RIJEKA – Prijedlogom novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa centralizaciju zdravstvenih ustanova kojima bi umjesto županija osnivač postala isključivo država, izrazito su nezadovoljni u Primorsko-goranskoj županiji koja je u ovom trenutku osnivač sedam zdravstvenih ustanova i za čije funkcioniranje odlazi značajan dio županijskog proračuna. Ako bude usvojen novi zakon, PGŽ će ostati osnivač samo Doma zdravlja, i to bez saniteta, te Lječilišta Veli Lošinj. U Županiji vjeruju da će se ovakvom reformom znatno unazaditi razina usluge prema krajnjim korisnicima te upozoravaju da bi država mogla iskoristiti brend i dobro poslovanje specijalnih bolnica i prodati ih privatnicima. Prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti bio je i tema susreta župana Zlatka Komadine s krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom, a jučer su u ove dvije županije održani i sastanci s ravnateljima županijskih ustanova.

Dalekosežne posljedice

– Posljedice ovakvog prijedloga su dalekosežne budući da je predloženo da određene zdravstvene ustanove kojima je osnivač Primorsko-goranska županija, odnosno druge županije na svojim područjima, prelaze u vlasništvo države i mijenjaju se osnivačka prava. Konkretno, u PGŽ-u radi se o Zavodu za hitnu medicinu, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, o našim specijalnim bolnicama, thalassotherapijama u Opatiji i Crikvenici te Psihijatrijskoj bolnici Rab, a kao da to nije dosta, radi se i o sanitetu koji se trenutno nalazi unutar Doma zdravlja, a po novom zakonu prešao bi u djelokrug rada državnog Zavoda za hitnu medicinu, izjavio je dožupan Vojko Braut.

On smatra da je vrlo neobičan način na koji je izrađen ovaj prijedlog zakona koji iz dana u dan otvara sve više pitanja. Braut naglašava da je prijedlog donesen potpuno izvan fokusa stručne javnosti, bez ikakve prethodne analize, a ako se taj zakon izglasa u Saboru, period prilagodbe bit će najdulje šest mjeseci od stupanja na snagu zakona.

– To je u najmanju ruku bizarno jer se radi o ogromnom zdravstvenom sustavu gdje je samo u našoj županiji zaposleno oko 2.000 ljudi. Isto tako, nije uključena ni opća javnost, što smatramo posebno problematičnim jer se radi i o primarnoj zdravstvenoj zaštiti što Nastavni zavod za javno zdravstvo i jest. Smatramo da se ovdje radi o centralizaciji jednim potezom pera kojim se uvodi daljnja pravna nesigurnost. Naime, sve županije, a tu je posebno naša županija, u posljednjih dvadeset godina, koliko smo osnivači, izvršile su opsežna ulaganja u zgrade, standard i opremu. Samo u posljednje četiri godine u PGŽ-u je to 250 milijuna, a od tih sredstava, 80 milijuna kuna je izvornih prihoda PGŽ-a iz poreza na dohodak. Dakle, tim su sredstvima naši građani doprinosili povećanju standarda i izgradnji ustanova. Dakle, svaka treća kuna koja je u ovoj županiji uložena u zdravstvene ustanove, bila je kuna naših građana, upozorio je Braut.

Investicijski planovi

Podsjetio je da PGŽ, kao i druge županije, ima investicijske planove pa ga zanima kako će se sada s tim investicijskim planovima ići dalje. Kad je riječ o velikim investicijama županije u zdravstvo, Braut je podsjetio da je u procesu realizacija velikog projekta preseljenja Zavoda za hitnu medicinu na Rujevicu, što predstavlja generacijski projekt kojim bi se riješilo pitanje smještaja i standarda Zavoda za hitnu medicinu sljedećih tridesetak godina. Dovodi se u pitanje ulaganje u infrastrukturu dviju thalassotherapija u Opatiji i Crikvenici, a isto tako i Psihijatrijske bolnice Rab gdje je samo ovim županijskim proračunom predviđen znatan novac za dovršetak obnove zgrade. Braut jasno poručuje da se država dosad nije pokazala kao dobar gospodar javnih ustanova.

