Odrasli primjerci divlje svinje mogu biti visoki 90-100 cm, a dugački 120-160 cm
Divlje svinje strahovito su inteligentne i pamte jako brzo, brzo zaključuju, jako su oprezne, znaju da su u naselju sigurne, vjerojatno zaziru i od naših pušaka, ali i od predatora, zbog toga bježe u grad i naselje, međutim, tu će teško pronaći hranu, kaže Zoran Lukić
povezane vijesti
RIJEKA – Društvenim mrežama jučer se proširila snimka uznemirujućeg sadržaja. Više mrtvih divljih svinja, točnije devet, snimljeno je na željezničkoj pruzi iznad Vežice, i to nedaleko od mjesta gdje je istoga dana, samo u ranim jutarnjim satima kod riječkog Tower centra prošlo krdo od dvanaest divljih svinja. Prešle su cestu preko kružnog toka i uputile se u obližnji šumarak, gdje se nalazi željeznička pruga. Moguće da je dio njih skončao život na željezničkoj pruzi gdje ih je snimio naš čitatelj.
Divlje svinje sve se češće viđa u riječkom prstenu, a prije nepunih mjesec dana počelo ih se viđati i u pojedinim dijelovima Rijeke. Naime, nakon što su divlje svinje u više navrata viđene na popularnoj šetnici u naselju Kostrena, na Oštrom kod Kraljevice, kao i na bakarskom području, početkom rujna nekolicina ih je Riječana vidjela i po riječkim gradskim naseljima – na Škurinjama, Vežici, Krimeji i Trsatu.
Prije nekoliko dana upale su na mjesno groblje i oskvrnule niz uređenih grobova u Križišću. Naime, ovo naselje nalazi se nadomak šume u kojoj divlje svinje obitavaju. Čest su problem mještanima, izlaze na prometnice kojima prometuju vozila i pješaci, a ovo im nije prvi ulazak na groblje. Također, prekopale su u nekoliko navrata i nogometno igralište u Žuknici, u općini Kostrena.
Neuobičajene situacije
Lovnik Lovačkog društva Jelen Čavle Zoran Lukić kaže da je evidentno da sve više naselja ima problem s divljim svinjama. One se iz šume, iz lovišta, spuštaju u naselje, dakle ne u blizinu naselja, nego baš u naselje. Zbog toga su lovci LD-a Jelen Čavle i LD-a Lisjak Kastav zajedno s nekolicinom kolega lovaca iz Slovenije početkom listopada organizirali akciju izgona divljih svinja na nekoliko lokacija u Kostreni, a cilj je bio otjerati divljač iz naseljenog mjesta u područje lovišta gdje nikom ne smetaju.
– Moram priznati da se događaju nenormalne stvari, jer u posljednje vrijeme divljih svinja skoro da i nema u visokom lovištu u šumama Grobnika, Gornjeg Jelenja i Platka, gdje ih hranimo, još ih i dodatno hranimo. Jako ih je malo, možete ih nabroji ti na prste jedne ruke. Nije normalno da ih nema, posebno što smo još i pojačali hranu posljednja dva mjeseca. Upravo ih dodatnom prihranom pokušavamo odvući od naselja. Lovimo ih i gore, ali ih nema. U gradu nemaju hrane, tako da mislim da se spuštaju u naselja isključivo zbog sigurnosti. Naime, divlje svinje strahovito su inteligentne i pamte jako brzo, brzo zaključuju, jako su oprezne, znaju da su u naselju sigurne, vjerojatno zaziru i od naših pušaka, ali i od predatora, zbog toga bježe u grad i naselje, međutim, u gradu će teško pronaći hranu, kaže Lukić kojeg dodatno iznenađuje i to što je ove godine vidio pet naraštaja prasadi, znače najmanje dva puta godišnje se prase.
Čeka se plan zaštite
– Prije su se parile krajem studenog ili početkom prosinca i u ožujku bi oprasile prve praščiće. Sada ih ima i u ožujku, i u travnju, lipnju, kolovozu, rujnu. To je pojava u cijeloj Hrvatskoj. Nažalost, ima dosta tih videouradaka koji ljudi snime u drugim državama, ali pojedinci, pa čak i neki lovci, objave to na društvenim mrežama kao da je snimljeno kod nas. To sve zbunjuje ljude i to nije lijepo. Nekima je to zabava, ispada kao dobra fora jer je, kao, sam snimio, a često snimku skine s drugih mreža i objavi kao svoj uradak. Kao da nemamo dovoljno svojih divljih svinja, pa nam guraju ono što nije naše. Istina je, divljih svinja ima u naseljima, međutim, ipak ne u onolikom broju o kojem se govori. Najčešće jedno krdo luta okolo i mora puno terena proći jer nema dosta hrane u naselju, zbog toga ih se viđa po naseljima u okolici Rijeke, pa čak i po rubnim dijelovima Rijeke, ističe Lukić koji kao nadu u rješenje problema vidi Plan zaštite divljači koji je u izradi.
Iz Odjela za komunalni sustav Grada Rijeke kažu da je Komunalno redarstvo Grada Rijeke zaprimljenu obavijest o divljači prosljeđuje Veterinarskoj stanici na daljnje postupanje, što je učinjeno i u slučaju lešina divljih svinja na pruzi. Inače, u ovom slučaju uklanjanje lešina bit će o trošku HŽ-a, budući da se nalaze na pruzi, odnosno na zemljištu u vlasništvu HŽ-a.
Zakonski propisi
– U slučaju pojave većeg broja divljih životinja u naseljenim područjima, Zakonom o lovstvu predviđena je obaveza izrade Plana zaštite divljači koji će propisati uvjete i način postupanja u takvim slučajevima. Izrada Plana je u tijeku, izrađuje ga za to ovlaštena institucija, u ovom slučaju Šumarski fakultet iz Zagreba. Dokument je u završnoj fazi izrade, a po završetku bit će predan Ministarstvu poljoprivrede te će Grad Rijeka postupiti po smjernicama i naputcima. Do tada, Grad Rijeka poduzima sve trenutno raspoložive mjere vezane uz sve češće pojavljivanje divljih životinja na području grada, kažu u ovom gradskom Odjelu.
Naime, dodaju, ako se divlje životinje pojave u urbanom području, lovočuvari nisu ovlašteni postupati, budući da je Zakonom o lovstvu zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju, odnosno 200 metara u brdsko-planinskim područjima. U tom slučaju na svim površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta, divljač se zaštićuje i lovi sukladno važećem Programu zaštite divljači, temeljem kojeg je zaključen godišnji ugovor s Veterinarskom stanicom Rijeka, a koji obuhvaća i lovljenje divljači, kao i uklanjanje njihovih lešina. Također, Grad je u stalnom kontaktu s nadležnim lovačkim društvom koje isto poduzima aktivnosti u cilju rješavanja problematike divljih životinja u naseljenim područjima. Do donošenja spomenutog Plana koji će, nadamo se, ponuditi adekvatno rješenje za ovu situaciju, Grad, nažalost, nema drugih raspoloživih mogućnosti, zaključuju u Gradu Rijeci.