Stipan Jonjić / Foto Sergej Drechsler
Svakako treba omasoviti cijepljenje i ne prekidati ga vikendima i blagdanima, kao što je to dosad bio slučaj. Iako je naš bolnički i zdravstveni sustav dosta adaptibilan, u nekom momentu manjak materijalnih i kadrovskih resursa može dovesti do kolapsa, upozorava ugledni riječki virusni imunolog
povezane vijesti
- Pandemija covida dovela je do sve više slučajeva preuranjenog puberteta. Znanstvenici otkrili zašto
- Oporba proziva zbog Beroša: “Ako su ovo uspjeli na mikroskopima, u vrijeme covida bila je pljačka epskih razmjera”
- Stručnjaci upozoravaju na moguće zaraze: “Stranim radnicima treba provjeriti cijepni status”
U Hrvatskoj je proteklog tjedna, s više od 6.300 novih slučajeva u jednom danu, oboren pandemijski rekord u broju novozaraženih. Bolnice se pune oboljelima, pripremaju se dodatni bolnički kapaciteti za prihvat novih COVID-pacijenata, a redovi u kojima građani danas stoje čekajući na cijepljenje, ma koliko dugački bili, ne mogu prekinuti uzlaznu putanju kojom se koronavirus počeo širiti među ljudima.
Trebat će i mnogo više od nekoliko tjedana masovnog cijepljenja, predviđaju stručnjaci, da bi se četvrti pandemijski val u Hrvatskoj počeo ispuhivati. Što se petog vala tiče, kažu, sve su opcije moguće jer je virus nepredvidiv i uvijek može mutirati, ali cijepljenje i dosljedno pridržavanje epidemioloških mjera i dalje ostaje jedini način borbe protiv nevidljivog neprijatelja.
Naš ugledni virusni imunolog, prof.dr. Stipan Jonjić, kaže kako ovakav razvoj situacije kojem danas svjedočimo nije sasvim neočekivan, a pripisuje ga prije svega lošem provođenju preventivnih epidemioloških mjera.
– Brojevi su polako rasli još od kraja ljeta i nije bilo bilo razloga za neki optimizam, ali ne bi bila istina da kažem da sam ovo očekivao, napose zato što je značajan dio populacije ipak procijepljen.
Koliko se sjećam, upozoravao sam da moramo biti oprezni i ustrajati na preventivnim epidemiološkim mjerama, neke su bile na snazi, ali ih se često nije poštovalo, ističe prof. Jonjić. Glavni problem, dodaje, nije samo u broju novozaraženih, već u kaosu koji će se dogoditi ukoliko se »zaguši« zdravstveni sustav.
Opasniji soj
– Iako je naš bolnički i ukupno zdravstveni sustav dosta adaptibilan, u nekom momentu manjak materijalnih i kadrovskih resursa može dovesti do kolapsa, čije posljedice je teško predvidjeti, upozorava.
A mnogi još uvijek ne shvaćaju da je takav scenarij doista moguć, ako se stavovi prema cijepljenju i ponašanje ljudi na svakodnevnoj razini ne promijene.
Dok dio građana koji još ljetos nije ni pomišljao na cijepljenje, sada spremno stoji u dugačkim redovima čekajući na svoju prvu dozu imunizacije, veliki je broj onih drugih, čak i u starijoj životnoj dobi, koji i dalje ustrajno odbijaju cijepljenje kao jedini izlaz iz pandemije.
Delta soj virusa koji trenutno kruži Europom očito se širi puno brže, a čini se da je i opasniji te se lakše širi među mlađom populacijom, ističe Jonjić.
– Ako ovome dodamo činjenicu da niti imunitet stvoren cijepljenjem nije potpuno jamstvo da nećemo biti inficirani, baš kao što nisu dugoročno zaštićeni niti oni koji su preboljeli COVID-19, ne treba nas čuditi ovakav razvoj događaja.