– Iz dosadašnjih primjera vidimo da kad država centralizira, ne gospodari kako treba. Eklatantan primjer je bivši Ured državne uprave koji je PGŽ-u od države prepušten prije gotovo dvije godine i koji je zatečen u vrlo lošem stanju kad je riječ o opremi i standardu zgrada u koje građani dolaze svaki dan. PGŽ je samo u ove nepune dvije godine, u povećanje standarda usluga državne uprave uložio 2,5 milijuna kuna, koliko država nije uložila u dvadeset godina. Vidimo kako država upravlja i na primjeru našeg KBC-a koji se ne bi ni realizirao da Grad Rijeka i PGŽ za to nisu izdvojili znatna sredstva, naglašava Braut koji osim dalekosežnih posljedica za standard usluge i kvalitetu života građana, kao problem centraliziranog upravljanja vidi i smanjenje investicija u zdravstveni sustav izvan centra države.

– Tu možemo uzeti primjer vatrogasne zajednice koja je prije deset godina bila u sastavu MUP-a te je u te četiri godine za cijelu našu vatrogasnu zajednicu nabavljeno četiri ili pet vozila, dok je u istom razdoblju nakon decentralizacije učinjeno puno više. Zanemarit će se i specifičnosti lokalne zajednice jer mi ne smijemo zaboraviti da smo specifična županija s nizom otoka i Gorskim kotarom. Teško je zamisliti kako će se iz jednog centra upravljati na način da standard na tim mjestima bude zadovoljavajući jer nemojmo zaboraviti da mi imamo ispostave naših zdravstvenih ustanova na otocima i u Gorskom kotaru te itekako vodimo računa o specifičnostima naše županije koju najbolje poznajemo. Činjenica je da standard zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj nije jednak. Neke županije ne mogu izdvajati novac koji mi izdvajamo, no nije odgovor na taj problem da se nama smanjuje standard da bi se nekom drugome povećao. Ako nekome treba pomoći, onda pozivamo državu da u takve županije iz decentraliziranih sredstava izdvoji više novca i podigne njihov standard, poručio je Braut.
Braut je dodao i kako je sastanak s ravnateljima županijskih zdravstvenih ustanova organiziran kako bi se analizirala mogućnosti da se putem strukovnih organizacija učini pritisak na državu da se odustane od ovakvog centraliziranog modela reforme.

Pritisak na državu

– Isto tako ćemo reagirati i putem Hrvatske zajednice županija. Smatramo da je potrebno obavijestiti i javnost jer građani moraju znati da će im se umanjiti standard pružanja zdravstvenih usluga, a kad je u pitanju Zavod za hitnu medicinu i Nastavni zavod za javno zdravstvo, onda to u konačnici znači i živote, zaključio je Braut.

Ravnateljica PB-a Rab prof. dr. Vesna Šendula Jengić, koja je ujedno i predsjednica Nadzornog odbora Udruge poslodavaca u zdravstvu čiji je predsjednik Dražen Jurković još ranije upozorio da ovakva centralizacija nije dobra ni za županijske zavode, ni za specijalne bolnice, upozorava da centralizacija podrazumijeva puno faktora, a ne samo decentralizirana sredstva.
– U Udruzi smo puno puta razgovarali o financiranju sustava jer čitav niz sanacija ne znači ozdravljenje sustava. Potrebno je redefinirati zdravstvenu košaricu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i u sekundarnoj te zaštiti vulnerabilne skupine. Centralizacija zdravstvenog sustava nije samo centralizacija ulaganja, nego i brojnih drugih segmenata i zato bismo trebali znati što se sve pod reformom podrazumijeva, smatra Šendula Jengić.

Inače, PB Rab u posljednjih 20 godina nije niti jednom bio saniran niti kreditno opterećen, a ravnateljica ove bolnice smatra da je pravo pitanje u slučaju rasprave o centralizaciji kako revalorizirati postojeće resurse i iz njih stvoriti novu vrijednost, a ne kako rasporediti decentralizirana sredstva.

– Vrlo jasno treba definirati zdravstveni turizam i nadstandard, imajući u vidu da nam nedostaje i medicinskih sestara i liječnika. Također, ustanove SKZ-a poput naše koje djeluju na otocima, nisu prepoznate u Zakonu o otocima. Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita ne podrazumijeva samo vlasništvo, već i odgovornu strategiju kako bi se osigurala dosadašnja dostupnost i unaprijedila zdravstvena zaštita, kaže Šendula Jengić.