Uoči današnjeg potpisivanja koncesijskog ugovora za novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, razgovarali smo s Mortenom Engelstoftom, prvim čovjekom APM Terminalsa, jednog od vodećih operatera koji upravlja sa 75 kontejnerskih terminala diljem svijeta, tvrtke koja je, zajedno s domaćom tvrtkom ENNA Logic odabrana za koncesionara Zagreb Deep Sea terminala.
APM Terminals posluje u sastavu A.P. Moller-Maersk grupe koja je među vodećim svjetskim kontejnerskim brodarima i općenito tvrtkama koje pružaju integrirani servis transporta kontejnera, a nova zajednička tvrtka koju pokreće s ENNA Logicom nosit će naziv Rijeka Gateway, prema projektu Lučke uprave koji je rezultirao izgradnjom novog terminala.

Vrata na Jadranu

Kakva su očekivanja APM Terminalsa od nove akvizicije? Vidite li Sjeverni Jadran kao novu ulaznu točku za transport roba između cijele Srednje Europe i Azije, posebno Dalekog Istoka? Hoće li biti konkurencija lukama Sjeverne Europe ili dodatno rješenje za rastuće potrebe transporta između Azije i Europe?

– Rijeku vidimo kao velik potencijal, ne samo u segmentu transporta morem, nego i šire, u segmentu logistike i usluga. Kako bi zadovoljili tržišta koja opslužujemo, vidimo prostor za veći kapacitet terminala, tako da zaista očekujemo da Rijeka Gateway postane važna ulazna luka za Srednju Europu. Tržišta Dalekog i Bliskog istoka očito su iznimno važna, međutim, preko više hubova poslujemo na Mediteranu, Bliskom i Dalekom Istoku, a moći ćemo otvoriti i pristup ostalim tržištima svijeta, koja će uključivati SAD, Europu i Južnu Ameriku.

Koja tržišta u Europi vidite kao primarna? Jesu li to samo Hrvatska i okolne države ili uslugu namjeravate proširiti?

– Jasno je da su Hrvatska i Srednja Europa primarna ciljana tržišta, ali mi vidimo potencijal da preko Rijeke opskrbljujemo tržišta sve do juga Njemačke.

Kada će, prema vašim očekivanjima, terminal biti u funkciji? Kolika su predviđena ulaganja u opremu i infrastrukturu u prvoj fazi, na sadašnjih 400 metara operativne obale, a kolika u drugoj, koja predviđa izgradnju i opremanje još 290 metara terminala? Kada će druga faza biti u funkciji?

– Očekujemo da terminal bude funkcionalan u roku od tri i pol godine od dana potpisivanja koncesijskog ugovora. U opremanje i infrastrukturu prve faze terminala bit će uloženo više od stotinu milijuna eura, dok će ulaganje u drugu fazu biti i nešto veće. Za sad predviđamo da druga faza zaživi nakon pokretanja prve. U prvoj fazi terminal će, uz ostalo, biti opremljen s tri kontejnerska mosta za prekrcaj kontejnera između broda i obale, a u drugoj fazi bit će dodan još jedan.

Želimo uspostaviti vrata na Jadranu, za transport za potrebe hrvatskog i srednjoeuropskog tržišta, kako bi rješenja iz našeg integriranog sustava logistike u transportu kontejnera mogli ponuditi širokom spektru važnih klijenata

Koliki promet kontejnera očekujete u prvoj i drugoj fazi? Hoće li terminal dostići promet od milijun TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera) u prve dvije godine poslovanja, kako je bilo traženo uvjetima natječaja i kada će terminal doseći svoj puni kapacitet?

– Terminal će raditi od prvog dana, međutim, točne brojke ne možemo iznijeti u ovom trenutku, jer je riječ o osjetljivim poslovnim podacima.

Kako će se novi terminal odraziti na poziciju Rijeke u kontejnerskom transportu, u usporedbi s ostalim lukama Sjevernog Jadrana, posebno Koprom i Trstom? Može li, sa svojom dubinom mora i kapacitetom, Rijeku učiniti prvom lukom ticanja za brodove na linijama s istoka i kako će se to odraziti na količine tereta?

– Terminal će imati superiorna maritimna svojstva i bit će opremljen najvećim kontejnerskim mostovima dostupnim na tržištu, sposobnim prekrcavati kontejnere s brodova kapaciteta do 24 tisuće TEU-a. S ovakvim sposobnostima, Rijeka Gateway će imati opciju da bude prva luka ticanja u bilo kojoj rotaciji na servisima između Azije i Mediterana u budućnosti. Terminal će se usredotočiti i razvijati upravo ta tržišta, koja može najbolje servisirati.

