Danas će u Guvernerovoj palači u Rijeci ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, izvršni direktor tvrtke APM Terminals Morten Engelstoft i predsjednik uprave Energia naturalis grupe Pavao Vujnovac potpisati najznačajniji ugovor u povijesti riječke luke i prometnog pravca – ugovor o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejerskog terminala u luci Rijeka.

Izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu najvažniji je i najveći projekt u sklopu Projekta obnove riječkog prometnog pravca tzv. Rijeka Gateway projekta (RGP I i II) koji je Vlada Republike Hrvatske pokrenula 2003. godine u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD). Godine 2009. sa Svjetskom bankom potpisan je ugovor o zajmu koji je jamčio nastavak obnove riječkog prometnog pravca i o tome se projektu obično govori kao o projektu Rijeka Gateway Project II (RGP II).

Rijeka Gateway projekt

– Programi RGP I i II usmjereni su na unapređenje kompetitivnosti Rijeke kao lučkog grada, na modernizaciju strateški važnih lučkih postrojenja, na povećanje stupnja uključivosti privatnog sektora u lučke operacije, unapređenje financijskog poslovanja Lučke uprave Rijeka kako bi se postupno umanjile državne subvencije te poboljšao lučko-gradski okoliš uz bolju integraciju Rijeke u međunarodne prometne koridore, pojašnjavaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastukture, naglašavajući kako ukupna vrijednost lučke komponente u RGP I i II iznosi 186,8 milijuna eura, od toga 144,3 milijuna eura zajma Svjetske banke (IBRD) i 42,5 milijuna eura domaćeg udjela, odnosno novca i državnog proračuna Republike Hrvatske.
Trenutno je u realizaciji Rijeka Gateway Project II, čija je ukupna vrijednost 112,5 milijuna eura, od čega je 84 milijuna eura zajma, a 28,5 milijuna eura osigurano je iz državnog proračuna. Taj projekt završava izgradnjom novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala (Zagreb DSCT).

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa na novom Zagreb DSCT-u

Zagreb DSCT

Izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu realizira se kroz dvije osnovne faze.
Prva uključuje izgradnju obale od 400 metara, odnosno obalnog zida sa zaobaljem, i njezin prvi dio završio je u svibnju 2019. godine. Vrijednost ove investicije je 109 milijuna eura, a financirala ju je Lučka uprava Rijeka kroz zajam Svjetske banke. Prva faza izgradnje uključuje i izgradnju terminalske infrastrukture i suprastrukture te instalacije terminalske opreme koja će se financirati putem investicijskog ulaganja koncesionara, a vrijednost je procijenjena na 60 milijuna eura. U ovoj fazi planirana je i izgradnja intermodalnog terminala što bi se trebao financirati putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a vrijednost je investicije 31,6 milijuna eura.
U drugoj fazi, koju bi također trebali financirati koncesionari, planirana je izgradnja produžetka od 280 metara obalnog zida sa zaobaljem (odnosno 680 metara obalnog zida) i opremanje toga prostora svom potrebnom opremom. Vrijednost ove investicije se procjenjuje na 80 milijuna eura, a rok za realizaciju toga projekta je najkasnije 2034. godine.
Završetkom svih ovih investicija, Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal imat će kapacitet za prekrcaj kontejnera od približno milijun TEU-a godišnje i bit će osposobljen za prihvat posljednje generacije kontejnerskih brodova.
Kako ističu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zbog svojih kapaciteta i strateške prometne pozicije Zagreb DSCT i uz njega povezani projekti prava su investicijska prilika u ovom dijelu Europe. Ovo je, naime, jedini novi kontejnerski terminal koji se gradi i čija je izgradnja pri kraju u Sjevernom Jadranu te, zajedno s povezanim projektima, omogućuje razvoj riječke luke u snažno intermodalno središte u ovom dijelu Jadrana.
– Od koncesionara se očekuje da u riječkoj luci implementira učinkovito i međunarodno prihvaćenu najbolju poslovnu praksu te da u nju privuče dodatni pomorski promet, naglašavaju u Ministarstvu, pojašnjavajući da je riječ o jedinom deep sea kontejnerskom terminalu koji ima maritimne/shipping kapacitete i pruža najkraći ulaz u centar Europe bez konkurencije. Osim toga, jedino Zagreb DSCT je i jedini kontejnerski terminal u Sjevernom Jadranu koji će moći prihvatiti i servisirati najnovije Ultra Large Container Vessele (ULVC) kapaciteta većeg od 14.000 TEU-a.

Koncesija na 50 godina

Koncesija se izdaje na rok od 50 godina, nakon što je u proljeće ove godine proveden postupak odabira koncesionara. Postupak se provodio javnim prikupljanjem ponuda u otvorenom postupku i završen je 10. svibnja 2021. godine javnim otvaranjem ponuda, kada je utvrđeno da je pristigla jedna ponuda koju je dostavio Konzorcij APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o. i koja sadrži sve potrebne elemente sukladno javno objavljenoj dokumentaciji za nadmetanje te zadovoljava maksimalne uvjete iz natječaja. U pristigloj ponudi ponuditelj se obvezuje na izgradnju potrebne infrastrukture i potpuno opremanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u Fazi 1. i Fazi 2. te jamči kontejnerski promet od milijun TEU-a u prve dvije godine rada terminala. Procijenjena vrijednost koncesije iznosi više od dvadeset milijardi kuna, a utvrđeni iznos fiksne koncesijske naknade iznosi dva milijuna eura godišnje.

Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka 24. lipnja 2021. godine donijelo je Odluku o davanju koncesije konzorciju APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o., pri čemu su ove dvije tvrtke morale osnovati društvo posebne namjene s kojim će danas biti potpisan ugovor o koncesiji.

Izgradnju i stavljanje u funkciju novog kontejnerskog terminala prate i brojni vezani projekti.

Cesta D-403

Jedan od njih je izgradnja državne ceste D-403, vrijedne pola milijarde kuna, koja povezuje riječku luku, odnosno Zagreb Deep Sea Terminal, sa zaobilaznicom na čvoru Škurinje. Riječ je o strateški važnoj prometnici, ne samo za projekt terminala, čiji je cesta neizostavni dio, budući da terminal ne može početi s radom prije nego što cesta bude završena, već i za spajanje zapadnog dijela centra Rijeke sa zaobilaznicom i mrežom autocesta. Duljina ceste D-403 od riječke luke (Zagreb DSCT) do čvora Škurinje na riječkoj zaobilaznici iznosi približno tri kilometra, s odvojkom za povezivanje na mrežu gradskih prometnica u Zvonimirovoj ulici.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju ceste D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka potpisan je još 2018. godine, a bespovratna sredstva osigurana su u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. godine. Ukupna bespovratna sredstava iznose 520.010.000 kuna. Financiranje projekta se provodi u omjeru 85 posto sufinanciranja iz EFRR-a i 15 posto iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Na trasi ceste nalazi se niz složenih i zahtjevnih objekata, od kojih je najveći izazov za graditelje bušenje tunela Podmurvice, kako zbog duljine i nagiba, tako i zbog činjenice da se tunel kopa tik ispod gusto naseljenog gradskog područja. Do sad je iskopano više od pola tunela, a prema planu napreduju i radovi na ostatku trase, gdje se grade i dva velika vijadukta kojima će se cesta povezati s kontejnerskim terminalom jednim krakom, a drugim s mrežom gradskih prometnica u Zvonimirovoj ulici. Radovi bi trebali završiti u srpnju 2023. godine.

Cesta D-403, prema planovima Ministarstva, Grada Rijeke i Lučke uprave, dobit će nastavak kroz današnje lučko područje, kojim će biti povezana s Trgom Žabica, odnosno Rivom, čime bi centar Rijeke dobio prsten prometnica kojim će i na istočnoj i na zapadnoj strani imati izravan pristup zaobilaznici i mreži autocesta.

Cesta D-403 spajat će novi kontejnerski terminal na mrežu hrvatskih autocesta, a imat će odvojak i za povezivanje na mrežu riječkih gradskih prometnica

Željeznički terminal

Uz sam kontejnerski terminal gradi se i Intermodalni željeznički terminal Zagreb DSCT. U sklopu tog projekta bit će rekonstruiran i dograđen teretni dio željezničkog kolodvora Rijeka i izgrađen intermodalni terminal za željeznički prijevoz na novom kontejnerskom terminalu.

Velik dio radova na ovom projektu koji obuhvaćaju ne samo rekonstrukciju, izmještanje pojedinih kolosijeka i izgradnju novih, već i izgradnju cjelokupne prateće infrastrukture, priveden je kraju, a u HŽ Infrastrukturi očekuju izdavanje uporabne dozvole do kraja ove godine. Projekt se sufinancira iz EU fonda Instrument za povezivanje Europe (CEF).

Logistički centar u Matuljima

Značajnu ulogu u logističkom povezivanju terminala sa zaleđem imat će i Intermodalni logistički centar u Matuljima, u poslovnoj zoni Milklavija. Zbog izvrsnog geostrateškog položaja na glavnim željezničkim i cestovnim prometnim pravcima on može preuzeti ulogu Off-Dock terminala za Zagreb DSCT. Lokacija i prostor u blizini slovenske granice, autoputa Rupa-Rijeka-Zagreb i željezničke pruge povezanih u riječkom prometnom čvoru na Mediteranskom koridoru TEN-T mreže Europske unije, omogućuju i razvoj intermodalnog centra za razvoj logistike te uslužnih i proizvodnih djelatnosti.

Logistički centar planira se razviti na površini od 160 hektara s mogućnošću daljnjeg širenja, od čega bi prema planovima 30 hektara zauzimao Off-Dock terminal.
Nakon što je dobila suglasnost Svjetske banke, Lučka uprava Rijeka je izradila Studije predizvodljivosti s idejnim rješenjem za Off Dock intermodalni terminal (Matulji ODF). Prema toj Studiji vrijednost ulaganja u Matulji ODF može doseći vrijednost od 100 milijuna eura, a uskoro bi trebala krenuti inicijativa da bude proglašen projektom od strateškog interesa za Hrvatsku.