ZAGREB – Negdje sredinom prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića bila je poslana poruka o pokretanju reforme lokalne samouprave, i to putem tzv. funkcionalnog spajanja općina. U međuvremenu je provedena predfaza te reforme uoči zadnjih lokalnih izbora, kroz smanjivanje broja političkih funkcija na lokalnoj razini, ali ustroj s 428 općina, 127 gradova i županija ostao je do danas isti.
No, čini se da bi životna praksa mogla biti ona koja će de facto u stvarnom životu pokrenuti proces funkcionalnog spajanja općina sa slabim administrativnim i fiskalnim kapacitetima. Naime, novac koji je za projekte namijenjen putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, na temelju kojega je Hrvatskoj prošlog mjeseca iz EU-a uplaćen predujam od 6,14 milijardi kuna za reformske zahvate, među ostalim i u javnoj upravi, mogao bi dijelom ostati neiskorišten ako se manje općine ne povežu i ne krenu u zajedničke projekte i prijave na projekte.

Ispred vremena

Neki su na terenu to već shvatili pa tako već godinama zajedno djeluju općine otoka Krka, a sada i u Gorskom kotaru uviđaju da bez suradnje naprosto neće imati kapaciteta da apliciraju na ove programe, a pilot-projekt općina Jasenice, Starigrad i Posedarje mogao bi postati ogledni primjer i za niz drugih općina koje će, temeljem takve prakse, u budućnosti vjerojatno i same spoznati da bi im »funkcionalno povezivanje« moglo olakšati život u idućim godinama. Na taj način bi se broj malih općina prirodnim putem smanjivao, bez oštrih političkih rezova ili sukoba. S europskim novcem odjednom će svi uvidjeti da je spajanje korisno, i da je to najbolji način da bi lokalne vlasti postale funkcionalne, a ured, tajnica i auto načelnika možda napokon padnu u drugi plan.

​Vlada je zapravo s Bruxellesom dogovorila da će »nagrađivati« lokalne jedinice koje se odluče spojiti, stvarno ili funkcionalno. »Mehanizam financijske potpore«, kako se to naziva u europskim dokumentima, Vlada treba uvesti već sljedeće godine. U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 posto, i funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne uprave, kaže se u dokumentima vezanim uz NPOO.
»Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje«, objašnjavaju medijima u Ministarstvu financija.

De facto, u tijeku je izrada kriterija i visine poticaja u okviru međuresorne radne skupine, uz uključenost predstavnika jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih dionika, o čemu će se finalno odlučivati početkom iduće godine. To znači da će se objaviti javni poziv na koji će se općine javiti i iskazati svoj interes za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje. One općine koje se »stvarno spoje«, imat će veće državne poticaje, a one koje se spoje »funkcionalno«, putem spajanja svojih ustanova, KD-a i slično, također će dobivati ta sredstva, ali u manjem obimu. Na taj način će se samoupravu faktički motivirati na – samoukidanje.

Objedinjen rad

Što se funkcionalnog povezivanja malih općina tiče, riječ je o ideji da više manjih općina objedini poslove koje teško same mogu financirati pa da se iz jednog zajedničkog ureda, ustanove ili poduzeća upravlja, primjerice, izradom prostorne dokumentacije, vrtićima, komunalnim poslovima i slično za sve njih. Bit će izrađena analiza temeljem koje će se napisati plan takvog spajanja na terenu.
– Potpisivanje ugovora s odabranim ponuđačem trebalo bi uslijediti za najviše mjesec dana, a on će onda imati rok od šest mjeseci za analizu i izradu kataloga poslova u lokalnoj samoupravi, kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Ideja nije analiza poslovanja svih 555 jedinica lokalne samouprave, nego će se na uzorku od 40 manjih općina zaključiti koji bi se poslovi mogli obavljati objedinjeno za više njih.

– Programom Vlade u Prioritetu Osnažena državnost definiran je cilj učinkovite, transparentne i otporne države. Kad je riječ o lokalnoj razini, prvi cilj postignut je izmjenama Zakona o lokalnim izborima kojima je smanjen broj lokalnih dužnosnika za 1.438. Funkcionalno povezivanje JLS-a je drugi korak. Projektom Optimizacija sustava lokalne samouprave prikupit će se i analizirati podaci na temelju kojih će se uspostaviti baza podataka o administrativnim, financijskim i drugim kapacitetima jedinica. Takav katalog poslova pružit će jasnu sliku koji se poslovi u pojedinoj jedinici mogu obavljati, pa će se na temelju toga propisati kriteriji u cilju poticaja jedinice na funkcionalno povezivanje.

U NPOO-u u okviru mjere Funkcionalna i održiva lokalna samouprava, predviđene su dodatne aktivnosti kojima će se uspostaviti sustav praćenja funkcionalnog povezivanja. Ovim reformskim procesima cilj je osnažiti JLS i omogućiti im brži i kvalitetniji razvoj, a građanima kvalitetnije usluge, kaže ministar Ivan Malenica.