Nova zapošljavanja

Koliko radnih mjesta će kreirati sam terminal, u obje faze, a koliko na vezanim radnim mjestima u pratećim industrijama i uslugama, prema vašem iskustvu s terminalima slične veličine kojima upravlja vaša tvrtka? Hoće li se u zapošljavanju oslanjati na domaću radnu snagu i jeste li istražili tržište rada, raspolažu li Rijeka i okolica s dovoljno kvalificirane radne snage za rad terminala?

– U prvoj fazi na terminalu će biti otvoreno blizu 400 radnih mjesta. Za indirektna radna mjesta, vezana uz rad terminala, tu brojku treba pomnožiti barem s dva, tako da će na njima biti zaposleno još oko osamsto ili više ljudi. Naš je cilj zapošljavanje čim većeg broja lokalnih radnika, od samog početka rada, no koristit ćemo i stručna znanja iz ostalih dijelova sustava APM Terminalsa kako bi osigurali da zaposlenici budu vrhunski obučeni za rad. Sigurni smo da ćemo novi terminal popuniti stručnim i dobro obučenim zaposlenicima.

U Rijeci već posluje jedan kontejnerski terminal, Vrata Jadrana (AGCT) kojim upravlja filipinski ICTSI. Lani je prvi put ostvario promet veći od 300 tisuća TEU-a. Hoće li za oba terminala biti dovoljno tereta da posluju s punim kapacitetom?

– Mi ćemo se fokusirati na rad našeg terminala na kojemu planiramo rast poslovanja od samog starta, tako da smo vrlo sigurni u dobre rezultate.

Lučka uprava Rijeka priprema dokumentaciju za daleko veći projekt kontejnerskog terminala na Krku, s kapacitetom do tri milijuna TEU-a. Hoće li APM biti zainteresiran i za taj projekt?

– Tu pričamo o vrlo dugoročnim planovima. U ovom trenutku fokusirani smo na to da projekt Rijeka Gateway pretvorimo u veliki uspjeh.

Kako se trenutna situacija u kontejnerskom prijevozu, s velikim opterećenjem luka i brodara i disbalansom između rastuće potražnje i dostupne ponude brodskog prostora odražava na vaše planove za pokretanje rada novog terminala? Hoće li takva situacija, ako potraje, dodatno ubrzati puštanje terminala u rad, kako bi se zadovoljila potražnja za prijevozom kontejnera?

– Izgradnja i opremanje na terminalu potrajat će nekoliko godina. Teško je sada predvidjeti kako će izgledati buduća dinamika u kontejnerskom brodarstvu i lučkom poslovanju, u trenutku kad terminal bude spreman za rad.

“Opaki krug”

Koje su kratkoročne i srednjoročne mjere potrebne da se postigne ravnoteža ponude i potražnje u kontejnerskom transportu? Nedavno ste izjavili kako je potrebno “razbiti opaki krug” koji je stvoren na tržištu, što ste pod tim mislili?

– Taj opaki krug povećane potražnje uzrokuje prekide i zastoje, koji onda rezultiraju još snažnijom potražnjom, jer kompanije nastoje osigurati kontinuitet svoj opskrbnih lanaca, a bit će prevladan onda kad se situacija stabilizira i okolnosti postanu predvidljivije. Trendovi potrošnje mogu se brzo mijenjati, ali promjene u cijelom opskrbnom lancu obično zahtijevaju nešto više vremena. Kratkoročno, kao operater terminala, možemo optimizirati planiranje naših operacija, kako bi osigurali najveću moguću produktivnost, tijesno pritom surađujući s klijentima, kako bismo unaprijed znali potrebe njihove opskrbe. Uz to, radimo sve što je u našoj moći da budemo fleksibilniji u slučajevima kada se treba prilagoditi izmijenjenim rasporedima dolaska brodova na naše terminale ili kada treba prihvatiti dodatne količine tereta. No, na koncu, strateški pomak ka zadovoljavanju potražnje bit će baziran na sposobnosti kompanija da kombiniraju svoje fizičke prednosti i sredstva s tehnologijama, vidljivošću i sposobnošću djelovanja. U lučkom biznisu to znači da našim klijentima moramo osigurati bolji uvid u njihov teret i gdje se trenutno nalazi. Naši klijenti koji su često posrednici između krajnjih kupaca na tržištu i njihovog tereta na brodovima i na našim terminalima trebaju bolji pregled, kako bi znali točno što se zbiva s njihovom robom u svakom trenutku. Vjerujemo da to možemo postići digitalizacijom.
U vremenima kad neočekivano postaje normalno, dostupnost podataka u realnom vremenu ključna je za zadovoljavanje rastućih očekivanja klijenata. To ukazuje na potrebu za ulaganjem u tehnološka rješenja koja, iako već poznata u prošlosti, tek sada u vrijeme pandemije i svih njenih efekata postaju prepoznatljiva.

