Frankfurtski sajam knjiga, najstariji i najveći sajam te vrste na svijetu, koji se do pandemije održavao svake godine, nedavno je ponovo otvorio vrata. Iako je očekivano da će u središte zanimanja javnosti doći zbog toga što se iznova i unatoč pandemiji održava, ovogodišnji sajam potresla je jedna afera.

Jasmina Kuhnke, tamnoputa njemačka autorica, trebala je predstaviti svoj prvi roman pod naslovom »Crno srce«, međutim odlučila je bojkotirati sajam jer je izlaganje dopušteno desničarskoj izdavačkoj kući Jungeuropa.

Svoju odluku književnica je objasnila riječima: »Nema mjesta nacistima!« Mnogi su je autori podržali i također odlučili bojkotirati sajam.

Ovaj potez otvorio je pitanje smije li desničarski izdavač na Frankfurtski sajam knjiga, dok se uprava sajma pozvala na slobodu mišljenja. Kako podsjeća Deutsche Welle, ovakva kontroverzna rasprava ne vodi se prvi put.

Izdavačka kuća Jungeuropa imala je štand u hali 3.1, a vodio ju je 30-godišnji desni ekstremist Philip Stein. Ranije je bio glasnogovornik udruge Deutsche Burschenschaft, saveza udruga studenata koje njeguju konzervativnu, djelomice i nacionalističku tradiciju.

Danas organizira desničarski crowdfunding »Jedan posto za našu zemlju«, koji vrbuje za nacionalističke ideje i protivi se doseljavanju stranaca u Njemačku. Facebook, Instagram i YouTube blokirali su objave te inicijative, a Ured za zaštitu ustavnog poretka svrstava ih među »sumnjive« organizacije.

Jasmina Kuhnke tvrdi da je Philip Stein javno pisao da nju treba protjerati iz Njemačke.

»Tako se može očekivati da će, osim izdavača i autorica i autora, još neki desni ekstremisti posjetiti sajam, što za mene osobno predstavlja neprevidivu opasnost«, napisala je Kuhnke.

Osim toga, ona smatra neprihvatljivim da se »nacistima pruža mogućnost za predstavljanje«.

»Ja ne razgovaram s nacistima. Ja ne slušam naciste. Ja ne čitam knjige nacista«, piše Kuhnke u pismu poslanom Frankfurtskom sajmu knjiga, koje je objavila i na Twitteru, te da joj ne preostaje ništa drugo nego bojkot kako bi »zaštitila sebe kao tamnoputu ženu«.

Prema pisanju DW-a, šef Sajma Jürgen Boos je u intervjuima branio odluku da se dopusti sudjelovanje desničarskog izdavača na sajmu.

»Tako dugo dok neko mišljenje ne krši zakon, svatko mora moći sudjelovati u razmjeni mišljenja na sajmu«, smatra Boos.

Frankfurtska Obrazovna ustanova »Anne Frank« solidarizirala se s Jasminom Kuhnke.

Direktor te ustanove Meron Mendel izjavio je: »Katastrofa je za našu otvorenu kulturu rasprave ako se osobe pogođene rasizmom, antisemitizmom i nesnošljivošću povlače s Frankfurtskog sajma knjiga, najvećeg sajma za rasprave u našoj zemlji.

Atentati kao u Halleu i Hanauu ili ubojstvo političara Waltera Lübckea prije dvije godine pokazuju da otrovna ideologija desničara predstavlja konkretnu opasnost za ljudske živote. Tko njima nudi podij na prominentnim građanskim platformama kao što je Frankfurtski sajam knjiga, pridonosi širenju mržnje prema ljudima.«

Und wem das Statement im Thread zu unübersichtlich ist, hier ein Foto meines Statements zur @Book_Fair pic.twitter.com/h3zSqyP6Bv

— Jasmina Kuhnke (@ebonyplusirony) October 18, 2021

Slično razmišlja i Michael Müller, glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice u Gradskom vijeću Frankfurta.

»Frankfurtski sajam knjiga ne smije tim izdavačima nuditi pozornicu, ni u najzabačenijem uglu«, kaže on. »Time ne bi bilo ugroženo osnovno pravo na slobodu izražavanja mišljenja u Njemačkoj«, smatra Müller.

Rasprava o desničarskim izdavačima vodila se već 2017. godine, i u vezi s Frankfurtskim sajmom i u vezi s onim u Leipzigu. U Frankfurtu je 2017. pri kraju sajma došlo do nereda na štandu jednog desničarskog izdavača i morala je intervenirati policija.

Zato su sajmovi u Frankfurtu i Leipzigu preradili svoj sigurnosni koncept. Sajmovi knjiga se oduvijek smatraju mjestima razmjene i slobode mišljenja. No, vezano za to nameće se dvojba gdje je granica između slobode mišljenja i huškanja?

Šef Frankfurtskog sajma Jürgen Boos je i prije četiri godine dao do znanja da nema pravne osnove za zabranu desničarskih izdavačkih kuća.

»Neka ideja ne nestaje ako ju se zabrani«, rekao je Boos tada u razgovoru za DW.

Tadašnji šef Burzovnog udruženja njemačkih knjižara Heinrich Reithmüller izjavio je: »Ako slobodu mišljenja uzimamo ozbiljno, moramo ju dati i onima čije vrijednosti i mišljenja ne dijelimo, pa i onima čija stajališta smatramo opasnim.«

https://twitter.com/ebonyplusirony/status/1454073847536312322?s=20

Ovim povodom oglasilo se i Njemačko udruženje izdavača i knjižara, posvećeno promicanju slobode govora i slobode tiska širom svijeta.

»Jasno nam je da izdavači koji djeluju sukladno zakonu mogu izlagati na sajmu knjiga, čak i ako se ne slažemo s njihovim stavovima. U našoj ustavnoj demokraciji zabrana izdavačkih kuća ili njihovih publikacija je uloga sudova, a ne pojedinačnih aktera poput Frankfurtskog sajma knjiga.«

Kako u članku za Al Jazeeru podsjeća Adriana Kuči, prije samo nekoliko godina na Beogradskom sajmu knjige postojao je štand »Velika Srbija d.o.o.« s Vojislavom Šešeljem na čelu.

»Nisam ni čula, ni primijetila, ni pročitala da je bilo tko bilo što zbog toga bojkotirao, usprotivivši se njegovim idejama. Izgleda da i kod nas, na Balkanu, silom prilika, poštujemo slobodu govora. Pa čak i kada je riječ o govoru mržnje…

Ostaje nam, možda, nada da, zbog afere koja je obilježila ovaj najveći književni događaj na svijetu, konačno shvatimo i definiramo razlike između slobode govora i mišljenja te huškanja«, zaključuje Kuči u članku naslovljenom »Sajam knjiga Frankfurt 2021: Kako su nacisti otjerali Crno srce«.

Vezano za ovu temu podsjetimo i na slučaj »Mein Kampfa«. Nakon sloma nacističkog režima, u Njemačkoj je bilo zabranjeno tiskati nova izdanja ove propagandne knjige kojom je Adolf Hitler širio svoje teze o rasnoj netrpeljivosti.

Godine 2015. sporna knjiga se ponovo pojavila u knjižarama, a tisak je dozvoljen nakon što je prošao rok zaštite autorskih prava koje je imala Bavarska.

Kad je riječ o hrvatskim sajmovima knjiga, moglo bi se nametnuti slično pitanje- je li na njima mjesto knjigama ustaškog poglavnika Ante Pavelića.