranih ulaganja jer Hrvatska postaje još sigurnija zemlja i investicijska destinacija, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. On je apostrofirao i činjenicu gospodarskog rasta u ovoj godini od 9 posto, čime će Hrvatska, istaknuo je, premašiti razinu realnog BDP-a iz predpandemijske 2019. godine, kazao je premijer, te podsjetio kako se Hrvatska suočava s nekoliko ključnih izazova kojima se nacionalno gospodarstvo i društvo mora prilagoditi.

Bolest i potresi

– To su najteža zdravstvena kriza u posljednjih sto godina koja je pogodila cijeli svijet i promijenila naše živote, duboka ekonomska kriza koja je poremetila globalne trgovinske tokove i uzrokovala rast cijena energenata, proizvoda i prijevoza u mnogim sektorima, zatim klimatska kriza uslijed ubrzanog globalnog zatopljenja koja sve teže pogađa naš način života i koja postaje temom stoljeća, apostrofirao je Plenković te dodao kako se Hrvatska u svim tim otegotnim okolnostima još dodatno suočila i s razornim potresima u Baniji i Zagrebu, koji su prouzročili štetu od 129 milijardi kuna.

– Naša se Vlada suočila s brojnim posljedicama hrvatske ekonomske tranzicije, uključujući krizu u Agrokoru, gubitke u hrvatskim brodogradilištima koje smo platili, ali i nedavnim izazovima naglih pritisaka na rast cijena energenata, kada smo odlučno reagirali. To smo pokazali kad je došlo do rasta cijene energenata – stabilizirali smo cijenu naftnih derivata na 30 dana na 11, odnosno 11,10 kuna te nastavljamo pratiti situaciju i po potrebi ćemo opet reagirati. Što se tiče cijena plina, one će u Hrvatskoj ostati stabilne do početka travnja iduće godine i kraja sezone grijanja, poručio je Plenković.

– Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i o osiguranju odgovarajućeg životnog standarda za hrvatske građane, u proračunu za 2022. godinu osigurali smo dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada, uzeli smo u obzir ozbiljnost demografskih problema i osigurali i dodatna sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. Nadalje, predvidjeli smo sredstva za poticanje funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave, radi osiguranja fiskalne održivosti lokalnih jedinica. Kako bismo usmjerili razvoj gospodarstva u ovom desetljeću, donijeli smo Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koja treba pridonijeti zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji i demografskoj revitalizaciji naše zemlje.

Rekordna zaposlenost

Upravo demografska obnova treba biti temelj jačanja našeg gospodarstva jer o tome ovisi održivost našeg mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava koje ćemo modernizirati u idućem razdoblju i prilagoditi suvremenim potrebama, dodao je premijer. Poručio je i da je cilj 2030. godine doseći 75 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Nadovezao se i na aktualne pokazatelje koji, prema premijerovoj procjeni, već sada ohrabruju.

– Industrijska proizvodnja je u fazi oporavka te je u prvih osam mjeseci ove godine porasla za 7,6 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a robni izvoz istovremeno porastao je za 25,5 posto, što je treći najbrži rast među članicama Europske unije. Broj zaposlenih je krajem rujna veći za 42.000 nego lani i, što je još važnije, čak 20.000 veći nego 2019.godine, dosegli smo ukupno milijun i 585 tisuća zaposlenih, što je dosad najveći broj zaposlenih u rujnu nakon rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti, kazao je premijer, uz zaključak kako svi makroekonomski pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak. Izrazio je uvjerenje da će do kraja mandata njegove Vlade čak i premašiti brojku od sto tisuća novih radnih mjesta.

– Ubrzat ćemo reindustrijalizaciju gospodarstva koristeći nove tehnologije s konačnim ciljem razvoja i konkurentnosti industrija u kojima imamo konkurentske prednosti.To se odnosi na proizvodnju računalne opreme, farmaceutskih proizvoda, strojeva, uređaja, metalnih proizvoda i namještaja, na brodogradnju te prehrambenu industriju i turizam, kazao je premijer Plenković koji se nadovezao i na skoro uvođenje eura što je, apostrofirao je, naša obveza slijedom potpisanog i na referendumu i u Saboru izglasanog Ugovora o pristupanju Europskoj uniji.

Odljev stanovništva

– Za uvođenje eura temeljito se pripremamo i provodimo potrebne mjere kako bismo bili spremni na taj generacijski iskorak za nešto malo više od godinu dana, 1. siječnja 2023. godine, zaključio je Plenković koji je svoje izlaganje zaključio kako je na djelu četvrta industrijska revolucija i tko se ne ukrca na taj vlak, neće imati što tražiti na globalnom tržištu.

U pozdravnom govoru predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, između ostalog, pohvalio je reakciju Plenkovićeve Vlade kojom je odgovorila na aktualnu krizu, dodavši kako je u tom pogledu napravljena velika razlika u odnosu na prethodnu krizu koja je svijet i Hrvatsku počela tresti 2008. godine, a iz koje se Hrvatska realno izvukla tek deset godina kasnije. Upozorio je Ljubo Jurčić na veliki problem gubitka stanovništva, od 200 zemalja u svijetu po intenzitetu odljeva stanovništva Hrvatska je na 13. ili 14. mjestu, a procjene UN-a upućuju da bi do 2050. godine Hrvatska mogla zauzimati 8. mjesto na toj nepopularnoj svjetskoj ljestvici. Jurčić je podsjetio i da bruto nacionalni dohodak u Hrvatskoj iznosi 12.000 eura po glavi stanovnika, dok je na razini EU-a to oko 30.000 eura, a s tim u svezi upozorio je i na lošu produktivnost rada.