Dinamična situacija

Kako će nedostatak vozača kamiona i dostupnih lučkih i skladišnih kapaciteta u lukama u kojima se teret uglavnom iskrcava, kao i dalje u logističkom lancu, utjecati na transport kontejnera u idućih nekoliko godina? Postoji li potreba za gradnjom dodatnih brodova i učinkovitije lučke infrastrukture? Kada očekujete da se prilike na tržištu vrate “u normalu”, u cijelom lancu opskrbe?

– Situacija je trenutno vrlo dinamična, tako da ne želim ništa dugoročno predviđati. Kontejnerski biznis podložan je neizvjesnosti, zbog volatilnosti veće od uobičajene, uslijed privremenosti kako potražnje tako i prekida u lancu opskrbe.
Komentirati mogu jedino iz perspektive lučkog operatera gdje, kako sam već spomenuo, vidimo potrebu za suvremenim, dobro vođenim terminalima, kad je riječ o velikim hubovima koji opslužuju čitave kontinente, kao i kad je riječ o terminalima za opskrbu lokalnih i regionalnih tržišta. Stoga će i Rijeka Gateway terminal adekvatno zadovoljavati potrebe tržišta.

Koja je motivacija APM Terminalsa za ulaganje u Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal u Rijeci?

– Naš osnovni motiv može se jednostavno objasniti – želimo uspostaviti vrata na Jadranu, za transport za potrebe hrvatskog i srednjoeuropskog tržišta, kako bi rješenja iz našeg integriranog sustava logistike u transportu kontejnera mogli ponuditi širokom spektru važnih klijenata. Tržište Srednje Europe raste brzo, u njemu je smješten velik dio industrijske proizvodnje pa je opskrba tih tržišta, zajedno s tržištem Hrvatske, logičan izbor.
Razvoj terminala u Rijeci u skladu je s novom strategijom APM Terminalsa “Sigurnije, Bolje, Veće”. Želimo širiti poslovanje ondje gdje to ima smisla i gdje smo potrebni našim klijentima, a Rijeka je očiti primjer. Jasno vidimo promjene u lancima opskrbe, vezane uz promjene navika potrošača, kao i posljedice koje ostavljaju u transportnim servisima. Ako pogledate lučku logistiku, uz velike hubove koji služe potrebama cijelih kontinenata, postoji rastuća potražnja za učinkovitim, suvremenim, dobro vođenim terminalima koji služe kao ulazne točke za potrebe regionalnih tržišta. Takvi manji terminali omogućavaju iskrcaj i ukrcaj robe u kontejnerima bliže krajnjim potrošačima. Zbog svega navedenog, u kombinaciji s dobrom geografskom pozicijom Rijeke i njezinim snažnim vezama s unutrašnjošću, čvrsto vjerujemo kako će Rijeka Gateway biti važna točka po pitanju lučke logistike, ne samo za Hrvatsku, nego i u široj regiji.

Zašto ste u ovu investiciju odlučili krenuti u partnerstvu s hrvatskom tvrtkom ENNA Logic? Koje su koristi od ovog partnerstva za obje kompanije i koju će ulogu svaka od njih imati u upravljanju terminalom i u povezanom logističkom lancu?

– Duboko smo uvjereni kako partnerstvo s dobro uhodanim i iskusnim lokalnim partnerom, poput ENNA-e koja je u Hrvatskoj vrlo dobro poznata, uvelike nadopunjuje stručnost APM Terminalsa u globalnim razmjerima, u području transporta kontejnera. To je savršen spoj za ovaj zajednički poslovni pothvat. Budući terminal bit će dio APM-ove svjetske mreže kontejnerskih terminala, dok će istodobno koristiti dubinsko poznavanje lokalnih tržišta kojim raspolaže ENNA. Osim toga, ENNA je već dobro poznati partner Maerska, kao pružatelj usluga željezničkog transporta, tako da naša suradnja seže daleko duže u prošlost od sadašnjeg zajedničkog ulaganja.

Hrvatske željeznice planiraju izgraditi novu željezničku prugu od Rijeke do mađarske granice, znatno većeg kapaciteta i brzine transporta od postojeće. Dio te pruge već je u izgradnji, financiran uglavnom iz fondova EU-a, no nedostaje dio od Rijeke do Karlovca. Koliko je ta pruga važna za novi terminal i kani li APM razgovarati s hrvatskom vladom kako bi se ubrzao projekt?

– Svi novi željeznički kapaciteti zasigurno će biti dobrodošli u budućem razvoju povezanosti terminala sa zaleđem. Mađarska je važno tržište pa je, naravno, i dobra povezanost s njim za nas jednako važna.