Jesen znači i gomilu lišća različitih boja koje je palo sa stabala i sada vam “radi smeće” u dvorištu ili na travnjaku. Manje više svi trenutno pripremaju grablje i kreću na posao čišćenja vlastitih vrtova i uklanjanje neželjenog lišća.

Najgora stvar je odnijeti lišće na deponij

Dan Sandor, istraživač na postdoktorskom studiju Sveučilišta Minnesota, savjetuje da jednom tjedno pokosimo lišće koristeći sječivo za zgrtanje biljaka u slučaju da nam travnjak sadrži previše drveća kojemu konstantno otpada lišće. 

Prema podatcima EPA-e, košnja trave koja uključuje lišće stvorila je 34.7 milijuna tona otpada 2015. godine, što čini 13 posto ukupnog otpada. 21.3 milijuna tona tog otpada je kompostirano, ali 10.8 milijuna tona je završilo na odlagalištima, za razliku od 8 posto ostalog otpada.

“Najgora stvar koju možete učiniti jest pospremiti lišće u vrećice i poslati ga na deponije”, kaže David Mizejewski, prirodoslovac iz organizacije “National Wildlife”. Dodaje da lišće zauzima prostor i može se raspasti s drugim organskim otpadom te tako stvoriti metan, staklenični plin koji doprinosi klimatskim promjenama.

Mizejewski kaže i da ne treba trošiti novce na skupa gnojiva da bi nam travnjaci izgledali zdravo. “Lišće pokriva sistem korijena, čuva vlažnost tla i smanjuje rast korova i drugih biljaka. Također, sporo se razgrade pa zemlji i biljkama vraćaju esencijalne nutrijente. To je odličan sistem – u prirodi se ništa ne baca”, kaže prirodoslovac. Sandor dodaje da je riječ o “prirodnom gnojivu”.

FOTO/Flickr

Uklanjanjem lišća uklanjate i leptire

Mizejewski kaže da leptiri i ptice ovise o otpadu lišća. “Tijekom zimskih mjeseci mnoštvo leptira i moljaca, kao i gusjenica, nađe se u otpadu lišća. Kada to ‘pograbljate’, zapravo uklanjate čitavu populaciju leptira koju bi inače vidjeli u vlastitom dvorištu”, objašnjava.

Bez insekata u lišću postoji mogućnosti i da otjerate ptice koje bi inače odabrale vaše dvorište u potrazi za hranom kojom bi u proljeće nahranile svoje potomke. Miziejewski kaže da je to posebno zabrinjavajuće u 2019. godini i citira otkriće časopisa “Science” koje piše da je Sjeverna Amerika od 1970. godine do danas, izgubila gotovo tri milijarde ptica.

“Zadržavanje otpada lišća zaista može doprinijeti očuvanju prirode”, kaže Mizejewski.

Stručnjaci kažu i da cvjetanje algi može ubiti prirodni svijet te naštetiti ljudskom zdravlju. Dodaju da do cvjetanja algi dolazi i kada se velika količina gnojiva nađe u kanalima za vodu. Ostavljajući lišće na travnjaku da služi kao gnojivo, smanjit će i ovu pojavu.

Sandor dodaje i da je korištenje puhalica za lišće kojima ga “otpušemo” na cestu također loše. Zato što je lišće bogato nutrijentima, kada dođe u kanalizaciju se raspada i također uzrokuje cvjetanje algi. 

FOTO/Flickr

Lišće u posudi za cvijeće

Doduše, stručnjaci se slažu da je ponekad potrebno i grabljati lišće. Sandor kaže da, obzirom na različite veličine travnjaka, ne postoji samo jedan pristup ovom problemu. Ako imate osjećaj da nakupine lišća guše vaš travnjak onda je iste potrebno razrijediti.

Ako uklonite lišće, najbolje ga je izrezati i staviti u posude za cvijeće ili pronaći dio travnjaka na kojem neće smetati. To će omogućiti prirodno gnojivo travnjaku, a ako se bojite da će ga vjetar otpuhati, Miezejewski savjetuje da ga malo zalijete.

Sandor savjetuje i izradu kante za kompost u koju možete skladištiti lišće. “Ovdje se radi o pravljenju malenih koraka za većinu ljudi i održavanje vašeg travnjaka ili vrta na način koji je više prijateljski orijentiran prema okolišu i živom svijetu u njemu”, zaključuje Mizejewski.