Slušam protivnike cijepljenja koji pogrešno tumače da nema smisla cijepiti se jer je zaštita slaba – to naprosto nije istina i to ljudima netko treba pojasniti.
Svakodnevno slušamo naše infektologe koji upozoravaju da je broj onih koji završe s teškim oblicima bolesti COVID-19 neusporedivo manji kod cijepljenih u odnosu na necijepljene, što je meni kao virusnom imunologu logično i očekivano.
Jer jednom kad virus prodre dublje u organizam, nadzor nad infekcijom preuzima stanična imunost koju također stvaramo cijepljenjem.
Dok jedino antitijela mogu spriječiti ulazak virusa u organizam, ostale komponente nas štite od bolesti, napose onih najtežih. Pored toga, ljudi koji su vakcinirani, ali ipak inficirani, brže »čiste« virus te u konačnici manje i vremenski kraće šire virus, objašnjava Jonjić.
Težina trenutka
Prilika za dobrim procjepljivanjem stanovništva u Hrvatskoj je nepovratno propuštena. Nalazimo se značajno ispod europskog prosjeka od 70 posto cijepljenih, a u neusporedivo smo lošijoj poziciji od jedne Danske ili Portugala, gdje je procijepljenost stanovništva prešla 85 posto.
O lockdownu više nitko i ne razmišlja, no očito je da nismo našli pravi put kako se izboriti protiv širenja ovog virusa. Što nam je činiti u takvoj situaciji?
– Kratkoročno, jedini način da ograničimo širenje virusa jesu preventivne epidemiološke mjere, koje trebamo uvesti i strogo poštovati. To bi moglo pomoći smanjenju brojki novooboljelih za nekoliko tjedana, predviđa prof. Jonjić.
Međutim, na duge staze jedino što će pomoći ostaje cijepljenje, ali za to nam, poručuje, treba masovno cijepljenje kroz idućih mjesec ili dva. Svakako treba omasoviti cijepljenje i ne prekidati ga vikendima i blagdanima, kao što je to dosad bio slučaj, upozorava riječki imunolog.
– Svi mi koji o tome nešto znamo, a napose vlasti, moramo učiniti sve da se građani pravilno upute na prednosti cijepljenja u odnosu na rizike, kratkoročne i dugoročne, koje nosi bolest COVID-19. One koji su od početka sve relativizirali, treba zamoliti da to ne rade, jer zbunjuju ljude, a to nije pošteno, ističe prof. Jonjić.
»Slušam političare koji preporučaju cijepljenje protiv gripe, dok istovremeno svjesno ili nesvjesno ignoriraju težinu trenutka u kojem se nalazimo i činjenicu da je upravo vlast obvezna skrbiti o boljitku građana – u konkretnom slučaju da ih motivira za cijepljenje protiv bolesti COVID-19, i provođenje drugih mjera koje bi obuzdale širenje bolesti.
Naravno, kao i spomenuti političar, i ja pozivam građane, napose osjetljivu odnosno stariju populaciju, da se čim prije cijepe protiv gripe, ali nemojmo miješati kruške i jabuke. Nitko, a posebno odgovorni, nemaju pravo relativizirati opasnost koju nosi ova bolest, čije dugoročne posljedice još nedovoljno poznajemo«, upozorava Jonjić.
Na pitanje o tome možemo li očekivati i peti val do proljeća, odgovara kako je, zapravo, sve moguće.
– Virus je podložan genetičkim promjenama, a kao što znamo, neke od njih mogu učiniti virus još otpornijim na antitijela koja smo stvorili vakcinacijom ili tako što smo preboljeli ovu bolest. Kako god, imunost stvorena cijepljenjem u kombinaciji s preventivnim epidemiološkim mjerama će pomoći u suzbijanju širenja virusa, i krajnje je vrijeme da nešto naučimo iz dosadašnjeg iskustva s ovom pandemijom. Nadam se da će nove epidemiološke mjere biti efikasne i da će se provoditi, zaključuje Jonjić.